Month: Septembar 2022

Vitamin D ili vitamin sunca jedini je vitamin koji tijelo može proizvesti samo (endogena sinteza), jer nastaje u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. U našem tijelu djeluje kao hormon koji ima receptore u gotovo svim ćelijama ljudskog tijela i potiče transkripciju više od 200 različitih gena. Utječe na mnoge vitalne funkcije: regulira metabolizam kalcija i fosfata, omogućava mineralizaciju kostiju i poboljšava prirodnu otpornost. Zbog toga je tokom cijelog života neophodan za razvoj i regeneraciju kostiju i zuba te za bolje funkcioniranje imunog sistema.

NEDOSTATAK VITAMINA D POSTAO JE GLOBALNI ZDRAVSTVENI PROBLEM

Zbog savremenog načina života ne provodimo dovoljno vremena napolju da bismo se izložili dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti za endogenu sintezu vitamina D. Na to skreće pažnju i prof. dr. Aleksandra Marković, interinista, endokrinolog, koja naglašava da: „ Povećane potrebe za vitaminom D imaju djeca, tinejdžeri, trudnice, starije osobe jer njihova koža proizvodi manje vitamina D, gojazni jer se vitamin D pohranjuje u masnom tkivu, pacijenti s određenim bolestima (gastrointestinalni, bubrezi, jetra itd.) i oni koji uzimaju određene lijekove (antiepileptike, glukokortikoide).“

IZLAŽITE SE SUNCU DOVOLJNO, ALI NEMOJTE PRETJERIVATI!

U proljeće i ljeto glavni izvor vitamina D je izlaganje suncu (ultraljubičasto B, UVB), koje omogućava endogenu sintezu vitamina D u koži. Procjenjuje se da je dovoljno i 15 minuta izlaganja suncu dnevno, naravno ako smo u kratkim hlačama i kratkim rukavima. Višak vitamina D se pretvara u neaktivan oblik koji se skladišti u tijelu (u masnom tkivu, skeletnim mišićima).

To znači da nivo aktivnog vitamina D u organizmu ne raste toliko čak ni pri prekomjernom izlaganju suncu da bi to moglo biti opasno. Međutim, postoji povećan rizik od dugotrajnog oštećenja kože koja može dovesti do raka kože.

VITAMIN SUNCA JE NEZAMJENJIV ZA KOSTI I IMUNI SISTEM

Neka istraživanja pokazuju da osobe s dovoljnim količinama vitamina D rjeđe obolijevaju od dijabetesa, raka, kardiovaskularnih i autoimunih bolesti. Vitamin D također povećava otpornost na virusne respiratorne infekcije, ali i ako se razbolimo, bolest je blaža. “Također se pokazalo da nadomjestak vitaminom D smanjuje učestalost akutnih respiratornih infekcija, poput gripe i drugih virusa, tokom zime, ponajviše kod osoba sa značajnim nedostatkom vitamina D. Još nemamo  rezultate istraživanja koji bi dokazali da nadoknada vitaminom D smanjuje rizik od infekcije SARS-CoV-2 i ublažava tok Covida-19. No, poznati su mnogi mehanizmi pomoću kojih bi vitamin D mogao povećati otpornost na infekcije i ublažiti tok bolesti“, ističe prof. dr. Marković.

SUNCE ZAGARANTOVANO SA VITAMINOM D3 Krka

Nedostatak vitamina D može se spriječiti novim VITAMINOM D3 Krka, koji je vitamin D3 dostupan kao lijek bez recepta. Sprječava nedostatak vitamina D kod odraslih, adolescenata i djece starije od 6 godina, uz dokazan visok rizik od nedostatka vitamina D. Svaka tableta sadrži 1000 i.j. (25 µg) holekalciferola (vitamin D3), što je preporučena dnevna doza za samoliječenje. U pakovanju je 60 tableta. Lako se uzima, jer je dovoljna jedna tableta dnevno. VITAMIN D3 Krka ugodnog je neutralnog okusa. Ne sadrži konzervanse, bojila, arome i gluten, a pogodan je i za vegetarijance.

VITAMIN D3 Krka

• Visoka stabilnost osigurava odgovarajuću dozu vitamina D3 (1000 i.j. dnevno) i učinkovitost lijeka.
• Uzimanje je jednostavno jer je dovoljna 1 tableta dnevno.
• To je jednostavno rješenje, jer za čuvanje lijeka nisu potrebni posebni uslovi.
• Ima ugodan, neutralan okus.
• Uzima se sa ili bez hrane.
• Ne sadrži konzervanse, bojila, arome i gluten.
• Pogodan je i za vegetarijance (ne sadrži želatinu).

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim djelovanjima lijeka, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Atopijski dermatitis je hronična upalna bolest kože. Najčešća se javlja kod djece, ali se često javlja i kod odraslih osoba. Najčešći simptomi su suva iritirana koža i svrab, što značajno utiče na kvalitet života djece, ali i njihovih roditelja.

Atopijski dermatitis, za razliku od suhe kože, uz svrab i suvoću ima prisutno i crvenilo kože. Najčešće zahvati cijelu površinu tijela, dok je kod beba to uglavnom perioralna i pelenska regija. Učestalost bolesti kod djece je 15-20%. Srećna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90% oboljele djece više nema nikakvih simptoma.

Uzrok nastanka bolesti još uvijek nije tačno definisan, ali simptomi se mogu adekvatno ublažiti.  Glavnu ulogu u nastanku bolesti ima genetska predispozicija i spoljašni faktori. Često se javlja kod osoba sa nasljednom sklonošću alergijskim reakcijama, te se često uz atopijski dermatitis u ranom djetinjstvu javljaju i alergije na hranu. Najčešći nutritivni alergeni su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, gluten, riba i školjke, kikiriki, te orašasti plodovi. A s godinama kod ovih pacijenata se lako javljaju i alergijski rinitis i astma.

Kod oboljelih od atopijskog dermatitisa oštećen je gornji sloj kože pa se javljaju male pukotine na samoj koži, tj. poremećen je mikrobiom kože gdje zatim uz neke vanjske uticaje (suv vazduh, grijanje, agresivna sredstva za pranje, sintetska odjeća, razna hemijska sredstva,...) dolazi do simptoma bolesti i upale. Zbog nedostatka lipida, te poremećaja proteina, mikroorganizmi i alergeni ulaze kroz te pukotine u koži i dolazi do upale. I upravo u ovim situacijama je bitna redovna briga o koži, kako bi se spriječile veće komplikacije. Redovnim pranjem i njegom kože obnavljamo tu narušenu kožnu barijeru.

Atopijski dermatitis je bolest u kojoj se izmjenjuju faze mirovanja i faze upale (akutne faze). Do akutne faze dovode razni faktori (hrana, vanjski okidači, alergeni, mikroorganizmi,..). Pošto je kod ovih bolesnika već oštećena kožna barijera, ovi vanjski okidači će izazvati upalu gdje se inače kod zdrave kožne barijere ne bi ništa dogodilo. Javlja se intenzivan svrab, grebanje i pečenje. Koža se opet dodatno oštećuje te imamo jedan začarani krug.

Iako se simptomi atopijskog dermatitisa najčešće pogoršavaju tokom zimskog perioda, suvoća kože, kod osoba koje su oboljele od atopijskog dermatitisa, je obično prisutna tokom cijele godine. Suva koža je tokom zimskog perioda često udružena sa svrabom, ali ako osoba ima samo suvu kožu bez drugih simptoma atopijskog dermatitisa, onda je dovoljna samo pravilna njega kože (redovna primjena medicinskih uljnih sindeta za pranje i tuširanje, te neutralnih krema za vlaženje) da se koža smiri.

Terapija atopijskog dermatitisa je lokalna, tj. cilj je obnova oštećene kožne barijere. Bitno je redovno korištenje emolijentnih sredstava, i u akutnoj i u mirnoj fazi, da bi se učvrstila kožna barijera i spriječio prodor mikroorganizama i vanjskih iritirajućih faktora.

Ukratko, njega mora biti redovna i stalna, nezavisno o fazi bolesti. To je temelj liječenja i tom redovnom njegom zapravo kontrolišemo svrab i činimo kožu manje osjetljivom na razne iritanse. Bitno je reći i da bolest ne ostavlja ožiljke, kad jednom prođe ne mora biti znakova da je osoba uopšte imala atopijski dermatitis.

Kupke koje se koriste u njezi tijela trebaju biti bez parfema. Preporuka je redovno kupanje i pranje, maksimalno do 10 minuta trajanja, te voda ne smije biti prevruća (maksimalno 30-32 stepena). Koriste se sindeti bez sapuna ili uljne kupke. Nakon kupanja utapkajte kožu peškirom, ne trljajte je. Nakon toga, na još uvek vlažnu kožu, nanesite odgovarajuće emolijentno sredstvo.

Emolijentna sredstva za njegu se koriste odmah nakon kupanja još na vlažnu kožu, da bi se poboljšalo njeno ovlaživanje. Štite kožu, omekšavaju je i jačaju kožnu barijeru. Primjenjuju se i u fazama akutne bolesti, ali i u mirnoj fazi. Bitno je i pravilno nanijeti sredstvo za njegu. Zadnje preporuke ljekara su 150g proizvoda sedmično za djecu, a 250 g za odrasle. Kao što smo već napomenuli koža osoba sa atopijskim dermatitisom treba redovnu i stalnu njegu. Redovnom upotrebom emolijenasa u mirnoj fazi, smanjuje se potreba za kortikosteroidima.

Nažalost često dolazi do pogoršanja simptoma i upalnog procesa na koži, te sami ovlaživači nisu dovoljni u terapiji, pa je neophodno u tom slučaju da dermatolog/pedijatar propiše lokalne kortikosteroide. To su jako dobri lijekovi ako se pravilno primjenjuju. Ljekar propisuje kortikosteroidnu kremu/mast, u zavisnosti od jačine upale. Najčešće doziranje počne dva puta dnevno i traje dok se ne smiri svrab, a zatim se nastavlja jedanput dnevno. Važno je napomenuti da je veoma bitno pravilna primjena i doziranje kortikosteroida, kako bi se izbjegli mogući neželjeni efekti navedenih preparata (crvenilo kože, kortikosteroidni dermatitis, proširenje kapilara,…).

Što se tiče suplemenata koji pomažu kod atopijskog dermatitisa, pouzdani klinički dokazi postoje jedino za vitamin D i za probiotike!

Vitamin D je bitan za razvoj normalne kožne barijere, ima protivupalno i antimikrobno djelovanje. Postoje studije koje pokazuju vezu između nivoa vitamina D kod trudnica i pojave nastanka atopijskog dermatitisa i rinitisa poslije kod djece. Naime, manjak vitamina D je bio jedan od uzroka nastanka atopijskog dermatitisa. Redovna primjena vitamina D u preporučenim dozama ima veliku ulogu u smanjivanju simptoma i sprečavanju komplikacija atopijskog dermatitisa.

Takođe, dokazani su benefiti primjene probiotika (pogotovo Lactobacillus i Bifidobacterium) u terapiji atopijskog dermatitisa. Naime, primjena probiotika u trudnoći, ali i primjena kod novorođenčadi nakon poroda smanjuje se rizik od nastanka atopijskog dermatitisa. Preporučuje se primjenjivati kod trudnica u zadnjem tromjesečju te nastaviti kod dojenčadi, odmah nakon rođenja. Ako se probiotici primjenjuju i majci i djetetu mogu smanjiti rizik osjetljivosti i na nutritivne alergene, te na taj način spriječiti nastanak i nekih drugih alergijskih reakcija.

I za kraj da sumiramo…

Kod atopijskog dermatitisa potrebno je individualno pristupiti svakom pacijentu, edukovati ga o samoj bolesti i pružiti mu psihološku podršku.

• izbjegavati okidače (alergene, iritanse, stres, agresivna hemijska sredstva…)
• redovno koristiti odgovarajuće kupke i kreme (to je temelj terapije, koristiti ih i u periodu bez simptoma!)
• protivupalno liječiti advekvatnim lijekovima kod akutne faze da bi se ublažili simptomi 

Ovu bolest ne možemo izliječiti, ali ju možemo adekvatno kontrolisati!

Mr. pharm. Slavenka Borjanić

Ako bismo pitali većinu naše populacije kako bi definisala imunitet, većina bi odgovorila vjerovatno sa „otpornost“ ili „odbrana“. U suštini to je i jeste prevod latinske riješi immunitas. Zadatak našeg imunog sistema jeste prije svega da nas brani od stanovnika mikrosvijeta i njihovih subpartikula kojima smo okruženi.

Imuni sistem je dosta kompleksan, difuzno raspoređen u ljudskom tijelu (što je i logično s obzirom na funkciju), nama u tančine još uvijek nedovoljno poznat i, usudiću se reći, jedan od naintrigantijih sistema Homo sapines-a. Težak je cc 1 kg – kažu stručnjaci entuzijasti koji su se bavili čak i utvrđivanjem njegove približne ukupne mase.

Sa dijelom imunog sistema se rađamo (tzv. urođeni ili nespecifični imunitet), a dio stičemo tokom života (tzv. stečeni ili specifični imunitet, ključan za zaštitu od patogena). Ova dva dijela imunog sistema se prožimaju, nadopunjuju i prosto se ne mogu posmatrati odvojeno.

Razlikujemo dva tipa odbrambenih mehanizama našeg imunog sistema – humoralni i ćelijski tip. Humoralna odbrana počiva na supstancama koje su rastvorljive u tjelesnim tečnostima i može biti nespecifična i specifična (antigenom indukovana) – antitijela. Mehanizmi ćelijske odbrane svode se na hiperplaziju, fagocitozu, citotoksičnost i na reakcije odbacivanja transplantata. 

 I sve ovo gore navedeno zvuči fantastično, mi živimo bezbrižno, imuni sistem nas čuva od opakog mikrosvijeta. Zaista bi bilo fantastično da ovaj važni sistem svjesno ili nesvjesno, voljno ili nevoljno svakodnevno ne kompromitujemo raznoraznim stresnim situacijama. Dakle štit je probojiv i relativno lako iz kategorije imunokompetentne prelazimo u kategoriju imunokompromitovane humane jedinke, a takva nas je u manjoj ili većoj mjeri, danas većina. 

Revoluciju u humanoj podršci razvoju stečenog imuniteta napravila je ideja vakcinacije tj. vještačke imunizacije, namjernog izlaganja jedinke neživom, dovoljno oslabljenom patogenu ili njegovom specifičnom dijelu. Već preko dvije godine borimo se sa ozbiljnom pandemijom i ko zna u kojem smijeru bi ta borba otišla da na tržište nisu stigle vakcine i da se solidan broj ljudi nije vakcinisao.

 Predstoji nam sezona u kojoj smo zbog prirode stvari podložniji zarazi virusom gripe. Vakcine bi trebale biti dostupne i na našem tržištu, bez obzira na sve izazove današnjce. Starije osobe, osobe koje pate od hroničnih oboljenja, onkološki pacijenti su ciljne kategorije kada je ova vrsta imunizacije u pitanju.

Unos vitamina, minerala i drugih supstanci koje omogućavaju imunitetu da obavlja svoju funkciju, bilo ishranom bilo putem suplemenata, je u ovo doba godine takođe pametan izbor. U svrhu prevencije dobro je povećati unos vitamina C, vitamina D, vitamina B kompleksa, beta glukana, cinka, selena i probiotika. Svima nam je dobro poznat pozitivan uticaj vitamina C na apsorpciju gvožđa što može poboljšati krvnu sliku, kao i na imuni sistem što može ojačati ogranizam povećanjem aktivnosti odbrambenih ćelija.
Kako smo tokom zimskih mjeseci skloni nedostatku vitamina D, njegov dovoljan unos je od posebnog značaja ako uzmemo u obzir da ima dokazan uticaj na stimulisanje rada imunog sistema. Takođe se pokazao korisnim u smanjenju tegoba kod pojedinih autoimunih bolesti.

Ako infekcija već nastupi vrlo korisnim se mogu pokazati pčelinji proizvodi tipa matične mliječi, kao i aminokiseline odnosno proteini. Proteini su bitni za izgradnju ćelija imunog sistema, tako da je tokom bolesti i oporavka posebno značajan njihov dovoljan unos. Matična mliječ, kao prirodan proizvod, je sigurna za primjenu za sve osobe koje dobro podnose pčelinje proizvode. Djeluje antioksidativno i smanjuje upalne procese, a korisna je i u jačanju imuniteta nakon hemoterapije. 

Dakle, i naš štit dozvoljava da se zaštiti, ali treba misliti na vrijeme. Podržimo ga kroz pozitivan stav prema životu, kroz vještačku imunizaciju i najzad, kroz suplementaciju .

Mr. pharm. Snežana Vujanović, Mr. pharm. Tamara Devetak