Koža je najveći organ našeg tijela i na njeno zdravlje treba misliti tokom cijele godine ali posebno ljeti, kada se sunčamo i kada smo najizloženiji ultraljubičastim zracima.

Stoga vam donosimo nekoliko savjeta kako je zaštititi na pravi način.

1. HIDRATACIJA KOŽE

• Unos vode i raznovrsna ishrana su veoma bitni za hidrataciju kože.
• Bitno je da u ljetnom periodu konzumiramo raznovrsno voće i povrće koje pored raznih vitamina i minerala, sadrži i velike količine vode, te na taj način hidratiziramo naš organizam.
• Takođe, mogu se koristiti razne kreme za hidrataciju. One nas ne štite od UV zraka, ali pomažu u obnovi zaštitnog sloja kože.

2. PILING

Preporuka je da se piling kože, kao i depilacija, odrade nekoliko dana prije izlaganja suncu.

Piling nam pomaže da uklonimo mrtve ćelije sa kože i ravnomjerno potamnimo, čini kožu blistavom i sjajnom a pospješuje i apsorpciju hranjivih tvari iz mlijeka i losiona za tijelo.

3. DODACI PREHRANI

Beta-karoten je veoma bitan u pripremi kože za sunčanje. On se nalazi u brojnim namirnicama kao što su mrkva, marelica, dinja, mango, lubenica, zeleno povrće. Ako se uzima u obliku suplemenata, potrebno je izabrati pravi oblik i koristiti ga 2-3 mjeseca prije izlaganja suncu. Ima antioksidativna svojstva, pomoći će u bržem tamnjenju kože, smanjiće mogućnost nastanka alergija na sunce, te će koža sporije stariti. Može se uzimati i u kombinaciji sa kalcijem, koji jača ćelije kože.

Astaksantin je prirodni karotenoid iz morskih algi koji takođe štiti kožu od opekotina, fotodermatoza, alergija na sunce, nastanka bora i staračkih pjega. Preporuka je da se koristi i tokom cijele godine, upravo zbog svog jakog antioksidativnog svojstva.

Omega-3 masne kiseline pored svih svojih pozitivnih učinaka imaju i pozitivno djelovanje u zaštiti kože, smanjuju upalu kože, povećavaju toleranciju na UV zrake i smanjuju rizik od nastanka raka kože.

4. KREME SA ZAŠTITNIM FAKTOROM

Ako smo prethodno pripremili našu kožu za sunčanje ili imamo prirodno tamniji ten to nikako ne znači da ne trebamo koristiti proizvode sa zaštitnim faktorom.

Na tržištu se mogu pronaći brojni proizvodi: za djecu, za kožu sklonu alergijama, za lice ili tijelo. U svakom slučaju potrebno je izabrati proizvod koji odgovara našem tipu kože i koji će pružiti zaštitu od UVA i UVB zračenja ali i IR zraka koji najdublje prodiru u kožu.

U našim crijevima nalaze se i dobre i loše bakterije i za normalno funkcionisanje njihov omjer bi trebao biti oko 85% dobrih i 15% loših bakterija. Taj omjer je veoma često narušen zbog različitih razloga i stanja, pa upotrebom probiotika pomažemo našem organizmu da što prije uspostavi ravnotežu.

Probiotici su živi mikroorganizmi, tzv. dobre bakterije, koji primjenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljan učinak, kako na probavni trakt, tako i na cijeli imunološki sistem.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i brojnim kliničkim ispitivanjima, probiotici imaju povoljan učinak kod dijareje, opstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sistema, dječijih kolika, sindroma iritabilnog kolona, ulceroznog kolitisa, za prevenciju rasta štetnih bakterija kod stresa, poboljšanje imunološke funkcije.

Da bi bili efikasni veoma je važno znati za koje stanje i koliko dugo koristiti određeni probiotik.

U nastavku vam donosimo najčešće primjere upotrebe probiotika:

PROBIOTIK UZ ANTIBIOTIK – S obzirom da antibiotici ubijaju i dobre i loše bakterije u crijevima što veoma često dovodi do dijareje, potrebno je koristiti probiotike i to sve dok traje terapija antibioticima, te nastaviti i do 7 dana nakon završene terapije. Uzimaju se 2 sata prije ili poslije antibiotika.

AKUTNA DIJAREJA – Probiotici se uzimaju kod prve pojave simptoma, pa sve do prestanka ili duže. Preporučeno je uzimanje i rehidracijske otopine (za nadoknadu izgubljene tečnosti i elektrolita iz organizma).

OPSTIPACIJA I NADUTOST – Preporučuje se primjena probiotika 2-12 sedmica. Oni potiču peristaltiku crijeva, dolazi do poboljšanja vremena probave, učestalosti i konzistencije.

ERADIKACIJA H.PYLORI – Preporuka je da se počne sa primjenom probiotika 3 dana prije antibiotske/trojne terapije, te se primjenjuje tokom terapije i nastavlja do 28 dana.

SINDROM IRITABILNOG KOLONA – Primjena probiotika najmanje 4 sedmice.

ULCEROZNI KOLITIS – Za postizanje remisije potrebno je koristiti probiotike u trajanju od 8 sedmica, a za prevenciju relapsa koristiti 12 mjeseci.

ATOPIJSKI DERMATITIS, ALERGIJSKI RINITIS – Korištenje probiotika najmanje 8-14 sedmica. Unos probiotika tokom trudnoće, može smanjiti rizik od nastanka alergija kod djece.

VAGINALNE INFEKCIJE – Bakterijske vaginoze su patološke promjene, gdje je došlo do narušavanja ravnoteže vaginalne flore bakterijama. Oralnim unosom probiotika se može regenerisati vaginalna flora, a korisno je i za prevenciju kandidijaze, posebno pri terapiji antibioticima.

Posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom oko izbora pravog probiotika za određeno stanje, te dužine trajanja terapije kako bi ona bila učinkovita i time sačuvajte svoje zdravlje jer su naša crijeva ključ našeg imunološkog sistema!

Svaka trudnica se zapita šta je od lijekova sigurno za nju i njenu bebu  te prije svega traži pomoć medicinskih stručnjaka. Ograničena količina informacija o lijekovima i njihovom djelovanju na fetus izaziva strah, te se izbjegava njihovo propisivanje.

Bezreceptni lijekovi prolaze jednako strogu provjeru kao i lijekovi koji se izdaju samo na recept, pa se smatraju sigurnima za upotrebu. No, to vrijedi za opštu populaciju dok za trudnice neki mogu biti opasni.

Lijekove u trudnoći (kao i tokom dojenja), zbog rizika po majku i dijete treba primjenjivati ograničeno i vrlo oprezno.

Povišena tjelesna temperatura i bolovi – najbezbjedniji lijek za trudnice je paracetamol. Zasad ne postoji nijedan dokaz o njegovom štetnom djelovanju na razvoj fetusa. Preporučuje se i stavljanje hladnih obloga na čelo i stopala te unos dovoljne količine vode.

Začepljen nos – upotreba nazalnih dekongestiva nije sigurna, te ukoliko bude propisana, upotrebu treba ograničiti na par dana. Preporučuje se ispiranje nosa fiziološkom otopinom, te upotreba morske vode u obliku spreja.

Bolno grlo – upotreba pastila sa benzidaminom se ne preporučuje. Kao prva pomoć može poslužiti sisanje pastila na biljnoj bazi, ispiranje grla, pijenje čaja sa medom.

Vitamini i minerali – preporuke

Raznovrsnu prehranu bogatu voćem i povrćem nije moguće zamijeniti, ali da li je to dovoljno, da li možemo unijeti ishranom sve što je potrebno pogotovo za vrijeme drugog stanja?

Prilikom uzimanja vitaminske suplementacije nipošto se ne smiju prekoračiti dozvoljene doze.

Folna kiselina (vitamin b9) – unosi se namirnicama ali u trudnoći je potrebna suplementacija. Njen manjak uzrokuje nastanak defekta neuralne cijevi embrija. Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći se povećavaju jer raste maternica, povećava se volumen krvi mame, raste  posteljica i beba u trbuhu. Preporučuje se ženama koje planiraju trudnoću da i prije začeća počnu piti folnu kiselinu zbog njene iznimne važnosti (400μg).

Željezo – U trudnoći se povećava potreba za željezom za 100% jer se povećava volumen krvi za otprilike 50%. Potrebno je unositi do 27 miligrama željeza dnevno a ono se može unijeti konzumacijom crvenog mesa, ribe i povrća. Ukoliko se uzimaju preparati željeza, preporučuje se piti dodatno vitamin C zbog bolje apsopcije.

Magnezijum – U trudnoći rastu potrebe za magnezijumom uslijed rasta djeteta i pojačanog metabolizma trudnice. Istraživanja pokazuju kako unos dovoljne količine magnezijuma tokom trudnoće može pripomoći u tome da se spriječe prijevremene kontrakcije materice, te samim time i prijevremeni porod. Magnezijum u trudnoći također pomaže izgradnji zuba i kostiju kod djeteta a majci pomaže u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi, te reguliše nivo holesterola i omogućava pravilan rad srca.

Preporučena doza je oko 300 mg/dan. Obzirom na pozitivne rezultate kao i nedostatak neželjenih učinaka pri oralnoj terapiji, dodatan unos magnezijuma trebalo bi praktikovati tokom cijele trudnoće.

Omega-3 masne kiseline – trudnicama je potrebno otprilike 1,4 grama Omega-3 masne kiseline kako bi se bebin mozak i vid pravilno razvijali. Omega -3 masne kiseline nalaze se u biljnim uljima (repičino, bundevino, laneno, susamovo), plavoj ribi, sjemenkama lana i orašastom voću (bademi, orasi).

Glavobolja se često javlja kao simptom koji otežava ili onesposobljava bolesnika. Uglavnom je bezazlena ali postoji i povezanost glavobolja sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Može biti primarni poremećaj kada je uzrok vaskularni kao npr. migrena ili može biti sekundarni pokazatelj nekih drugih bolesti: intrakranijske infekcije ili tumori, povrede glave, teška hipertenzija, bolest vratne kičme, očiju, nosa, ždrijela, zuba, ušiju, cerebralna hipoksija.

Glavobolja može biti i nepoznatog uzroka.

Sinusne glavobolje

Sinusne glavobolje osjećaju se kao tupa pulsirajuća bol u prednjem dijelu glave i licu. Može se osjetiti i pritisak oko očiju, obraza i čela. Često se pogorša ako se krećete ili naginjete prema naprijed. Sinusne glavobolje uzrokuje kongestija i upala sinusa, zrakom ispunjenih šupljina oko nosa, očiju i obraza. Upotreba kapi i sprejeva za nos, smanjuju otečenost sluznice, te će pomoći kod smanjenja intenziteta boli.

Migrena

Glavne karakteristike migrene su ponavljajuće glavobolje umjerene do jake boli koju prate mučnina i/ili povraćanje, te preosjetljivost na svjetlo i/ili zvukove i/ili mirise. Bol može biti pulsirajuća ili tupa, zahvatati pola glave, cijelu glavu ili samo dio glave. Takva bol obično traje između 4 i 72 sata.

Cluster

Klaster ili cluster glavobolje predstavljaju niz relativno kratkih ali izuzetno bolnih glavobolja koje se javljaju iza oka. Kod osoba koje pate od ovih glavobolja, one se zbog svoje sezonske prirode javljaju u isto vrijeme svake godine.

Tenziona glavobolja je najrasprostranjenija i može biti izazvana premorom, nedostatkom kiseonika, niskom fizičkom aktivnošću i nerviranjem. Tenziona glavobolja češće se javlja kod žena ali je bol koja se javlja uglavnom blaga i kratko traje.

Liječenje/prognoza

Glavobolje kratkog trajanja ne zahtijevaju specifično liječenje, osim primjene srednje jakih analgetika i mirovanja u odgovarajućim uslovima. Terapija se počinje nakon uspostavljanja dijagnoze i temelji se na učestalosti i težini glavobolje, te stepenu onesposobljenosti pacijenta koji uzrokuje. Liječenje može biti usmjereno na ublažavanje ili uklanjanje napada ili na profilaksu, dakle spriječavanje izbijanja ukoliko se radi o učestalim, jakim glavoboljama.

Akutni napad migrene može se liječiti samim ergotaminom ili u kombinaciji s kafetinom ili analgeticima, kao što su acetilsalicilna kiselina, acetaminofen, ibuprofen.

Riboflavin (vitamin B2)

Ovaj vitamin je ključan za rast, te proizvodnju crvenih krvnih stanica i proizvodnju energije u tijelu a njegov manjak može uzrokovati migrene. Riboflavin dokazano smanjuje učestalost i intenzitet glavobolja.

Ako iz hrane ne možete unijeti dovoljno vitamina B2, posegnite za suplementom: preporučena dnevna doza je 400 mg.

Magnezijum

Uzmite multivitaminski suplement koji sadrži i magnezijum. Taj mineral pomaže u smirivanju živaca a oni tokom napada migrene postaju izuzetno napeti. Neka su istraživanja pokazala da osobe koje pate od migrena često imaju manjak magnezijuma u organizmu.

Koenzim Q10

Istraživanje je pokazalo da je koenzim Q10 superiorniji u spriječavanju napada migrene nego placebo, a još dva istraživanja nakon toga dokazala su da Q10 zaista smanjuje učestalost i intenzitet migrena. Preporučena doza u tu svrhu je 100 mg, 3 puta dnevno.