Ovih dana, po apotekama širom Evrope, pa i kod nas, javlja se potražnja za tabletama kalijum-jodida.  

Razlog zbog kojeg se stanovništvo raspituje u vezi mogućnosti nabavke jodida jeste bojazan od izloženosti radioaktivnom jodu pri eventualnim nuklearnim katastrofama.  

Jod je esencijalni mikroelement. To znači da je potreban svakoj ćeliji našeg organizma za normalno funkcionisanje i da je neophodno da ga ima dovoljno u hrani koju konzumiramo. Preporuka WHO, koju podržava i UNICEF, je dnevni unos joda od 150 μg, za trudnice i dojilje 220- 290 μg. Jedna od mjera ublažavanja deficita joda, koja je u mnogim zemljama već decenijama na snazi, jeste jodiranje kuhinjske soli. Zbog strategije smanjivanja unosa soli, te različitog sadržaja joda u zemlji i hrani, WHO je svakoj državi ostavila mogućnost da koriguje vrijednosti jodiranja soli. 

Na slici ispod se vidi sastav jednog kilograma soli proizvedene u Tuzlanskoj solani za tržište Bosne i Hercegovine, gdje je decidno izražen sadržaj jodida preračunato na čisti jod. 

Otprilike 70-80 % potreba našeg organizma za jodom otpada na potrebe štitne žlijezde. Štitnjači je jod neophodan kako bi sintetisala hormone – tiroksin (T4 – tetrajodtironin) i trijodtironin (T3) – važne regulatore metaboličkih procesa. Stoga štitnjača ima veliki afinitet da „zgrabi“ što više joda iz krvi.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da unos kalijum-jodida u situaciji nuklearne katastrofe, pri kojoj su u atmosferu oslobođene dovoljno velike količine radioaktivnog joda, prije svega ima funkciju zaštite funkcije štitne žlijezde. Taj unos ima zadatak da podmiri potrebe žlijezde za jodom, kako ne bi koristila radioaktivni izotop. Međutim, moramo znati kome to ima smisla dati, u kojoj dozi i kada.

Tablete kalijum jodida u uslovima evidentne izloženosti radioaktivnom jodu ima najviše smisla dati onim populacijama stanovništva kod kojih je aktivnost štitne žlijezde najveća. S tim u vezi ciljne kategorije su novorođenčad, trudnice, djeca i odrasli ispod 40 godina. Osobama iznad 40 godina ima smisla dati kalijum-jodid samo ukoliko se procjenjuje da je stepen izloženosti dovoljno veliki da može izazvati razaranje štitne žlijezde i posljedični doživotni hipotireoidizam.

Ispod se nalazi FDA tablica doziranja kalijum-jodida.

Prag radioaktivnog izlaganja štitaste žlijezde i
Preporučene doze KI kalijum-jodida za različite rizične grupe

Preparate kalijum-jodida najbolje je primijeniti u roku od 3-4 sata od početka izlaganja zračenju. Procenat zaštite je 90%, a efekat traje 24 h. U tom periodu potrebno je evakuisati stanovništvo iz kritične zone (krug od 15-20 km oko samog incidenta), ako je moguće. Ako nije, preporučuje se, u zavisnosti od intenziteta zračenja, ponavljanje doze, mada bi jedna doza trebala da bude dovoljna. Ponovni tretman se nikako ne preporučuje trudnicama i novorođenčadi, jer kalijum-jodid ima potencijal da suprimira funkciju štitne žlijezde kod fetusa i neonatusa.

Preparate kalijum – jodida, s obzirom na sve navedeno, nema smisla uzimati prevencije radi. Naprotiv, bespotrebno uzimanje van preporučenih protokola može da izazove ozbiljne neželjene efekte – poremećaj rada štitne žlijezde, ozbiljne alergijske reakcije, otok pljuvačnih žlijezda, jodizam (metalnih ukus, osjećaj pečenja desni i grla, bolni zubi i desni, probavne smetnje itd). Dijetetske suplemente, koji inače sadrže male količine joda (ispod 1 mg) nema smisla uzimati u ovim situacijama.

Mr ph Snežana Vujanović

Mr ph Tamara Devetak

U vremenu u kojem živimo izloženi smo brojnim faktorima koji utiču na naše mentalno i fizičko stanje zbog čega više nego ikada ranije zdravlje i brigu o sebi ne smijemo uzimati "zdravo za gotovo".

Zato vam donosimo preporuke naših magistra Mladenke i Tee, koju suplementaciju trebaju koristiti žene, kako ih uzimati pravilno i koji suplementi su posebno važni za zdravlje žene.

Koji su dodaci prehrani pogodni za žene i zašto?

U tinejdžerskim godinama je najbitnije uzimati dovoljne količine kalcija i vitamina D jer su prijeko potrebni za rast i razvoj kostiju i mišića. Optimalna dnevna doza za ovaj period života, kako za momke tako i djevojke je 600 IU vitamina D i 1300 mg kalcija. U 20-im godinama se savjetuje nastavljanje uzimanja kalcijuma i vitamina D, ali korištenje drugih suplemenata zavisi o načinu ishrane. Na primjer, veganima je često potrebna dodatna količina vitamina B12, jer se on najvećim dijelom nalazi u namirnicama životinjskog porijekla. U 20-im i 30-im godinama se preporučuje povećan unos omega-3 masnih kiselina koje imaju protivupalno djelovanje i smanjuju rizik od bolesti srca. Kako su ovo najčešće i godine u kojima žene planiraju trudnoću, potrebno je povećati unos folne kiseline i vitamina B. Ženama sa obilnijim menstrualnim ciklusom se savjetuje uzimanje željeza. U 40-im vitamin D postaje ključan zbog smanjenja rizika od raka, autoimunih stanja i dijabetesa, jer ga hranom ne unosimo u dovoljnim količinama. Iza 50-te godine treba povećati unos kalcija na 1200mg dnevno, te nastaviti sa omega-3 masnim kiselinama. U ovim godinama žene stupaju u menopauzu, te se ovdje već mogu razmotriti biljni preparati za ublažavanje simptoma iste. Na primjer, biljni preparati sa ekstraktom biljke Cimicifuga racemosa pomažu kod vrućine, nesanice, lupanja srca i psihičkog nemira.

U kojim nam je godinama suplementacija posebno važna?

Suplementacija ima mjesto u svim fazama života, ali starenjem organizma zauzima sve značajnije mjesto, kao i zbog ubrzanog stila života zbog kojeg često ne stižemo organizmu pružiti sve što mu je potrebno za pravilno funkcionisanje.
Smijemo li se voditi trendovima sa društvenih mreža ili dodatke prehrani odabrati u skladu sa svojim godinama i zdravstvenim stanjem?

Ne bi se trebali voditi trendovima sa društvenih mreža, jer je jako važno da budete oprezni s vitaminsko-mineralnim i biljnim dodacima prehrani koji se nude, jer nema smisla uzimati ih “napamet“ nego prvo potražite savjet od doktora, farmaceuta i nutricioniste, kako biste tačno utvrdili patite li od manjka nekog nutrijenta i koji je pravi uzrok toga

Koliko nam suplementi nakon 40-te godine, užurbanog tempa, usporenog metabolizma, hormonalnog disbalansa pomažu u takvim fazama života?

Nijedan suplement ne može zamijeniti pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i dovoljno sna, ali pametan odabir suplemenata nam itekako može pomoći u očuvanju zdravlja i borbi protiv suvišnih kilograma.

A) Kompleks B  vitamina je esencijalan za pravilan metabolizam. Njegova je uloga posebno značajna u metabolizmu proteina, masti i ugljenih hidrata tj. za pravilno iskorištavanje energije iz hrane. Na primjer, vitamin B1 je bitan za pretvaranje ugljenih hidrata  u energiju. Ukoliko je ovog vitamina u organizmu manje nego što je potrebno, potvorba će biti usporena što gubitak tjelesne mase čini još težim.

B) Tačna uloga vitamina D u procesu mršavljenja još uvijek nije utvrđena, ali je nedvojbeno dokazano da gojazni ljudi imaju manje koncentracije vitamina D u krvi. Jedna naučna studija iz 2011. godine je pokazala kako su gojazni ljudi koji su uzimali suplemente kalcijuma i vitamina D izgubili više kilograma nego oni koji to nisu činili.

C) Željezo pomaže organizmu da iskoristi nutrijente iz hrane i da ih prevori u energiju, te je bitan za prenos kisika do mišića. Niske količine ovog minerala često dovode pojave umora, iscrpljenosti i slabosti, što sve dodatno otežava proces mršavljenja. Žene sa obilnim menstracijama su podložnije nedostataku željeza.

D) Magnezij je izrazito bitan za proizvodnju energije u organizmu. Ovaj mineral je sastavni dio preko 300 enzima u organizmu, a samo neke od njihovih funkcija su kontrola nivoa glukoze u krvi, krvnog pritiska i pravilan rad nervnog sistema.

E) Ekstrakt zelenog čaja povećava oksidaciju masti i potrošnju energije pa time ubrzava metabolizam. Jedna studija iz 2012. je pokazala kako je grupa ljudi koja je uzimala navedeni ekstrakt u prosjeku izgubila 1 kg više u odnosu na grupu koja je uzimala placebo.

Važno je da znate da suplementi ne mogu zamijeniti uravnoteženu prehranu i fizičku aktivnost. Umjerena fizička aktivnost i uravnotežena prehrana smanjuju opasnost od razvoja dijabetesa čak za 50-60%, pozitivno utiču na regulaciju visokog krvnog pritiska, kao i na regulaciju tjelesne težine.

Sa kim da se savjetujemo o dodacima prehrani?

Stručne savjete prije kupovine tražiti od farmaceuta ili vašeg doktora, posebno ako uzimate neku terapiju. Poznato je da neke biljke i dodaci prehrani mogu imati interakcije sa određenim lijekovima. 

Naš apotekarski tim tu je da vam pruži sve neophodne informacije za podršku zdravlju. 

Sa punim povjerenjem u svog farmaceuta, naši magistri farmacije i farmaceutski tehničari će naći najbolji izbor proizvoda za vas.

Mr ph Tea Bogdanović

Mr ph Mladenka Tuševljak 

B Pharm 68, Stefana Nemanje br. 1, 

Istočno Sarajevo

Bliži nam se proljeće i sezona alergija, te s tim i simptomi slični oboljenju COVID-19. Ovaj period će sigurno mnoge dovesti u nedoumicu zbog nekih simptoma koji se poklapaju, međutim postoje razlike koje će nam olakšati u kojem pravcu da gledamo i odaberemo pravu terapiju.
Jako je bitno da simptome odmah prepoznamo i razgraničimo o čemu se radi kako bi se u slučaju zaraze sa koronavirusom moglo odmah reagovati i spriječiti širenje zaraze.
Svako šmrcanje, kihanje i puhanje nosa stvara paniku, a ako dođe do povišenja tjelesne temperature, gotovo svi su uvjereni da su oboljeli od COVID-19. 

Sezonska alergija 

Sezonska alergija je reakcija imunog sistema na alergene iz okoline koji se javljaju u određeno doba godine.
Najčešći uzroci sezonskih alergija su: nasljedni faktor, oslabljeni imunitet, prisutnost hroničnih bronhopulmonalnih bolesti, prisutnost u tijelu alergije različite vrste (za hranu, lijekove, hemijske spojeve), štetni radni uslovi, nepovoljno ekološko stanje okoline. 

Proljeće je vrijeme buđenja prirode i period kada se najviše javljaju simptomi alergija  kao što su: crvenilo i svrab očiju, curenje iz nosa, smanjenje osjećaja mirisa, kihanje, otežano disanje, napadi gušenja, čest je i suhi iscrpljujući kašalj. 

Bronhospasične manifestacije se ne pojavljuju kod svih alergija. Javljaju se kod 30% bolesnika, a ako se na vrijeme preduzmu mjere, otežano disanje se vjerovatno neće pojaviti. 

Osnovne preporuke za smanjenje simptoma sezonske alergije vežu se za: izbjegavanje kontakta sa alergenima (ukoliko je to moguće), upotreba antihistaminika, sprejeva i kapi za nos, te jako bitno, upotreba imunoterapije, koju bi trebalo započeti prije sezone alergije kako bi se organizam pripremio i ojačao imuni sistem. 

Antihistaminici su se pokazali kao brzo djelujuća terapija. Odmah nakon uzimanja lijeka ispuštanje iz nazalnih sinusa prestaje i njihova otečenost se smanjuje. 

Oboljenje COVID-19  

Na početku pandemije COVID-19, suhi kašalj i povišena tjelesna temperatura bili su jasni simptomi da se radi o ovom oboljenju. Ako se javljala samo hunjavica i upala grla, na sreću radilo se samo o gripi.  

Međutim, simptomi su se vremenom mijenjali, ali neki od osnovnih koji bi nas usmjerili da posumnjamo na zarazu virusom korona su : glavobolja, povišena tjelesna temperatura, gubitak čula mirisa i okusa, osjećaj slabosti i nemoći, otežano disanje, kašalj, bolovi u mišićima. 

Simptomi se takođe razlikuju kod vakcinisanih i nevakcinisanih osoba, i ispoljavaju se 2-14 dana od kontakta sa virusom. 

Kako bi razgraničili alergijske simptome od zaraze virusom korona potrebno je znati da se povišena tjelesna temperature ne javlja kao simptom alergije i to je osnovna razlika. Simptomi alergija kao što su svrbež i suzenje očiju, kihanje i svrbež nosa, se ne pojavljuju kod oboljelih od COVID-19. 

Začepljenost i curenje nosa mogu biti simptomi alergije i prehlade, ali su u rijetkim slučajevima simptomi oboljenja COVID-19. 

COVID-19 može dovesti i do upale pluća, što može prouzrokovati piskanje i iskašljavanje zelenog ili žutog sekreta. Simptomi kod zaraze koronavirusom su na početku blagi i onda se pogoršavaju, dok kod alergija obično odmah buknu. 

U svakom slučaju, ako imate povišenu tjelesnu temperaturu praćenu kašljem i nedostatkom daha, čak i ako niste sigurni šta je uzrok vaših simptoma, izolujte se, ostanite hidrirani i obavijestite svog lijekara.  

Danas su nam dostupni i testovi koji se izvode u kućnim uslovima vrlo jednostavno, te prilikom pojave prvih simptoma, najbolje bi bilo uraditi test i na vrijeme reagovati. 

Bez obzira da li se radi o sezonskoj alergiji ili COVID-19 oboljenju, jedno je sigurno, naš imuni sistem treba da pripremimo i ojačamo. U oba slučaja neizbježno je uzimanje multivitaminske terapije koja se pokazala jako efikasna za ublažavanje simptoma. Osnovne preporuke se vežu za vitamin D3, cink, vitamin C, beta glukan i raznovrsnu i zdravu prehranu, te unos dovoljne količine tečnosti.

Sama pomisao na proljeće u svima budi pozitivnu energiju, mislimo na sunce, duge šetnje, prirodu koja se budi. Nakon hladnih zimskih dana svi sa nestrpljenjem očekujemo da proljeće konačno dođe. No, nismo ni svjesni da našem organizmu treba vremena da se prilagodi vremenskim promjenama, tj. višoj temperaturi, dužim danima i nižem vazdušnom pritisku. 

Vrlo često u toku ovog perioda kroz apotekarsku praksu imamo pacijente koji se žale na malaksalost, pospanost, glavobolju, slabu koncentraciju, razdražljivost, pa čak i depresivnost. Ukoliko pomenute tegobe ne traju duže od četiri nedelje, iako stanje nije definisano kao bolest, dijagnostifikovaćemo ga kao proljetni umor. 

Tokom zimskih mjeseci organizam podešava nivo metabolizma i hormona tako što povećava arterijski pritisak, pojačano luči hormon sna-melatonin i na taj način se  prilagođava na niske temperature i kratkodnevnicu . To je period kada najviše boravimo u zatvorenim prostorima, slabije je izlaganje sunčevoj svjetlosti, što uzrokuje nedostatak vitamina D. Fizička aktivnost je takođe smanjena pa se manje unosi i tečnost u organizam i gomilanje štetnih materija je u porastu. I na kraju ishrana u toku zime se uglavnom bazira na prekomjernom unosu mesa i nedovoljnom unosu voća i povrća. 

U proljeće imamo obrnut proces, vrijeme postaje toplije, krvni sudovi se šire , pritisak pada i to je naročito problem kod osoba sa prirodno niskim pritiskom.  Javljaju se svi simptomi od malaksalosti do glavobolje i depresivnosti. Zbog prehrane bazirane na nutritivno siromašnim namirnicama koje su bogate samo štetnim mastima, često u proljetni period uđemo sa par kilograma više. 

Shodno svemu pomenutom, da bismo riješili Ili čak spriječili pojavu proljetnog umora, mi imamo par prijedloga za vas: 

• Dovoljno spavajte, osam sati dnevno je optimalno. 
• Trudite se da makar dva sata dnevno provedete na svježem vazduhu, kao i da u prostorijama u kojima boravite, nema velike oscilacije u temperaturi i vlažnosti vazduha u odnosu na spoljašnje uslove. 
• Makar pola sata dnevno posvetite fizičkoj aktivnosti. 

• Provodite što više vremena na suncu, ali koristeći odgovarajuću  UV zaštitu. 
• Uvedite pravilan režim ishrane, tri glavna obroka, dvije užine, s tim da preovladava sezonsko voće i povrće. 
• Pijte dovoljno tečnosti, optimalno dva litra dnevno, zavisno od organizma. 
• Ukoliko je potrebno suplementacija, u dogovoru sa vašim farmaceutom uvedite dodatne količine vitamina C i B.  

Vitamin C je antioksidans, čisti organizam od toksina, štiti od oksidativnog stresa, smanjuje trajanje prehlade i gripa, uopšteno podiže energiju organizma.

Kompleks vitamina  B ishranjuje nerve, opušta mišiće, neophodan  je za pravilan i uravnotežen rad jetre i digestivnog trakta,  i samim tim pozitivno utiče na imunitet.

Mr ph Suzana Vujadinović  

Apoteka B Pharm 76 , Obrena Ivkovića bb, Nevesinje