Šta su to probiotici i zašto su toliko bitni?
U našim crijevima nalaze se i dobre i loše bakterije i za normalno funkcionisanje njihov omjer bi trebao biti oko 85% dobrih i 15% loših bakterija. Taj omjer je veoma često narušen zbog različitih razloga i stanja, pa upotrebom probiotika pomažemo našem organizmu da što prije uspostavi ravnotežu.
Probiotici su živi mikroorganizmi, tzv. dobre bakterije, koji primjenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljan učinak, kako na probavni trakt, tako i na cijeli imunološki sistem.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i brojnim kliničkim ispitivanjima, probiotici imaju povoljan učinak kod dijareje, opstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sistema, dječijih kolika, sindroma iritabilnog kolona, ulceroznog kolitisa, za prevenciju rasta štetnih bakterija kod stresa, poboljšanje imunološke funkcije.
Da bi bili efikasni veoma je važno znati za koje stanje i koliko dugo koristiti određeni probiotik.
U nastavku vam donosimo najčešće primjere upotrebe probiotika:
PROBIOTIK UZ ANTIBIOTIK – S obzirom da antibiotici ubijaju i dobre i loše bakterije u crijevima što veoma često dovodi do dijareje, potrebno je koristiti probiotike i to sve dok traje terapija antibioticima, te nastaviti i do 7 dana nakon završene terapije. Uzimaju se 2 sata prije ili poslije antibiotika.
AKUTNA DIJAREJA – Probiotici se uzimaju kod prve pojave simptoma, pa sve do prestanka ili duže. Preporučeno je uzimanje i rehidracijske otopine (za nadoknadu izgubljene tečnosti i elektrolita iz organizma).
OPSTIPACIJA I NADUTOST – Preporučuje se primjena probiotika 2-12 sedmica. Oni potiču peristaltiku crijeva, dolazi do poboljšanja vremena probave, učestalosti i konzistencije.
ERADIKACIJA H.PYLORI – Preporuka je da se počne sa primjenom probiotika 3 dana prije antibiotske/trojne terapije, te se primjenjuje tokom terapije i nastavlja do 28 dana.
SINDROM IRITABILNOG KOLONA – Primjena probiotika najmanje 4 sedmice.
ULCEROZNI KOLITIS – Za postizanje remisije potrebno je koristiti probiotike u trajanju od 8 sedmica, a za prevenciju relapsa koristiti 12 mjeseci.
ATOPIJSKI DERMATITIS, ALERGIJSKI RINITIS – Korištenje probiotika najmanje 8-14 sedmica. Unos probiotika tokom trudnoće, može smanjiti rizik od nastanka alergija kod djece.
VAGINALNE INFEKCIJE – Bakterijske vaginoze su patološke promjene, gdje je došlo do narušavanja ravnoteže vaginalne flore bakterijama. Oralnim unosom probiotika se može regenerisati vaginalna flora, a korisno je i za prevenciju kandidijaze, posebno pri terapiji antibioticima.
Posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom oko izbora pravog probiotika za određeno stanje, te dužine trajanja terapije kako bi ona bila učinkovita i time sačuvajte svoje zdravlje jer su naša crijeva ključ našeg imunološkog sistema!
Tekst je pripremila magistra Edina Dedić, B Pharm apoteka br. 60, Gornji Rahić
