Sunčevi zraci i SPF

Koža, kao najveći organ tijela, je svakodnevno izložena raznim uticajima spoljašnje sredine.

Boravak na suncu je važan i potreban zbog sinteze vitamina D, koji ima višestruke pozitivne efekte na naš organizam. Najvažniji put sinteze je upravo putem kože pod djelovanjem sunčevih zraka. Ovaj vitamin ima ključnu ulogu u formiranju zdravih kostiju, bitan je za zdravlje kardiovaskularnog sistema, metabolizam kalcijuma i fosfora, ali i normalno funkcionisanje imunog sistema.

Nerijetko je sunčevo zračenje jedan od faktora koji u velikoj mjeri može da dovede do ozbiljnih negativnih posljedica po zdravlje. Pretjerano izlaganje suncu može da dovede do preranog starenja kože, hiperpigmentacije, bora, alergija i u krajnjoj liniji različitih vrsta maligniteta.
Sunčevi zraci sastoje se od ultraljubičastih, odnosno ultravioletnih zraka (UV), vidljive svetlosti i infracrvenih zraka (IR).

UVC zraci imaju najviše energije od svih UV zraka. UVC zraci mogu izazvati teške opekotine i oštećenja oka. Srećom, UVC zraci ne stižu do površine Zemlje već ih blokira ozonski omotač. Jedini način da budemo izloženi ovom zračenju jesu pojedine lampe i laseri.

UVB zrake takođe apsorbuje ozonski omotač, ali samo djelimično. UVB zraci imaju malu talasnu dužinu i ostaju u površinskim slojevima kože. Izazivaju tamnjenje povećanjem broja ćelija koje sadrže melanin. Zato je ovaj proces tamnjenja odložen – potrebno je vrijeme za stvaranje novih ćelija. Ovi zraci omogućavaju stvaranje vitamina D3 u koži. Ne prolaze kroz staklo. Prevelika izloženost UVB zracima dovodi do nastanka opekotina od sunca. Oni oštećuju DNK ćelija i mogu biti odgovorni za nastanak karcinoma kože. Svi SPF preparati na tržištu pružaju izvjestan stepen zaštite od UVB zraka.

UVA zraci čine 95% UV zraka koji dospiju na površinu Zemlje. UVA zraci su veće talasne dužine od UVB zraka, prolaze kroz staklo i vodu. Oni ne uzrokuju opekotine. Izazivaju oksidaciju već postojećeg melanina i tako dovode do tamnijeg tena. Ovaj proces je relativno brz i zato su UVA zraci glavni oblik zračenja korišten u solarijumu. Prodiru duboko u kožu, oštećuju vezivno tkivo, uzrokuju gubitak elastičnosti i pojavu bora. Mogu dovesti do alergijskih reakcija i hiperpigmentacije. Izazivaju indirektno oštećenje DNK te su djelimično odgovorni za porast incidencije karcinoma kože.

U preko 80% slučajeva rak kože izazvan je UV zračenjem. Zato su SPF zaštita i redovni samopregledi važni za prevenciju i rano otkrivanje raka kože i njegovog najzloćudnijeg oblikamelanoma.

Izloženost UV zracima nije ista na svim dijelovima Zemlje. Ona zavisi od UV indeksa, skale od 1 do 11 koja definiše jačinu ultravioletnog zračenja sunca. Što je UV indeks viši to je veći rizik od oštećenja kože. 

Na vrijednost UV indeksa utiču:

  • Geografska lokacija (Sunčevo zračenje najjače je oko ekvatora. Tu je Sunce najmanje udaljeno od Zemlje, a ozonski omotač je oko ekvatora tanji.)
  • Nadmorska visina (Na većoj nadmorskoj visini sunčevo zračenje je jače. Atmosfera koja apsorbuje UV zrake manje je gusta nego u nizini.)
  • Doba dana i godine (U ljetnim mjesecima sunčevo zračenje je jače i direktnije. Najjače je oko podne kada UV zraci putuju najmanji put od Sunca do Zemlje.) 
  • Vremenski uslovi (Oblaci mogu djelimično umanjiti količinu UV zraka koja dospije do Zemlje.) 
  • Mogućnost reflektovanja sunčevih zraka (Snijeg, pijesak i voda mogu reflektovati sunčeve zrake.)

Pod određenim uslovima intenzitet sunčevog zračenja može biti umanjen. Uprkos tome, pri dovoljno dugom izlaganju količina zraka može biti dovoljna da izazove oštećenja kože. Oštećenja DNK i oksidativni stres koji nastaju pod dejstvom UV zraka glavni su uzrok fotostarenja.

Vidljiva svjetlost 

Ultravioletne i infracrvene zrake ne možemo vidjeti golim okom, za razliku od vidljive svjetlosti. Vidljiva svjetlost čini oko 42% sunčevih zraka koji dospiju do površine Zemlje. Crveni dio spektra prodire u dublje elemente kože u odnosu na plavu svjetlost. U poslednjih nekoliko godina pronađena je veza između vidljive svjetlosti i hiperpigmentacije. Vidljiva svjetlost može izazvati jače hiperpigmentacijske promjene u odnosu na UV zračenje, pogotovo kod osoba tamnije puti. UVA zraci imaju mogućnost pojačavanja efekata vidljive svjetlosti na pigmentaciju u koži. Vidljiva svjetlost i UVA zraci zajedno takođe mogu dovesti do pojave crvenila na koži ljudi veoma svijetle puti. 

Kako je sunčeva svjetlost uvijek prisutna tokom dana, zaštita od sunčevih zraka neophodna je tokom cijele godine, čak i u hladovini. Svi znamo značaj zaštite kože tokom ljetnih meseci, ali ne treba olako shvatiti ni zimsko sunce.

Laseri, fluorescentne i LED lampe se kao vještački izvori vidljive svjetlosti mogu koristiti u terapijske svrhe. Vidljiva svjetlost određene talasne dužine može imati pozitivne efekte na akne, psorijazu, zarastanje rana. Jedna vrsta lasera koji emituje vidljivu svjetlost koristi se i za uklanjanje tetovaža.

Infracrveno zračenje

Infracrveno zračenje čini oko 49% sunčevih zraka koji dospiju do zemljine površine. Na osnovu talasne dužine dijeli se na 3 vrste: IRA, IRB i IRC zrake. IRC zrakle apsorbuje sama površina kože, dok IRB zraci dopiru nešto dublje od njih – do gornjih dijelova epidermisa (površinski sloj kože). IRA zraci prodiru najdublje, u potkožno tkivo. Izloženost kože infracrvenom zračenju doživljavamo slično osjećaju toplote. Infracrvene zrake apsorbuju molekule vode što im daje energiju. Ovo povećanje kinetičke energije molekula vode u koži osjećamo kao toplotu. Uticaj IR zračenja na kožu zavisi od intenziteta zraka, izložene površine kože i vremena tokom kojeg je bila izložena. Masno tkivo provodi toplotu mnogo manje u odnosu na druga tkiva. Zato je uticaj infracrvenih zraka na dijelove tijela sa visokim sadržajem masnog tkiva potencijalno manji.

Zbog povećanja temperature, IR zračenje ima mogućnost oštećenja kolagena, smanjenja elastičnosti i izazivanja crvenila na površini kože. Međutim, količina IR zraka prisutna u sunčevoj svjetlosti nije dovoljna da izazove ove neželjene efekte.

Infracrveni zraci imaju mogućnost zaštite kože od neželjenih efekata UV zraka. Pretpostavlja se da je ovo evoluciona adaptacija. Izloženost IRA zracima kojih ima u ranom jutarnjem sunčevom zračenju može pripremiti kožu na povećane nivoe UV zraka sredinom dana. Mehanizam zaštitnog dejstva zasniva se na smanjenju oksidativnog stresa. Smanjen oksidativni stres znači manju mogućnost oštećenja DNK i kožnog tkiva.

Infracrveno zračenje ima i terapijsku primjenu. Izlaganje kože IR zračenju određene talasne dužine može stimulisati sintezu kolagena. Iz ovog razloga, infracrveni zraci koriste se u popravljanju efekata fotostarenja – smanjenju bora i povećanju tonusa kože. Izloženost određenom nivou IRA zraka može stimulisati rast kose, zarastanje rana i smanjiti bol kod upalnih procesa.


Kako se zaštititi od štetnih sunčevih zraka, na koji način djelovati i u koje vrijeme?

SPF – SUN PROTECTION FACTOR

Ili u prevodu ZAŠTITNI FAKTOR OD SUNCA označava koliko puta duže se može izlagati sunčevom zračenju do pojave prvog crvenila u odnosu na vrijeme bez ikakve zaštite. Što je zaštitni factor veći, to je njegovo zaštitno djelovanje od UV zraka veće.
Primjera radi, ako ćete bez zaštite dobiti opekotine za 10 min, SPF 30 teoretski vam omogućava da ostanete na suncu 300 min bez ikakve bojazni od pojave crvenila kože. No, to svakako ne znači da postoji preparat koji nas 100% štiti od sunčevog zračenja, niti da su ove vrijednosti striktno određene-one su samo prosječne i treba ih uzimati okvirno.

Ovo takođe ne znači da nanošenje zaštitnog faktora od sunca opravdava produženo izlaganje sunčevoj svjetlosti. Sunce i dalje može ispoljiti svoje neželjene efekte na kožu. SPF ih samo umanjuje.
Skala jačine zaštite od sunca nije linearna, pa SPF 30 ne pruža duplo veću zaštitu od SPF 15.

Procjena je sljedeća:

  • SPF 15 efikasno blokira 93% UVB zraka
  • SPF 30 efikasno blokira 97% UVB zraka
  • SPF 50 efikasno blokira 98% UVB zraka.
  • SPF 100 efikasno blokira 99% UVB zraka.

Izbor vrste zaštitnog faktora zavisi od tipa kože. Mineralni filteri (cink oksid i titanijum dioksid) korisni su za suhu kožu sklonu iritaciji. Ostaju na površini kože i odbijaju UV zrake. Preporuka su i za dječiju kožu koja je osjetljiva. Djecu uvek treba zaštiti odjećom i zaštitnim faktorom od sunca.

Kada koristite proizvode koji mogu iritirati kožu, poput retinola, takođe je neophodno korištenje SPF-a. Isto važi i za lokalno nanošenje vitamina C – preporučuje se korištenje SPF zaštite.

Hemijski filteri pogodni su za masnu kožu jer se lakše apsorbuju i ne zadržavaju se na površini kože. Oni apsorbuju UV zrake. Postoje i mješoviti proizvodi – sadrže kombinaciju mineralnih i hemijskih filtera. SPF 15-20 pogodan je za zimski period, dok je u ljetnom periodu minimum zaštite SPF 30, odnosno SPF 50 ukoliko je u pitanju osjetljiva i koža svjetlije puti. Na tržištu se može naći i mali broj SPF 100 proizvoda. Oni su prvenstveno namenjeni osobama sa izuzetno osjetljivom kožom, na primjer u slučaju vitiliga. Nanošenje SPF 100 može izazvati lažan osjećaj zaštite od sunca, jer ni ovaj zaštitni faktor ne pruža apsolutnu zaštitu.

Najjednostavniji proizvodi sa zaštitnim faktorom u najvećem broju slučajeva ne pružaju zaštitu od UVA zraka. Zato je važno odabrati one sa širokim spektrom dejstva – UVA i UVB zaštita. Tintirani preparati sadrže okside gvožđa koji pružaju dodatnu zaštitu od vidljive svjetlosti. Zaštita od sunčevog IR zračenja nije neophodna s obzirom da je izloženost ovim zracima nedovoljna da izazove neželjene efekte.

Da bi djelovali, ove preparate treba nanositi na pravi način. To bi u praksi značilo da se pola sata prije izlaska na sunce nanese odgovarajući preparat u odgovarajućoj količini na lice, vrat i tijelo i da se postupak ponavlja na svakih 40-80min poslije kupanja ili intenzivnog znojenja. Tokom zimskih mjeseci ili kada se ne bavite aktivnošću koja izaziva pojačano znojenje, preporučuje se nanošenje SPF preparata svaka 2 sata.

Akcenat je na ispravnom nanošenju kreme na sve dijelove tijela, ne isključujući nijedan, jer posljedice neispravnog nanošenja vremenom postanu itekako vidljive.

Nemojte miješati SPF preparate međusobno ili SPF preparate sa drugim kremama, mastima i gelovima za kožu. Nakon primene SPF proizvoda sačekajte 15-30 minuta prije nanošenja šminke ili drugih lokalnih preparata. Istovremeno nanošenje više različitih proizvoda na kožu ih razblažuje i umanjuje ili u potpunosti poništava njihov zaštitni efekat.

Koja je to količina dovoljna za postizanje optimalnog dejstva?

Preporuka većine dermatologa jeste 30-ak grama kreme za sunčanje ili kao mjera zaštite od glave do pete – standardna čašica za rakiju. Ili ilustrativno :

Dakle, ukoliko odjećom prekrivate veći dio tijela-time ćete nanositi i manju količinu kreme za zaštitu, jer odjeća uglavnom štiti kožu od UV zraka, a ukoliko ste na plaži i u kupaćem kostimu, sigurno ćete morati zaštititi sve izložene dijelove tijela (ne zaboraviti uši, usne i stopala) i to tako da ukoliko češće plivate ili se više znojite ponavljate nanošenje kreme na svakih 40-80min.

Nije na odmet nošenje šešira i naočara, te boravak u hladovini, unos većih količina tečnosti i ukoliko je to moguće-izbjegavanje boravka na suncu u periodu dana sa najvećim indeksom UV zračenja. Kod izbora naočala treba obratiti pažnju da to budu naočare koje pružaju UV zaštitu.

Ukoliko tokom ljetnih mjeseci kada je sunčeva svjetlost najjača intenzivno izlažete kožu suncu, ona će pretrpiti izvjesna oštećenja. Da bi se održalo njeno zdravlje i lijep izgled, u jesen i zimu možete obnoviti kožu u 6 koraka  izborom pravih proizvoda.

mr. ph Tamara Devetak