Kosa, koža i nedostatak vitamina D3, Ca i Zn
Koža je organ koji predstavlja prvu liniju odbrane organizma od spoljašnjih faktora.
Promjene u njenoj strukturi i funkciji izazvane nedostatkom hranljivih materija i mikronutrijenata povećavaju mogućnost oštećenja kože i razvoja infekcije. Najbolji izvor mikro- i makronutrijenata jeste hrana. U tom obliku ih organizam najbolje može iskoristiti za svoje svakodnevne potrebe. Kada ishrana nije raznovrsna ili je apsorpcija hranljivih materija u digestivnom traktu umanjena, nastaje potreba za suplementacijom.
Folikul dlake nalazi se u koži, on okružuje korijen dlake. Neophodni su mu mikronutrijenti i energija kako bi omogućio rast dlake. Rast dlake prolazi kroz tri faze. Svi folikuli ne nalaze se u istoj fazi ciklusa rasta. Tako je omogućen konstantan rast nove dlake i opadanje stare. Anagena faza traje dvije do sedam godina tokom koje dlaka raste prosječno jedan centimetar mjesečno. Većina dlake na tijelu je u ovoj fazi. Slijedi katagena faza koja traje jednu do tri sedmice kada se završava rast dlake. Samo 2-3% dlake se u svakom trenutku nalazi u ovoj fazi. Poslednja faza ciklusa rasta jeste telogena. Tokom 3-4 mjeseca nema rasta dlake te ona eventualno otpada. Nakon toga ponovo započinje rast nove dlake iz istog folikula. Čupanje dlake iz korijena ne uklanja folikul, ali ga može oštetiti.
Pored rasta dlake, folikul učestvuje u obnovi kože i zarastanju rana. Mali mišić povezan sa folikulom odgovoran je za nakostrešenost dlake kada se naježimo. Usljed povezanosti sa nervnim završecima, folikul ima ulogu i u očuvanju čula dodira.
Korijen dlake ujedno čini njen jedini živ dio - sav vidljiv dio dlake iznad kože sastavljen je od mrtvih ćelija. Zato primjena preparata na samu kosu nema efekat na njen rast. Sa druge strane, masaža vlasišta kao metoda primjene šampona i losiona za rast kose uglavnom se bazira na principu povećanja protoka krvi kroz tjeme. Povećan protok krvi donosi više hranljivih materija i kiseonika potrebnih za rast dlake.
Gubitak kose (alopecija) može biti posljedica brojnih faktora. Trudnoća, stres, genetske predispozicije, pojedini lijekovi, veliki gubitak na tjelesnoj težini u kratkom vremenskom periodu i nedostatak pojedinih vitamina i minerala najčešći su uzroci alopecije. Drastično smanjenje unosa ugljenih hidrata ishranom takođe može izazvati pojačano opadanje kose.
Androgena alopecija je najčešći oblik gubitka kose. Kosa pojačano opada sa područja sredine glave ili iznad čela kod muškaraca, odnosno duž razdjeljka kod žena. Telogeni efluvijum je čest oblik pojačanog gubitka kose izazvan stresom. U ovom slučaju većina dlake iz anagene faze prelazi direktno u telogenu fazu. Ako opadanje kose traje duže od 6 mjeseci onda se radi o hroničnom telogenom efluvijumu. Iako može izazvati veliki gubitak kose, ne izaziva potpunu ćelavost.
Opadanje kose može biti povezano sa nedostatkom gvožđa. Gvožđe je esencijalno za proizvodnju hemoglobina pomoću kojeg crvena krvna zrnca prenose kiseonik. Nedostatak kiseonika negativno utiče na rast kose. Prekomjeran unos gvožđa je toksičan. Zato se upotreba suplemenata sa gvožđem preporučuje samo ako je dokazan njegov manjak u organizmu.
Vitamin D učestvuje u nastanku ćelija odgovornih za formiranje folikula dlake. Ako je nedostatak vitamina D prisutan uz alopeciju, suplementacija vitaminom D3 može pomoći u smanjenju gubitka kose. Njegov nedostatak takođe smanjuje efikasnost imunog sistema, utiče na proces nastanka upalnog procesa kao i zarastanje rana. Vitamin D3 je takođe neophodan za održavanje normalnih nivoa kalcijuma u krvi. On omogućava dobru apsorpciju kalcijuma iz digestivnog trakta. Nedostatak kalcijuma u početku izaziva smanjenu čvrstinu kostiju i grčeve u mišićima. Suha koža koja se peruta, slabi nokti i kosa grublja nego što je uobičajeno takođe mogu biti simptomi nedostatka kalcijuma.
Jedan od simptoma definitivnog nedostatka cinka jeste alopecija. Cink učestvuje u procesu proizvodnje keratina - proteina koji kosi, koži i noktima daje čvrstinu. Takođe je važan za rast i razvoj ćelija jer se za njega vežu brojni proteini u organizmu. Iz tog razloga značajan je i u procesu zarastanja rana. Zato brojni preparati namijenjeni za primjenu na koži u svom sastavu sadrže cink. Nedostatak cinka može izazvati promjene na koži koje podsjećaju na atopijski dermatitis. Koža lako puca, crvena je, iritirana i podložna infekcijama. Međutim, primjena lokalnih kortikosteroida ne pomaže u smanjenju simptoma, što nije slučaj kada uzrok nije deficit cinka u organizmu.
Bez dermatološkog pregleda praktično je nemoguće utvrditi uzrok kožnih promjena i pojačanog opadanja ili smanjenog rasta kose. U većini slučajeva, uzrok je kombinacija više faktora. Kada postoji sumnja da su ovi problemi uzrokovani nedostatkom mikronutrijenata, moguća je suplementacija.
