Bol je najčešći razlog iz kojeg pacijenti traže pomoć u zdravstvenim ustanovama. Bol je subjektivan osjećaj i ne postoji parametar pomoću kojeg se njegov intenzitet može objektivno izmjeriti. Svrha akutnog bola jeste da nas upozori na neko oštećenje tkiva. Kada opasnost prođe i počne zacjeljivanje, prisustvo hroničnog bola se samo po sebi može posmatrati kao bolest. U liječenju hroničnog bola često nije dovoljna sama primjena analgetika, već se oni kombinuju sa drugim lijekovima, injekcijama kortikosteroida ili fizikalnom terapijom.
Kako farmaceuti mogu pomoći u ublažavanju bola?
Na tržištu je dostupan veliki broj proizvoda namijenjenih ublažavanju ili otklanjanju bola. Najbezbjednija opcija u većini slučajeva su preparati za lokalnu primjenu - masti, kreme, gelovi, flasteri, sprejevi. Masiranje bolnog mjesta prilikom nanošenja lokalnog analgetika može pružiti dodatno smanjenje bola.
Akutna bol u leđima je jedan od najčešćih uzroka posezanja za analgeticima. U većini slučajeva ova bol spontano prolazi i bez primjene lijekova. Ne preporučuje se ležanje, već nasuprot, nastavljanje svakodnevnih aktivnosti u mjeri u kojoj to bol dozvoljava. Ako se paracetamol pokaže kao nedovoljno jak, sledeći izbor treba biti ibuprofen ili diklofenak.
Pojedini lijekovi djeluju na ublažavanje bola opuštanjem zgrčenih mišića. To su najčešće bolovi u bubrezima ili žučnim kanalima. Kod osteoartritisa uzrok bola su oštećenje zglobne hrskavice i nastanak upalnog procesa. Zato tablete efikasne u otklanjanju bola kod kamena u bubregu neće imati nikakvog efekta na ukočene i bolne šake. Njihova neopravdana primjena vam samo može oštetiti bubrege i jetru.
Kod hroničnog bola bitno je pridržavati se propisanog doziranja. Kod hroničnog bola terapija se ne uzima po potrebi već redovno kako bi se obezbjedila konstantna koncentracija lijeka u krvi.
Analgetici za oralnu upotrebu ne znaju gdje vas boli. Oni utiču na nervne završetke koji prenose bol ili na supstance čije je prisustvo na bolnom mjestu povećano. Neki brže djeluju pa su pogodni za glavobolju, neki imaju produženo dejstvo tokom 12 sati pa su korisni za bol koji duže traje. U razgovoru sa farmaceutom možete utvrditi koji lijek da izaberete, u kojoj dozi i koliko često da ga koristite.
Ukoliko kod kuće imate analgetike, ili dodatnu terapiju, koji su vam prethodno propisivani za bolno stanje koje više ne liječite, nemojte ih uzimati na svoju ruku. Obavezno se konsultujte sa farmaceutom o njihovom pravilnom doziranju. U slučaju da postoji razlog za sumnju da je u pitanju ozbiljan problem, farmaceut vam može sugerisati da se obratite doktoru.
Na razvijenost i aktivnost imunog sistema utiču brojni faktori. Hrana koju konzumiramo, njeno porijeklo, sadržaj makronutrijenata, mikronutrijenata i dijetetskih vlakana, dnevni broj obroka i unos tečnosti utiču na imuni sistem. Za uzvrat stanje imunog sistema utiče na potrebe za hranom. S obzirom na zahtjeve koje sa sobom donosi savremeni stil života, često nismo u mogućnosti unijeti dovoljne količine svih nutrijenata potrebnih našem organizmu. U tim slučajevima pribjegavamo upotrebi suplemenata. Na tržištu je prisutno obilje proizvoda kojima se pripisuju povoljna dejstva na imunitet, pa je važno znati odabrati onaj sa dokazanim efektom.
Šta možete očekivati od farmaceuta kada je u pitanju imunitet?
Raznovrsna ishrana, fizička aktivnost i vakcinacija su osnova dobro razvijenog imunog sistema. Farmaceuti vam mogu dati savjet ili pouzdan izvor informacija ako ste nesigurni u vezi primjene pojedinih vakcina. Sadržaj teksta koji čitate jednako je važan kao i informacije o njegovom autoru i izvoru finansiranja.
Suplementi namijenjeni jačanju imuniteta najčešće sadrže vitamine, minerale, matičnu mliječ, beta glukane, ekstrakt ehinacee. Minerali poput cinka, kalcijuma i gvožđa mogu ometati apsorpciju, a samim tim i dejstvo nekih lijekova. Među njima su i pojedine vrste antibiotika. S obzirom da pad imuniteta može da prati pojava bakterijske infekcije, često se istovremeno sa uzimanjem antibiotika uzimaju i suplementi za jačanje imuniteta. Farmaceut vam može pomoći da odredite kako da uzimate suplemente uz antibiotike na način koji omogućava da oba preparata ispolje svoj efekat.
Prekomjerni unos pojedinih vitamina i minerala može izazvati tegobe sa probavom, ali i ozbiljnije neželjene efekte. Ne preporučuje se upotreba više suplemenata koji sadrže iste vitamine i minerale. U slučaju da koristite suplemente za jačanje kostiju i pojavi se potreba za jačanjem imuniteta, u razgovoru sa farmaceutom možete odabrati proizvode čijom upotrebom nećete prekoračiti bezbjedne doze vitamina D3.
Beta-glukani i ehinacea se mogu naći u brojnim preparatima u slobodnoj prodaji. Beta-1,3-glukan mogu uzimati i djeca starija od 1 godine. Potreban je oprez kod osoba koje imaju autoimune bolesti, pogotovo onih koje koriste imunosupresive. Njima se preparati beta-glukana i ehinacee ne preporučuju. Zbog vašeg zdravlja važno je da se konsultujete sa farmaceutom i prilikom odabira proizvoda koji ne zahtijevaju doktorski recept.
Mučnina, povraćanje, nelagoda u stomaku i poremećaj pražnjenja crijeva su čest simptom brojnih bolesti. Takođe su među najčešćim nuspojavama lijekova. S obzirom da se radi o nespecifičnim simptomima, nekad je teško utvrditi njihov uzrok.
Važno je prepoznati razliku između bezazlenih simptoma i onih ozbiljnijih. Teške i ponavljane gastrointestinalne tegobe mogu dovesti do dehidracije, anemije i malnutricije. Malnutricija predstavlja manjak hranljivih materija u organizmu što negativno utiče na zdravlje. U težim slučajevima dehidracija, anemija i malnutricija mogu dovesti i do smrti.
U Republici Srpskoj je 2022. godine bilo 460 smrtnih slučajeva zbog bolesti sistema organa za varenje. Nešto više od 14000 pacijenata liječeno je iste godine od bolesti sistema za varenje u bolničkim ustanovama. Zabilježeno je 455 osoba oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti, i to najčešće crijevnih infekcija (enterokolitisi) i salmoneloznog trovanja hranom.
Šta možete očekivati od farmaceuta kada je u pitanju zdrava probava?
Bolesti organa za varenje poput infekcije helikobakterijom, ulceroznog kolitisa, celijakije i sl. mogu zahtijevati poseban režim ishrane. Farmaceuti vam mogu pomoći u formiranju jelovnika i odabiru namirnica koje će obezbjediti hranljive materije, a spriječiti pogoršanje simptoma bolesti.
Postoji veliki broj proizvoda u slobodnoj prodaji i na doktorski recept koji su namijenjeni olakšanju tegoba organa za varenje. Uslov za njihovo djelovanje jeste pravilna upotreba. U suprotnom se stiče lažan utisak da su neefikasni, a problem je u samom načinu njihove primjene. Ne postoji univerzalno pravilo za uzimanje svakog od ovih preparata. Zato je najbolje konsultovati se sa farmaceutom o karakteristikama pojedinog lijeka ili suplementa.
Inhibitori protonske pumpe (pantoprazol, lansoprazol, omeprazol) namijenjeni su za svakodnevnu primjenu tokom najmanje 7-14 dana. Ako se koriste samo po potrebi, neće imati željeni efekat. Oni sprečavaju stvaranje kiseline u želucu, ali ne neutrališu kiselinu koja je u njemu već prisutna. Konsultacija sa farmaceutom je neophodna kako bi se lijekovi primijenili na ispravan način i kako biste znali kada da očekujete poboljšanje simptoma. Nekim inhibitorima protonske pumpe treba 2-3 dana da postignu svoj efekat.
Većina preparata gvožđa i cinka se najbolje apsorbuje ako se uzimaju na prazan stomak. Međutim, kod mnogih ljudi ovo izaziva nelagodu. U tim slučajevima se preporučuje uzimanje uz obrok.
U pojedinim slučajevima, primjena lijeka izaziva probavne tegobe koje prolaze u roku od nekoliko sedmica ili mjeseci. Kada korist od upotrebe propisanog lijeka prevazilazi osjećaj nelagode koji njegova primjena izaziva, izbor bi trebao biti nastavak terapije ukoliko tegobe značajno ne narušavaju kvalitet života.
Uzrok probavnih tegoba mogu biti bolesti, pravilna ili nepravilna upotreba lijekova, kombinacija lijekova i suplemenata, nepravilna upotreba suplemenata. Prilikom podizanja propisane terapije i njenog kombinovanja sa suplementima obavezno se informišite o njihovoj interakciji.
Farmaceut može prepoznati kada su problemi sa probavom uzrokovani lijekovima i savjetovati vas o tome kako da nastale probleme ublažite. Takođe vas treba savjetovati o pravilnoj upotrebi lijekova i suplemenata jer sve što uzimate oralnim putem ima mogućnost da na neki način utiče na sistem organa za varenje.
Zdrav reproduktivni sistem preduslov je za zdrav seksualni život i ostavljanje potomstva. Zdravlje urinarnog i reproduktivnog sistema usko je povezano. S obzirom na anatomsku lokaciju reproduktivnog i urinarnog sistema kod čovjeka, urinarne infekcije mogu ostaviti posljedice na polne organe. Urinarne infekcije nastaju kada bakterije, najčešće Escherichia coli, prodru u mokraćne kanale i u njima se razmnože. Urinarne infekcije često se razvijaju kod trudnica. Trudnice imaju nešto veći rizik za progresiju urinarne infekcije do infekcije bubrega ili nastanak komplikacija u trudnoći.
Polno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose bilo kojim oblikom seksualnog odnosa. Kod žena mogu izazvati oštećenje maternice, jajovoda ili jajnika i izazvati neplodnost. Prodor izazivača polno prenosivih bolesti kroz uretru muškaraca može izazvati inflamaciju prostate. Negativni efekti mogu se odraziti i na testisima i to narušavanjem funkcionalnosti spermatozoida ili smanjenjem njihovog broja.
Kako farmaceuti mogu pomoći u održavanju reproduktivnog zdravlja?
Izbjegavanje razgovora na temu seksualnog zdravlja povećava rizik od polno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće. Postoji preko 30 vrsta bakterija, virusa i parazita koji se prenose seksualnim kontaktom, uključujući i oralni seks. Najčešći su gonoreja, sifilis, hlamidija, trihomonijaza, humani papiloma virus (HPV), herpes simpleks virus i hepatitis B. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije je da je 2020. godine bilo preko 370 miliona novih slučajeva polno prenosivih bolesti.
U Republici Srpskoj su 2022. godine zabilježena 254 smrtna slučaja zbog bolesti mokraćno-polnog sistema. Kada se izuzmu respiratorne infekcije, hlamidija se nalazi na sedmom, a hepatitis B na osmom mjestu vodećih zaraznih bolesti u 2022. godini. Iste godine imali smo 29 specijalista dermatovenerologa, 111 specijalista ginekologije sa akušerstvom i 28 urologa, naspram 910 magistara farmacije u apotekama.
Farmaceuti mogu prepoznati pacijente sa učestalim urinarnim infekcijama ili simptomima polno prenosivih bolesti i na vrijeme ih uputiti doktoru, ukoliko je to neophodno. Takođe mogu dati pouzdane izvore informacija o reproduktivnom zdravlju osobama kojima razgovor nije prihvatljiva opcija.
Šta možete očekivati od farmaceuta kada je u pitanju vaše reproduktivno zdravlje?
Možete se konsultovati o infekcijama mokraćnih kanala. U ovim slučajevima često se koriste čajevi i biljni suplementi namijenjeni olakšanju tegoba. Morate biti oprezni kada se radi o urinarnim infekcijama kod djece, adolescenata i muškaraca. Uvin čaj, koji se tradicionalno koristi u otklanjanju simptoma urinarnih infekcija, nije namijenjen mlađima od 18 godina. Urinarne infekcije kod muškaraca mlađih od 50 godina su rijetke jer su uglavnom povezane sa uvećanjem prostate. Česte urinarne infekcije kod muškaraca su povod za pregled kod urologa kako bi se utvrdio njihov uzrok. Farmaceut vam može pomoći da odredite kada samoliječenje nije dovoljno i trebate se obratiti doktoru.
Hitna oralna kontracepcija za dan poslije dostupna je u slobodnoj prodaji - ne zahtijeva recept ginekologa. Česta upotreba ove metode kontracepcije je skupa i može izazvati neredovan menstrualni ciklus. U razgovoru sa farmaceutom možete se informisati o drugim oblicima kontracepcije, njihovim prednostima i nedostacima. Ako već koristite oralne kontraceptive možete se informisati o njihovim efektima i potencijalnim rizicima, šta učiniti kada propustite uzimanje kontraceptivne tablete.
Polno zarazne bolesti su 2022. godine kod nas bile na četvrtom mjestu među grupama zaraznih bolesti. Zabilježene su 82 oboljele osobe, ali se smatra da je brojčano stanje znatno gore. Zbog kulturoloških razloga i stigme ove se bolesti nedovoljno prijavljuju, a mogu imati trajne posljedice na zdravlje i kvalitet života pojedinca.
Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko, ali je često zapostavljeno jer su mentalni poremećaji manje uočljivi od fizičkih. Uz određene duševne smetnje nameće se i osjećaj sramote, što dodatno otežava život osoba sa mentalnim poteškoćama. Takođe, u brojnim slučajevima ne postoje konkretni parametri koji se mogu mjeriti kako bi se utvrdilo prisustvo i intenzitet duševnog problema. Iz tog razloga je i terapija duševnih poremećaja zahtjevna.
Poremećaji mentalnog zdravlja obuhvataju narušavanje sposobnosti razmišljanja, kontrole emocija i ponašanja. Kada su poremećaji mentalnog zdravlja izraženi u toj mjeri da narušavaju kvalitet života pojedinca i ometaju svakodnevni život onda govorimo o duševnim bolestima. Duševne bolesti mogu biti prisutne kraći ili duži vremenski period. Pojedina stanja su toliko ozbiljna da zahtijevaju hospitalizaciju jer oboljele osobe mogu dovesti u opasnost sebe ili osobe iz svoje okoline. Poremećaji mentalnog zdravlja mogu biti praćeni osjećajem straha i strepnje što je slučaj kod anksioznih poremećaja.
Osjećaj tuge, odsustvo pozitivnih emocija pri bavljenju aktivnostima koje su nekad pričinjavale zadovoljstvo, nedostatak volje i suicidne misli karakteristike su depresivnih poremećaja. Kod poremećaja ponašanja može se javiti agresivnost ili smjena maničnih i depresivnih epizoda. Poremećaji u psihičkom razvoju kod djece dovode do neadekvatnog sticanja intelektualnih, motornih i socijalnih vještina.
Poremećaji ponašanja u ishrani dovode do neadekvatnog unosa hrane koji rezultuje značajnim štetnim efektima na fizičko, ali i mentalno zdravlje. Mogu se javiti i kao prejedanje i kao nedovoljan unos hrane. Svjetska zdravstvena organizacija procenjuje da su 2019. godine od 14 miliona ljudi sa poremećajem u ponašanju u ishrani, 3 miliona bila djeca i adolescenti.
Da li je sramota ne biti psihički zdrav?
Zdravlje se definiše kao stanje potpunog psihičkog, fizičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i poremećaja. Po ovoj definiciji mogli bi smo zaključiti da je rijetko ko od nas zaista zdrav. Organizam, ali i životna sredina, podložni su promjenama koje sa sobom nose pozitivne ali i štetne efekte na zdravlje. Svima je logično da ne bismo osuđivali nekoga ko je rođen sa dijabetesom, niti nekoga ko je potražio pomoć doktora usljed preloma butne kosti. Zato nemamo razloga ni da osuđujemo osobe kojima psiha ne dozvoljava da obavljaju svakodnevne aktivnosti i iz istog razloga traže pomoć.
Šta osobe koje imaju problem sa mentalnim zdravljem mogu da očekuju od farmaceuta?
Magistri farmacije su najdostupniji visokoobrazovani zdravstveni radnici. Obrazovani su u oblasti anatomije, fiziologije, patološke fiziologije, medicinske biohemije, ljekovitih biljaka, proizvodnje i ispitivanja kvaliteta lijekova. Oni razimeju kako ljudski organizam funkcioniše i kako na njega djeluju lijekovi i suplementi koje unosimo. U Republici Srpskoj magistri farmacije nemaju mogućnost postavljanja dijagnoze bolesti i propisivanja lijekova na recept. Ono što magistri farmacije zaposleni u apoteci mogu, ali i moraju raditi kao dio dobre apotekarske prakse, jeste informisati stanovništvo o metodama sprečavanja, ranog prepoznavanja i liječenja bolesti i poremećaja.
Broj posjeta u službi porodične medicine u Republici Srpskoj 2022. godine bio je skoro 4.5 miliona. U centrima za zaštitu mentalnog zdravlja taj broj je bio nešto veći od 90 000. Postavljeno je nešto više od 39 000 dijagnoza duševnih poremećaja od čega 2000 kod djece.
Razgovor između farmaceuta i pacijenta može biti koristan u svrhu ranog prepoznavanja duševnih poremećaja. On nije zamjena za razgovor sa psihijatrom, ali može podstaći osobe u ovom smjeru ako im psihičke tegobe onemogućavaju svakodnevni život. Ako psihičke tegobe nisu značajno izražene i nema kontraindikacija, farmaceut može uputiti pacijenta ka samomedikaciji. Ovo uključuje preparate bez recepta koji utiču na raspoloženje, zaspivanje ili nivo energije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Osobe koje već imaju postavljenu dijagnozu određenog mentalnog poremećaja i uvedenu terapiju lijekovima mogu očekivati da ih farmaceut upozna sa njihovim lijekovima. Farmaceut je prilikom izdavanja lijeka zadnja karika u lancu između zdravstvenih radnika i pacijenta. Njegova dužnost je da pravilno pročita recept, jednako kao što je dužnost doktora da ga ispravno napiše i doziranje prilagodi potrebama pacijenta. Uprkos užurbanom životu neophodno je odvojiti nekoliko minuta da se razumije propisana terapija i po potrebi koriguje ako postoji sumnja da je došlo do greške u propisivanju ili izdavanju lijeka.
Bitno je imati realistična očekivanja od terapije. Pojedinim lijekovima treba i do nekoliko sedmica da ispolje svoje dejstvo ili zahtijevaju postepeno povećanje doze do efikasne. Neki lijekovi se moraju uzimati uz obrok, dok neki ne mogu ispoljiti svoju aktivnost ako se ne uzimaju na prazan stomak. Prestanak uzimanja nekih lijekova može dovesti do pogoršanja psihičkog poremećaja, dok dugotrajno uzimanje drugih može dovesti do bolesti zavisnosti.
Brojni lijekovi stupaju u interakciju sa preparatima kantariona koji se tradicionalno koriste u regulaciji raspoloženja. Rezultat ove interakcije može biti potpuni izostanak efekta lijeka ili nasuprot, njegovo toksično dejstvo. Zato je izuzetno važno razgovarati sa farmaceutom o svim lijekovima i suplementima koje uzimate.
Osobe koje su osjetile neželjene efekte lijekova mogu dobiti informaciju o tome da li promjena načina doziranja ili vremena uzimanja lijekova može uticati na pojavu neželjenog dejstva. U razgovoru pacijenta i farmaceuta može se utvrditi da li je neželjeno dejstvo posljedica interakcije lijekova sa hranom, pićem, drugim lijekovima i suplementima ili postoji potreba za konsultacijom sa doktorom i promjenom terapije.
Većinu duševnih poremećaja ne možemo izliječiti. Cilj je omogućiti osobi da živi svoj život. Definicija života i njegov smisao nisu isti za sve nas, pa je tako pristup duševnim poremećajima neophodno prilagoditi pojedincu, a ne njegovoj bolesti.
Niko od farmaceuta ne zna sve. Ali zato moraju znati gdje da pronađu tačne informacije i da ih na razumljiv način prikažu pacijentima. Budite kritični prema informacijama koje dobijate od zdravstvenih radnika, ali i informacijama koje čitate na internetu. Velika je razlika između informacije čija je svrha da se određeni preparat proda i informacije čija je svrha da se duševni problem razumijee, ublaži ili otkloni.
Tijelo na bolest ili povredu reaguje bolom. Iako je bol možda neugodna, ona ima svoju funkciju: upozorava nas da nešto nije u redu. Ako bol traje kratko vrijeme, nazivamo je akutnom boli. Ovu vrstu bola najčešće uzrokuju povrede ili upala. Kada bol traje više od tri mjeseca, govorimo o hroničnom bolu. Vrlo je važno znati odakle dolazi bol. Ako je bol povezana s kožom, mišićima, govorimo o somatskom bolu. Kada je bol povezana s problemima s unutrašnjim organima i na koju je teško ukazati, nazivamo je visceralni bol.
Koju vrstu bola možemo sami ukloniti?
Najčešće vrste bolova koje sami možemo ukloniti uključuju:
Glavobolje, od kojih je tenzijska glavobolja najčešća i do 75% populacije mora se nositi s njom barem povremeno. Tenzioni tip glavobolje često se opisuje kao pritisak koji okružuje glavu. Područja najintenzivnijeg pritiska uključuju obrve i sljepoočnice, lice i vrat. Bol je obično blaga ili umjerena i može trajati nekoliko sati. Migrenska glavobolja je takođe vrlo česta vrsta glavobolje. Povremeno je osjeti 10 do 20% odraslih.
Zubobolja se javlja prvenstveno zbog problema sa zubima poput karijesa. Kada zubi dođu u dodir s hladnim ili vrućim, kiselim ili slatkim, može se osjetiti nelagoda koja može prelaziti u kontinuirani bol. Zubobolje su ponekad praćene oticanjem zahvaćenih područja, osjećajem nevremena i povišenom tjelesnom temperaturom.
Menstrualni bolovi se često pojavljuju zbog osnovnih problema s reproduktivnim organima. Do 90% žena barem jednom u životu doživi neki oblik menstrualnih bolova. Menstrualni bolovi nastaju kontrakcijama maternice i osjećaju se kao bol ili neugodan pritisak u donjem dijelu stomaka.
Bolovi u mišićima i zglobovima koji su posljedica povreda, preopterećenja, prehlade ili gripe.
Bolovi u leđima, koje četiri od pet odraslih imaju barem jednom u životu. Bol se može osjetiti na bilo kojem mjestu kičme, iako najčešće pogađa donji dio leđa. Zbog nepravilnog i prisilnog držanja tijela bol se često osjeća i u predjelu vrata.
NALGESIN S - brzo rješenje protiv bolova
Nalgesin S je analgetik koji proizvodi Krka. Efikasno djeluje na glavobolju, migrensku glavobolju, zubobolju, menstrualne bolove, bolove u mišićima i zglobovima te bolove u leđima. Djeluje brzo i ima dugotrajan efekat. Uobičajena doza sastoji se od jedne tablete svakih osam do dvanaest sati. Početna doza se može udvostručiti, a dvije tablete mogu se uzimati istovremeno ili nakon isteka jednog sata. Nalgesin S je dizajniran za samoliječenje blagog do umjerenog akutnog somatskog bola koji ne traje duže od deset dana. Posjeta doktoru je neophodna u slučaju visceralne boli ili ako nismo u mogućnosti utvrditi uzrok bola, u slučaju oštrog bola i ako bol prati povišena tjelesna temperatura koja traje duže od tri dana.
Kako Nalgesin S djeluje?
Nalgesin S sadrži natrijum naproksen. Pripada grupi nesteroidnih antiinflamatornih lijekova (NSAIL). Inhibišu sintezu enzima ciklooksigenaze (COX) i inhibišu prostaglandine i tromboksan. Prostaglandini su molekule koji su uključene u različite fiziološke procese ćelija i istovremeno imaju posebnu ulogu u razvoju bola, upale i povećane tjelesne temperature.
Nalgesin S ima trostruki efekat:
Redukuje bol
Redukuje upalu
Smanjuje povišenu tjelesnu temperaturu
Zašto uzeti Nalgesin S uvijek kada boli?
Nalgesin S ima prednosti pri olakšanju od boli:
- Djeluje na različite vrste boli
- Brzo nakon gutanja rastvara se u male čestice, što omogućava brzu i potpunu apsorpciju. Lijek počinje djelovati vrlo brzo i omogućava trenutno ublažavanje bolova.
- Ima dugotrajan efekat, što znači da su za postizanje maksimalnog efekta potrebne samo dvije do tri tablete dnevno.
- je siguran medicinski proizvod.
Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
Poremećaji u funkciji i prohodnosti disajnih puteva češći su kod djece nego kod odraslih.
Razlog su manji promjer disajnih puteva i manja otpornost prema uzročnicima respiratornih infekcija. Otežano udisanje uglavnom se javlja pri infekciji gornjih dijelova respiratornog trakta, a otežano izdisanje je češće kod astme i infekcija donjih disajnih puteva.
Laringitis
Laringitis je upala grla koja se manifestuje promuklošću ili gubitkom glasa, a povremeno i otežanim disanjem. Uzroci akutnog laringitisa mogu biti infekcija ili naprezanje glasnih žica. Hronični laringitis nastaje usljed prekomerne upotrebe alkohola, udisanjem toksina ili GERB-om (gastroezofagealna refluksna bolest - vraćanje kiseline iz želuca u jednjak).
Preporuka je inhalacija fiziološkog rastvora uz unos većih količina toplih čajeva. Korisno može biti i vlaženje vazduha u prostorijama u kojima se boravi. Od pomoći može biti i odmor glasa - višednevno ćutanje.
Akutni bronhitis
Akutni bronhitis je zapaljenje dušnika i bronhija. U preko 80% slučajeva je virusnog porijekla. Može nastati nekoliko dana nakon pojave upale grla, sinusa ili promuklosti. Javljaju se blago povišena temperatura i bol u mišićima. Bol u donjem dijelu grudi pojačava se tokom kašljanja. Osnovni simptom je kašalj koji je u početku suh, a nakon par dana prelazi u produktivan. Kašalj u prosjeku traje 2 sedmice, rijetko duže. S obzirom da je uzročnik u velikoj većini slučajeva virus, antibiotici se ne preporučuju, osim kod rizičnih grupa.
Upala pluća
Upala pluća može se razviti od blagog do veoma teškog oblika. Simptomi tipične pneumonije su kašalj ili otežano disanje, ubrzano disanje, blijeda koža, teškoće u uzimanju tečnosti. Uglavnom je tjelesna temperatura znatnije povišena kod bakterijske, nego kod virusne pneumonije. Kod atipične upale pluća simptomi mogu biti vrlo blago izraženi i podsjećati na običnu prehladu.
Iz navedenog je očito kako različite infekcije disajnih puteva imaju slične simptome. U najvećem broju slučajeva ih je nemoguće razlikovati bez doktorskog pregleda. Zato je važno ne posezati odmah za antibioticima već se konsultovati sa doktorom ili farmaceutom. Neopravdana upotreba antibiotika stvara uslove za razvoj bakterija otpornih na antibiotike koje izazivaju teške infekcije protiv kojih se rizične grupe (djeca, hronični bolesnici, starije osobe) ne mogu izboriti.
Kašalj
Čest zajednički simptom respiratornih infekcija je kašalj. Osnovna svrha kašlja jeste da se postigne veoma brz protok vazduha kroz disajne puteve što omogućava njihovo čišćenje. Na ovaj način izbacuju se mikroorganizmi, sekret iz donjih dijelova disajnih organa, čestice prašine i drugi iritansi. Kašalj može biti suh ili produktivan. Suh kašalj nastaje prilikom iritacije i upale disajnih organa. Produktivni kašalj karakteriše prisustvo sluzi u disajnim organima koja se kašljanjem pokušava izbaciti u spoljašnju sredinu. U iskašljanom sadržaju mogu se naći mikroorganizmi koje je imuni sistem “zamotao” u sluz kako bi ih neutralisao. U pojedinim bolestima kašalj može preći iz jednog oblika u drugi. Početni produktivan kašalj može prestati kada se izbaci sav sekret iz disajnih puteva. Nakon toga se javlja suhi kašalj koji je posljedica i dalje prisutne iritacije disajnih puteva.
Početni suhi kašalj koji nastaje usljed upalnog procesa u disajnim putevima može preći u produktivan kao posljedica nakupljanja sluzi koju organizam stvara kako bi se zaštitio od mikroorganizama. Takođe je moguće i da kašalj sve vrijeme bude samo suh ili samo produktivan. U slučaju da je kašalj praćen povišenom tjelesnom temperaturom, iskašljavanjem krvi, gubitkom na tjelesnoj težini, oticanjem nogu ili otežanim disanjem - obavezan je doktorski pregled. Kašalj koji ne prolazi u roku od 4-6 sedmica je takođe povod za posjetu doktoru.
Kašljanje može izazvati upalni proces u tkivu disajnih organa što ih čini osetljivijim na nadražaj na kašalj. Na ovaj način se stvara začarani krug kašlja koji se teško prekida.
Hronični kašalj traje duže od 8 sedmica. Najčešće se javlja kod pušača. Takođe može da se javi kod pojedinih osoba koje piju ACE inhibitore - grupa lijekova protiv visokog krvnog pritiska. Drugi česti uzroci hroničnog kašlja su astma, refluksna bolest i nakupljanje sluzi iz nosa u grlu. Hronični produktivni kašalj praćen otežanim disanjem i čestim respiratornim infekcijama može biti znak hronične opstruktivne bolesti pluća. Zahtjeva doktorski pregled i uvođenje terapije lijekovima koji će olakšati disanje i smanjiti simptome. Subakutni kašalj traje 3-8 sedmica. Uglavnom je posljedica nedavne infekcije disajnih organa.
Akutni kašalj traje kraće od 3 sedmice. Najčešće je uzrokovan prehladom ili virusnom infekcijom disajnih organa. Takođe može biti simptom tuberkuloze, bakterijske infekcije pluća i bronhija, pogoršanja astme ili slabosti srca. Ako je praćen osjećajem povećanog pritiska u sinusima, nakupljanjem sluzi iz nosa u grlu ili promjenom čula mirisa - postoji mogućnost da je uzrok kašlja sinusitis. U slučaju da se javlja nakon jela, prilikom ležanja u horizontalnom položaju, praćen je povremenom promuklošću - kašalj je možda izazvan GERB-om.
Primjena biljnih sirupa u otklanjanju kašlja
Ukoliko kašalj nije praćen drugim simptomima ili je utvrđeno da je u pitanju blaži oblik iritacije disajnih organa, primjena biljnih sirupa može biti od pomoći u otklanjanju kašlja.
Ekstrakti nadzemnog dela timijana (Thymus vulgaris L.) i korijena jagorčevine (Primula veris L.) tradicionalno se upotrebljavaju kao sredstva koja olakšavaju iskašljavanje kod produktivnog kašlja. Aktivne komponente timijana mogu ispoljiti antimikrobno dejstvo. Takođe, mogu opustiti mišiće disajnih organa. Aktivne komponente jagorčevine mogu stimulisati stvaranje sputuma. Na taj način se razrjeđuju nakupljena sluz, mikroorganizmi i druge strane čestice u disajnim organima i olakšava se njihovo iskašljavanje.
Kod suhog, iritirajućeg kašlja tradicionalno se koriste korijen bijelog slJeza (Althaea officinalis L.), talus islandskog lišaja (Cetraria islandica L.) i list bokvice (Plantago lanceolata L.). Ekstrakti ovih biljaka sadrže sluzi koje oblažu sluzokožu usta i ždrijela. Na taj način mogu umiriti iritaciju usne duplje i grla, te ublažiti refleks kašlja.
Ako nakon 7 dana primjene sirupa protiv kašlja ne dođe do poboljšanja treba se konsultovati sa farmaceutom ili doktorom.
Odlazak na zasluženi odmor sa svojim najbližima vrijeme je za uživanje i opuštanje. Međutim, bol može poremetiti te planove. Ipak, ne morate prekidati svoj odmor zbog boli, jer Krka za to ima rješenje. Putna apoteka je neophodan dio vaše prtljage. Uz nju ćete, u slučaju zdravstvenih problema, lakše brinuti o sebi i svojim najbližima.
Nalgesin® S je jedno od rješenja koje nudi Krka, a koji efikasno liječi različite vrste boli: glavobolju, zubobolju, menstrualnu bol, bolove u zglobovima i mišićima, kao i bol u leđima. Djeluje brzo i ima dugodjelujući efekt. Njegova aktivna supstanca naproksen natrijum ima brz početak djelovanja zahvaljujući brzom rastvaranju u crijevima što za rezultat ima brzu i potpunu apsorpciju s dugotrajnim efektom. Oslobađanje od boli se postiže unutar 15 minuta. Zbog svoje niske toksičnosti i dobre tolerancije, ali na prvom mjestu – zbog svoje efikasnosti, Nalgesin® S je postao popularan širom svijeta.
Nalgesin® S je na našem tržištu dostupan u pakovanju od deset i dvadeset tableta. Uobičajeni režim doziranja jeste jedna tableta svakih osam do dvanaest sati. Početna doza može biti udvostručena odnosno mogu se uzeti dvije tablete odjednom ili u razmaku od jednog sata.
Nalgesin® S je namijenjen za samoliječenje blage do umjerene akutne somatske boli koja ne traje duže od deset dana. Posjeta ljekaru je neophodna ukoliko bol ne prolazi kroz nekoliko dana ili je udružena sa nekim drugim simptomima, što može značiti da je bol simptom nekog ozbiljnijeg oboljenja.
Budući da Vas na svakom koraku može iznenaditi bol, neka Nalgesin® S bude obavezni dio Vaše putne apoteke.
Najbolja stvar koju možemo učiniti za svoj imunitet jeste redovna imunizacija - vakcinacija. Na ovaj način se smanjuje mogućnost od nastanka ozbiljnih oblika pojedinih virusnih i bakterijskih bolesti ili se u potpunosti sprečava mogućnost infekcije. Kada govorimo o uopštenom jačanju odbrambene sposobnosti organizma prema svim patogenima, dve najbolje preporuke jesu zdrava ishrana i fizička aktivnost. Odraslim osobama se na sedmičnom nivou preporučuje 2.5 - 5h umjerene fizičke aktivnosti (20 – 40 min/dan) ili barem 75 - 150 minuta intenzivne fizičke aktivnosti. Dovoljan unos makronutrijenata (šećera, masti i proteina) je važan za stvaranje energije, a kada dođe do infekcije, za rad imunog sistema posebno je značajan unos proteina. Hrana bogata proteinima jeste meso, riba, mliječni proizvodi, pasulj, orašasto voće. Za prevenciju infekcija značajni su vitamini B kompleksa, vitamin C i D, selen, beta-glukan, probiotici. U slučaju razvoja infekcije važni su vitamin C, cink, alfa i beta-glukani, ehinacea, pčelinji proizvodi, dok su za oporavak organizma od značaja svi vitamini i minerali.
Beta-glukani
Beta-glukani su polisaharidi prirodnog porijekla koji imaju stimulišući efekat na naš imuni sistem, pa su korisni i u prevenciji i pri nastanku infekcije. Bez obzira na uzrok, pad imuniteta izaziva veću učestalost infekcija. Najčešće su to sinusitis, bronhitis, upala pluća i tegobe organa za varenje. Kod pojedinih osoba, pad imuniteta izaziva i izbijanje herpesa na usni ili na drugim mjestima na koži.
Vitamini B kompleksa
Vitamini B kompleksa učestvuju u održavanju funkcije urođenog i stečenog imuniteta. Nedostatak vitamina B1 i B12 može povećati mogućnost nastanka upalnog procesa. Vitamini B2 i B3 smanjuju mogućnost replikacije virusa u organizmu čovjeka. Vitamini B5, B6 i B9 učestvuju u regulaciji upalnog procesa kao odgovora na infekciju. Nedostatak vitamina B kompleksa najčešći je kod alkoholičara, obolelih od Chronove bolesti i osoba na veganskoj dijeti.
Vitamin C
Vitamin C važan je za sintezu kolagena, funkcionisanje imunog sistema, apsorpciju gvožđa, aktiviranje folne kiseline u organizmu, a pomaže i kod alergija. Sav višak vitamina C unesen u organizam se izlučuje urinom tako da je rizik od predoziranja izuzetno mali. Suviše visoke doze vitamina C mogu dovesti do probavnih tegoba i stvaranja kamena u mokraćnim putevima. Dnevne potrebe za odraslu osobu su 50-100mg. Osobama koje se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima preporučuje se 100-200 mg vitamina C dnevno. Prilikom razvoja bolesti, preporučena dnevna doza vitamina C za odrasle osobe iznosi 500-1000 mg.
Vitamin D
Pojedine ćelije imunog sistema imaju receptor za vitamin D. Vitamin D učestvuje u funkcionisanju urođenog i stečenog imuniteta u okviru odgovora na prodor bakterija i virusa u organizam. Nedostatak vitamina D povezan je sa većom učestalosti infekcija i dužim trajanjem bolesti. Vitamin D je liposolubilan - rastvorljiv u mastima, te se bolje apsorbuje kada se unosi uz obrok koji sadrži masnoće. Preventivne doze za odrasle osobe sa rizikom za razvoj nedostatka vitamina D su 1500-2000 IU (37.5-50 μg).
Cink
Cink je mineral neophodan za normalno funkcionisanje imunog sistema. Učestvuje u formiranju i aktivaciji nekoliko vrsta imunih ćelija, a djeluje i direktno na urođeni i stečeni imunitet. Cink može imati i antivirusnu aktivnost. Ukoliko se unutar 24h od pojave prvih simptoma prehlade uzme doza od 75 mg cinka, dužina trajanja simptoma može se smanjiti jer se umanjuje replikacija virusa. Maksimalna dnevna doza cinka za odraslu osobu iznosi 150 mg, a preporučeno je 12-15 mg dnevno. Nedostatak cinka može dovesti do slabljenja čula ukusa i mirisa.
Selen
Selen u dnevnoj dozi od 100 μg može sprečiti replikaciju virusa, pojačati aktivnost imunih ćelija i odbrambenu sposobnost organizma. Značajan je zbog svoje antioksidativne aktivnosti i suzbijanja upalnih procesa. Aktivira ćelije imunog sistema i stimuliše stvaranje antitijela.
Povratak mališana u kolektiv
Boravak djece u kolektivu sa sobom nosi određeni rizik od prenosa zaraznih bolesti. Djelimično zbog bliskog kontakta sa drugom djecom, a djelimično zbog stresa koji može narušiti imunitet. Zato je važno da je imunitet dovoljno jak kako bi se izborio od raznih uzročnika infekcije. Redovna vakcinacija koja prati šemu određenu na osnovu uzrasta je ključni dio razvoja stečenog imuniteta kod djece. Kao i kod odraslih, kod djece su važni i uravnotežena ishrana i fizička aktivnost. Dovoljan unos masnoće, šećera i proteina obezbijediće organizmu energiju i gradivne komponente za razvoj. Raznolik unos voća i povrća obezbjeđuje unos vitamina i minerala. Dijetetska vlakna iz žitarica omogućavaju dobro funkcionisanje organa za varenje. Odmoran organizam ima veću sposobnost odbrane od infekcije. Za djecu je potrebno 10-12 sati sna, a za adolescente (13-18 godina) je dovoljno 8-10 sati. Fizička aktivnost pogoduje pravilnom razvoju mišića i kostiju kod djece. Održava zdravlje kardiovaskularnog sistema, poboljšava motorni i kognitivni razvoj djeteta. Neaktivan organizam je podložniji razvoju bolesti. Zato je važno djeci omogućiti da budu fizički aktivni i to na način primjeren njihovom uzrastu. Za djecu uzrasta od 1 do 5 godina preporučuje se barem 3h fizičke aktivnosti dnevno. Ova aktivnost može biti šetnja, trčanje, igra loptom, ples, plivanje, vožnja bicikla. Za uzrast od 5-17 godina preporučuje se 1h umjerene aktivnosti dnevno + intenzivna fizička aktivnost najmanje 3 puta sedmično. Intenzivna fizička aktivnost doprinosi jačanju kostiju i razvoju mišića. Umjerena fizička aktivnost može biti šetnja, fudbal, tenis, plivanje, ples, vožnja bicikla ili na rolerima, aktivnosti na dječijem igralištu. Intenzivnijim fizičkim aktivnostima pogodnim za ovaj uzrast smatraju se trčanje, penjanje, vježbe (sklekovi, trbušnjaci), dizanje tegova.
Suplementacija za jačanje imuniteta
Ako iz bilo kog razloga ne unesemo dovoljno mikronutrijenata (vitamina i minerala) ishranom, uvijek postoji mogućnost suplementacije. Izbor suplementa najbolje je izvršiti uz konsultaciju sa doktorom ili farmaceutom jer postoji veliki broj različitih preparata od kojih neki mogu biti štetni ako se koriste na neispravan način. Upotreba suplemenata kod djece opravdana je kada postoji alergija na neku grupu namirnica ili izbirljivost, kod pothranjenosti, tokom povećane učestalosti bakterijskih infekcija i viroza.
Uzimanje preparata sa beta-1,3 glukanom se preporučuje kod čestih virusnih i bakterijskih infekcija disajnih organa. Beta-glukan može povećati sadržaj imunih ćelija u pljuvački. Na taj način povećava se odbrambena sposobnost sluzokože koja oblaže disajne puteve. Preventivno se odraslim osobama preporučuje 250-500 mg dnevno u trajanju od 2 do 3 mjeseca. Ako dođe do razvoja infekcije, dnevna doza se može povećati na 1275 mg. Kod djece, preporučuje se 1 mL na svakih 5 kg tjelesne težine dnevno (npr. doza za dijete od 10 kg je 2 mL/dan). Osobe sa autoimunim bolestima i oni koji koriste imunosupresive, kao i djeca mlađa od 1 godine ne bi trebali koristiti beta-glukan.
Matičnu mliječ proizvode pčele radilice kao hranu za maticu. Sadrži vitamine (B1, B2, B3), minerale (kalcijum i gvožđe), ugljene hidrate, masne kiseline, proteine i slobodne aminokiseline. Matična mliječ može imati pozitivan efekat na imuni sistem i oporavak organizma nakon bolesti, a ispoljava i antimikrobni efekat.
Probiotici - dobre bakterije, mogu uticati na urođeni i stečeni imunitet. Mikroorganizmi kojima smo svakodnevno izloženi oblikuju naš imuni sistem i doprinose njegovom sazrijevanju. Tegobe probavnih organa, pojedine bolesti i nedovoljan unos makronutrijenata i mikronutrijenata mogu poremetiti funkcionisanje mikroorganizama u crijevima i oslabiti imunitet.
Otkrićemo vam 5 trikova za bolji kvalitet kože i pravilnu njegu protiv navika koje vašu kožu čine starijom.
Zagađenost, stres, neuravnotežena ishrana, pušenje… Toliko toga ukazuje na ponašanje koje uzrokuje starenje naše kože. Iako postoji njega primjerena ovoj problematici, možete učiniti i više od toga. Zato, ne oklijevajte u primjeni ovih pravila kako biste spriječili i ublažili znakove starenja kože.
1. Zagađenost vam se prosto lijepi za kožu?
Uticaj na kožu: bezbojan ten i pojava nesavršenosti. Pravilna njega: Čišćenje vodom za masnu i mješovitu kožu, micelarnom otopinom za osjetljivu i vrlo dehidriranu kožu. Birajte preparate koji sadrže aktivne elemente ili one koji stvaraju zaštitni sloj na koži i ne dozvoljavaju da se zagđivači lijepe za nju. Ishrana: Zeleni čaj, ulje od sjemenki grožđa, kupus, crvena paprika, jagode, kivi, klice pšenice, orasi, lješnjaci…
2. Klima uređaji, grijanje? Čuvajte se dehridacije!
Uticaj na kožu: suhoća i osjećaj zatezanja. Pravilna njega: Kožu čistite bez ispiranja vodom (ne zaboravite u vodi često ima previše kamenca i ona djeluje agresivno na kožu) i čim zahladi, obilnije stavljajte uobičajenu kremu za kožu. Ishrana: što više voća i povrća bogatog vodom (lubenica, krastavac, dinja ) i 1,5 litru vode na dan. Nezaobilazni su i proizvodi bogati esencijalnim masnim kiselinama: riba, ulje od oraha i uljne repice, soja i koštuničavo voće (lješnjaci, orasi ..) kako bi se pojačala zaštitna funkcija kože.
3. Pušite? Vaša koža pati…
Uticaj na kožu: bezbojan ten i suhoća. Pravilna njega: piling i maska jednom do dva puta sedmično. Uobičajenu kremu zamijenite BB kremom za trenutno blistav ten. Ishrana: zeleni čaj i ulje od sjemenki grožđa pomažu u borbi protiv oksidacije kože izazvane duvanom.
4. Grickanje šteti tenu!
Uticaj na kožu: suvišan sjaj i nesavršenosti. Pravilna njega: Piling i maska za čišćenje jednom do dva puta sedmično! Njegu dopunite matirajućom kremom koja će ublažiti sjaj u T zoni. Ishrana: Smanjite grickanje, posebno masnih i slatkih grickalica koje narušavaju ravnotežu vaše kože. Zamijenite ih voćem i povrćem bogatim vitaminima, vlaknima i mineralima i vaš ten će postati ujednačen i bez nesavršenosti!
5. Ne spavate dovoljno? Umor se vidi na vašem licu…
Posljedice: tamni i napuhani podočnjaci, bezbojan ten. Pravilna njega: Trenutni sjaj koži vraćaju preparati za njegu područja oko očiju i BB krema za blistav ten. Ishrana: Namirnice za "blistavu" kožu, bogate vitaminom C (acerola ili tropska višnja, kupus, crvena paprika, jagode, kivi…) i beta karotenom (mango, marelice, mrkva…).
