Month: Maj 2025

Bez obzira na dob i menopauzu, način na koji se hranite uvijek utiče na kožu i zdravlje u cjelini.

Vratimo se menopauzi - evo hranjivih tvari na koje trebate obratiti pažnju.Simptomi koji se javljaju tokom menopauze, kao i načini njihovog sprečavanja, postali su tema istraživanja. Dokazano je da učestalost njihovog javljanja i njihove smetnje mogu biti značajno smanjeni ujednačenom ishranom koja nudi sve potrebne hranjive sastojke.

Grupe posebno važnih hranjivih sastojaka tokom menopauze:
· Fitoestrogeni
· Vitamin D
· Kalcij
· Folna kiselina
· Polifenoli
· Vlakna
· Omega-3 masne kiseline

Grupe hranjivih supstanci posebno važnih u menopauzi su fitoestrogeni, vitamin D, kalcij, folna kiselina, polifenoli, vlakna i omega-3 masne kiseline. Fitoestrogeni pripadaju grupi hemijskih sastojaka biljnog porijekla. Dijele se u 3 grupe: flavoinoidi, lignani i stilbeni. Glavni izvor izoflavona (najpopularnijih flavonoida) su: soja i proizvodi od soje, crvena djetelina, slanutak i lucerna. Lignani se mogu naći u: lanu, žitaricama i bobičastom voću. Stilbeni se nalaze u: grožđu, kikirikiju, brusnici i vinu. Epidemiološko istraživanje pokazuje da ishrana utemeljena na soji i proizvodima od soje smanjuje opasnost od karcinoma dojke, pojavljivanja menstrualnih simptoma i osteoporoze.

U menopauzi se smanjuje gustina kostiju zbog čega je važan unos vitamina D.

Dokazano je da se visok unos vitamina D i kalcija kroz ishranu može donekle povezati s nižim rizikom od prerane menopauze. Vitamin D se dobija sintezom putem kože tokom izlaganja sunčevim UV zrakama te preko prehrane ili dodataka. Preporučuje se povećan unos mliječnih proizvoda i ribe. Kao što već znate, menopauza doprinosi povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Homocistein je sastojak koji u velikoj koncentraciji dovodi do bolesti koronarne arterije te je potrebno sniziti njegov nivo, posebno u ovom periodu života. Dobre su vijesti da dodatak folne kiseline kod žena nakon menopauze smanjuje homocistein u serumu krvi. Zato treba jesti lisnato povrće, citrusno voće, kvasac, meso i žitarice koje su glavni izvor folne kiseline. Još jedna važna grupa proizvoda je bobičasto voće koje sadrži mnoge važne prehrambene sastojke: vitamine, minerale, folate, vlakna i polifenole. Oni mogu smanjiti opasnost od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i pada kognitivnih sposobnosti i zato se smatraju od pomoći u menopauzi. Omega-3 masne kiseline imaju značajan uticaj na mnoge bolesti, uključujući i kardiovaskularne bolesti i karcinome te ih je dobro uvrstiti u prehranu u menopauzi. Izvor omega-3 kiselina cu biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke i masnoće morskih riba i sisavaca.

Mahunarke, lisnato povrće i bobičasto voće su proizvodi koje biste trebali uvrstiti u ishranu. Ne zaboravite ni dobre masnoće iz biljnih ulja, orašastih polodova, sjemenki i ribe koje su takođe važne.
Ključni podaci o ishrani u menopauzi.

Da, postoji posebna ishrana koju biste trebali usvojiti, kao i 7 jednostavnih skupina nutrijenata ključnih za dobrostanje vaše kože i bit će vam drago znati da su svuda.

Primjer ishrane preporučene u menopauzi:

• Doručak: Zobena kaša s malomasnim jogurtom i borovnicama, zeleni čaj
• Užina: Salata: špinat, rajčica, paprika, slanutak, kikiriki, suncokretove sjemenke, dresing (ulje kanole, limunov sok, bosiljak), voda
• Ručak: Losos, smeđa riža, grašak, voda
• Užina: Smoothie od maline: mlijeko, maline, lanene sjemenke, vanilija
• Večera: Sendvič od integralnog kruha i mozzarelle, rajčice i bosiljka, voda

mr ph. Tamara Devetak

To je uglavnom stvar vježbe, pravi je izazov ne dozvoliti da se poveća! Problem je i masno tkivo jer su već nastupile brojne promjene,ali zdrava ishrana može pomoći pri rješavanju problema!

Doba menopauze u životu žene može dovesti do stanja prekomjerne težine zbog hormonalnih promjena koje se događaju u tijelu. Raspodjela masnog tkiva mijenja se na poseban način. Umjesto ginoidne debljine karakteristične za reproduktivnu dob kad se masno tkivo skladišti na bedrima i bokovima, sad se javlja androidna debljina. Prekomjerna masnoća se nakuplja u potkožnom tkivu abdomena što uzrokuje pojavu koju kolokvijalno nazivamo stomakom.

Šta učiniti?
Izbjegavati takozvane čudotvorne dijete, odnosno post, voćne dijete ili visokoproteinske dijete.
Vaša bi prehrana trebala biti bogata vlaknima: najmanje 400 g (5 porcija) voća i povrća dnevno.
Ograničiti unos slobodnih šećera na manje od 10% sveukupnog energetskog unosa.
Smanjiti količinu sveukupnog unosa masti na manje od 30% sveukupne energije.
Izbjegavati obrađenu, pečenu ili prženu hranu (poput čipsa i pomfrita) koja sadfrži industrijski obrađene trans-masti.
Personalizuj ishranu i kreni u teretanu

Kako početi gubiti masne naslage na stomaku?

Ključne su vježba i zdrava ishrana. Kad je ishrana u pitanju, potrebno je držati se ishrane niže energetske vrijednosti. Smanjenje energije od 500 kcal/dan trebalo bi dovesti do gubitka otprilike 0,5 kg tjedno (4). Ni gubitak tjelesne težine ne bi trebao biti veći od 4 kg na mjesec.Nutricionista priprema ishranu niskog nivoa energije putem procjene energetskih potreba (računanje stope bazalnog metabolizma (BMR) pomoću Harris-Benedict formule; definiranje razine fizičke aktivnosti).

Postoje brojne takozvane čudotvorne dijete, odnosno postovi, voćne dijete ili visokoproteinske dijete. Ove dijete obično dovode do brzog smanjenja tjelesne težine, ali te su metode vrlo opasne. Mogu uzrokovati nedostatak vitamina i minerala, gubitak proteina pa čak i poremećaje ravnoteže vode i elektrolita. Ne gubimo samo masnoću, već i mišićnu masu. A često se javlja i yo-yo efekt.
Koja su, dakle, pravila zdrave ishrane?

Prvo i jako važno pravilo jest jesti optimalan broj obroka. To znači 4-5 obroka na dan svaka 3 sata. Ishrana bi trebala biti bogata vlaknima i biti niskog glikemijskog indeksa (GI > 65) [1]. Voće, povrće, mahunarke (tj. leća, slanutak), orašasti plodovi i žitarice (npr. zob, smeđa riža) vrlo su važni. Na dan bi trebalo konzumirati barem 400 g (5 porcija) voća i povrća. Važno je zapamtiti da krompir, batat i drugo škrobasto korjenasto povrće ne pripadaju među voće ili povrće. Potrebno je ograničiti unos slobodnih šećeravna manje od 10% sveukupnog unosa energije (idealno na manje od 5%). To znači izbaciti slatkiše poput kolača, keksa i čokolada. Zapamtite i da većinu slobodnih šećera u hranu dodaju proizvođači, a može se prirodno naći i u proizvodima poput meda, sirupa, voćnih sokova i koncentrata voćnih sokova.

Uvijek čitajte deklaracije na hrani
Zdrava ishrana održava se i smanjenjem količine sveukupnog unosa na manje od 30% sveukupne energije. To se može napraviti promjenom načina kuhanja – uklanjanjem masnoća sa mesa, upotrebom biljnog ulja (ne životnjskog) i kuhanjem u vodi ili na pari umjesto prženjem – a potrebno je i ograničiti konzumaciju hrane koja sadrži velik udio zasićenih masti kao što su sir, sladoled, masna hrana,maslac.
I na kraju, izbjegavajte obrađenu, pečenu ili prženu hranu (poput čipsa i pomfrita) koja sadrži industrijski proizvedene trans-masti. Važno je i koristiti manje od 5 g soli (odgovara otprilike 1 čajnoj žličici) na dan (to se odnosi i na sol koju sadrže proizvodi poput kruha, slanog maslaca i grickalica). Ne zaboravite ni fizičku aktivnost. Možemo zaključiti da plan ishrane u menopauzi treba individualno odabrati nutricionista. Postoji nekoliko osnovnih pravila koje je potrebno usvojiti kako biste se osjećale dobro i zdravo.
Ključni elementi koje treba upamtiti za gubitak masnoća sa stomaka tokom menopauze

Menopauza je važna promjena, ali neka se pravila ne mijenjaju toliko! Za gubitak stomaka pravila su ista:
· Redovno vježbajte
· Zdravo se hranite.
· Ne jedite slatkiše i masnu hranu.

Pravila zdrave ishrane:
1. Jedite dovoljan broj obroka.
2. Jedite proizvode bogate vlaknima.
4. Izbjegavajte šećer.
5. Izbjegavajte masnu hranu.

Ako ta pravila nisu dovoljna, potražite pomoć nutricioniste.

mr ph. Tamara Devetak