Year: 2025

Svaka žena zna da borba sa vaginalnim infekcijama ume da bude veoma izazovna i naporna, uzimajući u obzir veliki broj faktora i uzročnika koji mogu negativno uticati na vaginalnu floru, što nas uvodi u začarani krug stalnog vraćanja infekcija i prekomjerne upotrebe antibiotika i drugih lijekova koji se u ovim stanjima preporučuju.

Izgled vaginalnog sekreta se mijenja tokom faza menstrualnog ciklusa, trudnoće, emocionalnog stresa, promjene načina ishrane ili u toku uzimanja različitih lijekova.

Vaginalne infekcije predstavljaju upalu vaginalne sluznice koja može da zahvati i spoljašnje ženske polne organe, a koje se ispoljavaju neprijatnim simptomima poput svraba, iritacije, bola i drugih tegoba. Učestalost vaginalnih infekcija varira u zavisnosti od brojnih faktora rizika, načina života kao i higijensko-dijetetskog režima.

Faktori rizika za nastanak vaginalnih infekcija su brojni i obuhvataju hormonske promjene (trudnoća, upotreba kontraceptivnih pilula ili menopauza), upotrebu različitih lijekova (antibiotici, kortikosteroidi), neadekvatno liječenu šećernu bolest i brojna zdravstvena stanja sa oslabljenim imunim sistemom. Takođe, u faktore rizika spada i upotreba neadekvatnih sredstava za intimnu higijenu, kao i nošenje neudobnog veša ili odjeće.

Najčešći uzročnici vaginalnih infekcija su različite vrste bakterija, gljivica i parazita, kao i pojedini virusi koji takođe mogu izazvati upalu sluznice. Prisutnost infekcije dovodi do povećanog rizika za nastanak zapaljenskih procesa bolesti karlice, polno prenosivih bolesti, kao i do nepovoljnih akušerskih i ginekoloških ishoda (prevremeni porođaj, upala posteljice). Iz ovog razloga, važno je istaći značaj redovnih ginekoloških pregleda i pravovremenu dijagnozu vaginalnih infekcija.

INNOVAG® vaginalne ovule sa zaštitnim, obnavljajućim i umirujućim dejstvom se preporučuju za liječenje i prevenciju vaginoze i bakterijskog i gljivičnog vaginitisa. Jedinstvena formulacija sa hlorheksidinom ostvaruje snažno antiseptično djelovanje, a zahvaljujući prisustvu prirodnog ekstrakta propolisa bogatog polifenolima, mlečne i hijaluronske kiseline, INNOVAG® vaginalne ovule pospješuju regeneraciju vaginalne sluzokože.

Ova jedinstvena formulacija sinergetičkim djelovanjem aktivnih principa, obezbjeđuje obnavljanje vaginalne mikroflore i uspostavljanje optimalnih pH vrijednosti vaginalne sluznice.

Hlorheksidin ima snažno lokalno antiseptičko djelovanje, efikasno sprječava rast i razvoj velikog broja bakterija, gljivica i virusa.

Ekstrakt propolisa smanjuje upalu sluznice, poboljšavajući lokalni imunitet vaginalne sluznice, bez štetnog djelovanja na “dobre” bakterije vaginalne mikroflore.

Hijaluronska i mlečna kiselina, zajedno sa ekstraktom aloje i vitaminom E, formiraju zaštitnu barijeru na površini vaginalne sluznice, koja sprječava nastanak nove infekcije, doprinosi hidrataciji, regeneraciji i bržem zarastanju rana, posebno nakon hirurških intervencija.

INNOVAG® vaginalne ovule se mogu primijeniti u trudnoći, uz konsultaciju sa ljekarom. Proizvod je klinički testiran, bez parabena i tiazolinona, bez mirisa, boje i silikona. Pakovanje sadrži 7 vaginalnih ovula koje se koriste u kontinuitetu 7 dana.

Jeste li se ikada zapitali o vezi između kancelarijskog posla, dugotrajnog sjedenja i bolova u leđima?

Ljudi su kroz istoriju polako razvijali kičmu u obliku slova S i uspravno držanje, ali sada, iz godine u godinu, sve više vremena provodimo u lošem sjedećem položaju, što doprinosi mnogim poremećajima – posljedica može biti da kičma izgubi svoj prirodni S - oblik, što na kraju može dovesti do umjerenih ili jakih bolova u leđima.

˝Kada sjedimo, kičma gubi svoj S-oblik, što uzrokuje bol u leđima.”

˝55% kancelarijskih radnika pati od bolova u donjem dijelu leđa i obično ga pokreće radno okruženje.”

Dugotrajno sjedenje bez pauze i nepravilno sjedenje mogu uzrokovati bol u leđima

Naš moderan način života zahtijeva od nas da budemo fleksibilniji nego ikada prije. Ali ipak, mnogi od nas i dalje većinu svog budnog vremena provode u sjedećem položaju: u školi, vozeći auto, gledajući TV, radeći za kompjuterom za stolom u 'navodno' udobnom položaju uz minimalni fizički napor koji, nažalost, u mnogim slučajevima može imati veliki uticaj na naše zdravlje.

Sjedilački način života je zbog toga naširoko prepoznat kao jedan od faktora rizika za bol u leđima, što je takođe jedan od najčešćih simptoma koje prijavljuju kancelarijski radnici i obično ga pokreću varijable koje se odnose na radno okruženje kao što su držanje glave i ruku, položaj miš, vrsta stolice koja se koristi, umjereno ili izuzetno stresno radno mjesto i neredovno vježbanje. Kancelarijski radnici koji neprekidno sjede za svojim stolovima dugi vremenski period bez odmora često pate od bolova u leđima.

Reci NE bolovima u leđima

Važno je održavati redovnu fizičku aktivnost kako biste spriječili bolove u leđima, podesili udaljenost i visinu monitora, održavali pravilan sjedeći položaj i pravili pauze. Ali kada preventivne mjere nisu dovoljne, pokazalo se da su analgetici poput naproksena – koji spada u nesteroidne antiinflamatorne lijekove (NSAIL) – sigurni i efikasani u smanjenju bolova u leđima. Nema svrhe patiti od jednostavnih kratkotrajnih bolova u leđima, dopuštajući im da negativno utiču na vaš svakodnevni život, kada postoji brzi lijek za to.

Šta možete učiniti ako patite od bolova u leđima?

Kada je bol u leđima kratak i jednostavan, ne morate se obratiti ljekaru. Ako vam je pokretljivost kičme očuvana, dobro je nastaviti sa što više fizičkih vježbi.

• Redovna fizička aktivnost može biti korisna, poput hodanja ili plivanja, kao i vježbe za opuštanje i jačanje leđnih mišića.
• Odmor može biti od koristi samo kada je bol jak, ali ne i kada je bol blag.
• Topli i hladni oblozi takođe mogu pomoći.
• Masaža ima terapeutski efekat, kao i vježbe za istezanje i jačanje mišića.
• Ako osjetite iscrpljujući bol, svakako uzmite lijekove protiv bolova i nastavite što je više moguće sa svojom uobičajenom fizičkom aktivnošću. To će vam pomoći da spriječite gubitak mišićne mase, a takođe ćete ojačati mišiće leđa.

Nalgesin S.
Brzo rješenje za bol.

Od vitalnog je značaja da se bol NA VRIJEME olakša, dok se još može liječiti. Nalgesin S je brzo rješenje koje ublažava različite vrste boli, uključujući bol u leđima, glavobolju, zubobolju, menstrualne bolove i bolove u zglobovima i mišićima.

Kako uzimati Nalgesin S?

Nalgesin S mogu uzimati odrasli i djeca starija od 12 godina.
Uobičajena doza je 1 tableta svakih 8 do 12 sati. Za jače bolove u početku možete uzeti 2 tablete istovremeno ili u intervalima od jednog sata.
Na dan možete uzeti najviše 3 tablete.
Nalgesin S je pravi izbor i kod noćnih bolova.
Kad znate da će vas bol pratiti čak i noću (npr. bolovi u kičmi, zglobovima, menstrualni bolovi, zubobolja), možete uzeti Nalgesin S.
Njegovo dugotrajno djelovanje otklanja bol za 8 do 12 sati i pomaže vam da noć prespavate bez bolova. Istovremeno, dugotrajno djelovanje omogućava da uzmete manje tableta dnevno od drugih analgetika bez recepta.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Reference:

1. Szczygieł E et al. Musculo-skeletal and pulmonary effects of sitting position - a systematic review. Ann Agric Environ Med. 2017; 24(1): 8-12.

2. Celik S et al. Determination of pain in musculoskeletal system reported by office workers and the pain risk factors. Int J Occup Med Environ Health. 2018; 31(1): 91-111.

Bez obzira na dob i menopauzu, način na koji se hranite uvijek utiče na kožu i zdravlje u cjelini.

Vratimo se menopauzi - evo hranjivih tvari na koje trebate obratiti pažnju.Simptomi koji se javljaju tokom menopauze, kao i načini njihovog sprečavanja, postali su tema istraživanja. Dokazano je da učestalost njihovog javljanja i njihove smetnje mogu biti značajno smanjeni ujednačenom ishranom koja nudi sve potrebne hranjive sastojke.

Grupe posebno važnih hranjivih sastojaka tokom menopauze:
· Fitoestrogeni
· Vitamin D
· Kalcij
· Folna kiselina
· Polifenoli
· Vlakna
· Omega-3 masne kiseline

Grupe hranjivih supstanci posebno važnih u menopauzi su fitoestrogeni, vitamin D, kalcij, folna kiselina, polifenoli, vlakna i omega-3 masne kiseline. Fitoestrogeni pripadaju grupi hemijskih sastojaka biljnog porijekla. Dijele se u 3 grupe: flavoinoidi, lignani i stilbeni. Glavni izvor izoflavona (najpopularnijih flavonoida) su: soja i proizvodi od soje, crvena djetelina, slanutak i lucerna. Lignani se mogu naći u: lanu, žitaricama i bobičastom voću. Stilbeni se nalaze u: grožđu, kikirikiju, brusnici i vinu. Epidemiološko istraživanje pokazuje da ishrana utemeljena na soji i proizvodima od soje smanjuje opasnost od karcinoma dojke, pojavljivanja menstrualnih simptoma i osteoporoze.

U menopauzi se smanjuje gustina kostiju zbog čega je važan unos vitamina D.

Dokazano je da se visok unos vitamina D i kalcija kroz ishranu može donekle povezati s nižim rizikom od prerane menopauze. Vitamin D se dobija sintezom putem kože tokom izlaganja sunčevim UV zrakama te preko prehrane ili dodataka. Preporučuje se povećan unos mliječnih proizvoda i ribe. Kao što već znate, menopauza doprinosi povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Homocistein je sastojak koji u velikoj koncentraciji dovodi do bolesti koronarne arterije te je potrebno sniziti njegov nivo, posebno u ovom periodu života. Dobre su vijesti da dodatak folne kiseline kod žena nakon menopauze smanjuje homocistein u serumu krvi. Zato treba jesti lisnato povrće, citrusno voće, kvasac, meso i žitarice koje su glavni izvor folne kiseline. Još jedna važna grupa proizvoda je bobičasto voće koje sadrži mnoge važne prehrambene sastojke: vitamine, minerale, folate, vlakna i polifenole. Oni mogu smanjiti opasnost od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i pada kognitivnih sposobnosti i zato se smatraju od pomoći u menopauzi. Omega-3 masne kiseline imaju značajan uticaj na mnoge bolesti, uključujući i kardiovaskularne bolesti i karcinome te ih je dobro uvrstiti u prehranu u menopauzi. Izvor omega-3 kiselina cu biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke i masnoće morskih riba i sisavaca.

Mahunarke, lisnato povrće i bobičasto voće su proizvodi koje biste trebali uvrstiti u ishranu. Ne zaboravite ni dobre masnoće iz biljnih ulja, orašastih polodova, sjemenki i ribe koje su takođe važne.
Ključni podaci o ishrani u menopauzi.

Da, postoji posebna ishrana koju biste trebali usvojiti, kao i 7 jednostavnih skupina nutrijenata ključnih za dobrostanje vaše kože i bit će vam drago znati da su svuda.

Primjer ishrane preporučene u menopauzi:

• Doručak: Zobena kaša s malomasnim jogurtom i borovnicama, zeleni čaj
• Užina: Salata: špinat, rajčica, paprika, slanutak, kikiriki, suncokretove sjemenke, dresing (ulje kanole, limunov sok, bosiljak), voda
• Ručak: Losos, smeđa riža, grašak, voda
• Užina: Smoothie od maline: mlijeko, maline, lanene sjemenke, vanilija
• Večera: Sendvič od integralnog kruha i mozzarelle, rajčice i bosiljka, voda

mr ph. Tamara Devetak

To je uglavnom stvar vježbe, pravi je izazov ne dozvoliti da se poveća! Problem je i masno tkivo jer su već nastupile brojne promjene,ali zdrava ishrana može pomoći pri rješavanju problema!

Doba menopauze u životu žene može dovesti do stanja prekomjerne težine zbog hormonalnih promjena koje se događaju u tijelu. Raspodjela masnog tkiva mijenja se na poseban način. Umjesto ginoidne debljine karakteristične za reproduktivnu dob kad se masno tkivo skladišti na bedrima i bokovima, sad se javlja androidna debljina. Prekomjerna masnoća se nakuplja u potkožnom tkivu abdomena što uzrokuje pojavu koju kolokvijalno nazivamo stomakom.

Šta učiniti?
Izbjegavati takozvane čudotvorne dijete, odnosno post, voćne dijete ili visokoproteinske dijete.
Vaša bi prehrana trebala biti bogata vlaknima: najmanje 400 g (5 porcija) voća i povrća dnevno.
Ograničiti unos slobodnih šećera na manje od 10% sveukupnog energetskog unosa.
Smanjiti količinu sveukupnog unosa masti na manje od 30% sveukupne energije.
Izbjegavati obrađenu, pečenu ili prženu hranu (poput čipsa i pomfrita) koja sadfrži industrijski obrađene trans-masti.
Personalizuj ishranu i kreni u teretanu

Kako početi gubiti masne naslage na stomaku?

Ključne su vježba i zdrava ishrana. Kad je ishrana u pitanju, potrebno je držati se ishrane niže energetske vrijednosti. Smanjenje energije od 500 kcal/dan trebalo bi dovesti do gubitka otprilike 0,5 kg tjedno (4). Ni gubitak tjelesne težine ne bi trebao biti veći od 4 kg na mjesec.Nutricionista priprema ishranu niskog nivoa energije putem procjene energetskih potreba (računanje stope bazalnog metabolizma (BMR) pomoću Harris-Benedict formule; definiranje razine fizičke aktivnosti).

Postoje brojne takozvane čudotvorne dijete, odnosno postovi, voćne dijete ili visokoproteinske dijete. Ove dijete obično dovode do brzog smanjenja tjelesne težine, ali te su metode vrlo opasne. Mogu uzrokovati nedostatak vitamina i minerala, gubitak proteina pa čak i poremećaje ravnoteže vode i elektrolita. Ne gubimo samo masnoću, već i mišićnu masu. A često se javlja i yo-yo efekt.
Koja su, dakle, pravila zdrave ishrane?

Prvo i jako važno pravilo jest jesti optimalan broj obroka. To znači 4-5 obroka na dan svaka 3 sata. Ishrana bi trebala biti bogata vlaknima i biti niskog glikemijskog indeksa (GI > 65) [1]. Voće, povrće, mahunarke (tj. leća, slanutak), orašasti plodovi i žitarice (npr. zob, smeđa riža) vrlo su važni. Na dan bi trebalo konzumirati barem 400 g (5 porcija) voća i povrća. Važno je zapamtiti da krompir, batat i drugo škrobasto korjenasto povrće ne pripadaju među voće ili povrće. Potrebno je ograničiti unos slobodnih šećeravna manje od 10% sveukupnog unosa energije (idealno na manje od 5%). To znači izbaciti slatkiše poput kolača, keksa i čokolada. Zapamtite i da većinu slobodnih šećera u hranu dodaju proizvođači, a može se prirodno naći i u proizvodima poput meda, sirupa, voćnih sokova i koncentrata voćnih sokova.

Uvijek čitajte deklaracije na hrani
Zdrava ishrana održava se i smanjenjem količine sveukupnog unosa na manje od 30% sveukupne energije. To se može napraviti promjenom načina kuhanja – uklanjanjem masnoća sa mesa, upotrebom biljnog ulja (ne životnjskog) i kuhanjem u vodi ili na pari umjesto prženjem – a potrebno je i ograničiti konzumaciju hrane koja sadrži velik udio zasićenih masti kao što su sir, sladoled, masna hrana,maslac.
I na kraju, izbjegavajte obrađenu, pečenu ili prženu hranu (poput čipsa i pomfrita) koja sadrži industrijski proizvedene trans-masti. Važno je i koristiti manje od 5 g soli (odgovara otprilike 1 čajnoj žličici) na dan (to se odnosi i na sol koju sadrže proizvodi poput kruha, slanog maslaca i grickalica). Ne zaboravite ni fizičku aktivnost. Možemo zaključiti da plan ishrane u menopauzi treba individualno odabrati nutricionista. Postoji nekoliko osnovnih pravila koje je potrebno usvojiti kako biste se osjećale dobro i zdravo.
Ključni elementi koje treba upamtiti za gubitak masnoća sa stomaka tokom menopauze

Menopauza je važna promjena, ali neka se pravila ne mijenjaju toliko! Za gubitak stomaka pravila su ista:
· Redovno vježbajte
· Zdravo se hranite.
· Ne jedite slatkiše i masnu hranu.

Pravila zdrave ishrane:
1. Jedite dovoljan broj obroka.
2. Jedite proizvode bogate vlaknima.
4. Izbjegavajte šećer.
5. Izbjegavajte masnu hranu.

Ako ta pravila nisu dovoljna, potražite pomoć nutricioniste.

mr ph. Tamara Devetak

Svi znamo da su zdrave desni ružičaste, čvrste na dodir i ne krvare. Ali nerijetko se dešava da se ova ravnoteža naruši i dolazi do razvoja raznih problema sa desnima (osjetljivnost i krvarenje desni, bol u desnima, sitne ranice, afte). Nakon zubnog karijesa, gingivitis i parodontitis su dvije klasične parodontne bolesti s najvećom učestalosti u odrasloj populaciji.

Svjedoci smo sve veće upotrebe hijalurnoske kiseline u tretmanu bolesti desni tako da ovaj tretman hijaluronskom kiselinom možemo nazvati i modernim tretmanom bolesti desni.

A evo kako djeluje hijaluronska kiselina.

Prvo bismo istakli osobinu da ubrzava zarastanje. To radi na način da ubrzava obnavljanje tkiva desni te smanjuje vrijeme zarastanja promjena u usnoj šupljini.
Zatim pomaže kod upale tako što djeluje protiv otoka i protiv upalna. Smanjenje stvaranja otoka ispoljava vežući veliku količinu vode za sebe (50 puta veću od svoje mase), a protivupalno blokirajući bakterijski enzim hijaluronidazu.
Hijaluronska kiselina ima ulogu da štiti tkivo i djeluje kao fizička barijera protiv makromolekula i stranih tijela. Osim toga djeluje antibakterijski.

Nakon isticanja svih ovih dobrih strana hijaluronske kiseline, vrijeme je da vam predstavimo rješenje za različite vrste tegoba sa desnima i to sve u jednom brendu-Gengigel.

Gengigel® je jedinstveni, patentirani asortiman proizvoda za oralnu njegu koji koriste prirodne ljekovite osobine hijaluronske kiseline za liječenje niza problema u usnoj šupljini povezanih s bolovima i upalom.

Nakon primjene proizvoda, dolazi do:
-smanjenja krvarenja, smanjenje bola i upale, afte nestaju, tkivo se brže obnavlja, sluznica je zaštićena od infekcija, te se poboljšava fleksibilnost desni.
Sada je pravo pitanje zašto baš odabrati Gengigel.
Zato što sadrži jedinstvenu formulaciju sa hijaluronskom kiselinom, ima izuzetan sigurnosni profil i klinički potvrđenu efikasnost.

• Hijaluronska kiselina je prirodna komponenta prisutna u svakom dijelu tijela, koja ubrzava zarastanje, štiti i pomaže kod upala stvarajući zaštitni film na desnima koji fizički štiti desni
• Gengigel proizvodi imaju pH isti kao i pljuvačka te zbog toga ne šteti zubima
• Proizvodi ne sadrže šećer: sadrže ksilitol, prirodni zaslađivač koji ne uzrokuje karijes.
• Svi Gengigel proizvodi su sigurni za upotrebu i nemaju poznate kontraindikacije ili nuspojave.
• Gengigel proizvode mogu koristiti svi. Pogodan je za trudnice, dijabetičare, starije osobe i djecu
• Efikasnost i sigurnost Gengigela potvrđene su sa više od 30 kliničkih studija na Gengigel proizvodima s patentiranom formulacijom

I još jedan podatak: Gengigel kao brend je prisutan u više od 80 zemalja širom svijeta.

U sklopu portfolija postoji više različitih oblika za rješavanje raznih tegoba u usnoj šupljini.
U prvom redu to su Gengigel gel, sprej i vodica za ispiranje usta koji se koriste za redovnu brigu o bolesnim desnima. Zatim Gengigel First Aid fluid koji je namijenjen za intenzivnu njegu desni nakon zahvata u usnoj šupljini.
Nismo zaboravili ni na najmlađe pacijente i njegu desni tokom rasta zuba, tako da je u protfoliju i Gengigel gel prvi zubići.
Sada bismo da vam približimo i da se podsjetimo kojim pacijentima su namijenjeni pojedini proizvodi.
Najčešća 3 oblika sa kojim se susrećemo su Gengigel gel, sprej i vodica za ispiranje usta.

Prvo bismo spomenuli svakodnevnu, preventivnu njegu desni (vodica za ispiranje usta nakon četkanja zuba). U tu svrhu možemo koristiti Gengigel vodicu za ispiranje usta. Bitno je napomenuti da ne sadrži hlorheksidin pa se zbog toga može koristiti neograničeno dugo bez rizika.

Svi vi sa početnom fazom liječenja bolesti desni i za lako dostupna područja u ustima možete koristiti Gengigel gel. Takođe za sve vas u početnoj fazi liječenja, samo na teško dostupnim područjima mogu kao preporuku dobiti Gengigel sprej. Odličan je izbor i za pacijente koji su u pokretu jer imaju aplikator za primjenu na mjesto djelovanja.

Generalno pacijenti kojima su namijenjena ova tri proizvoda su oni koji imaju

• upaljene, bolne ili krvareće desni
• oni koji imaju afte i druga oteknuća u ustima, džepove u desnima, povlačenje desni, gingivitis i parodontitis,
• veoma su dobar izbor kod nadraženih desni zbog proteza i aparatića, zatim za oštećene desni nakon uklanjanja kamenca ili nakon drugih stomatoloških zahvata

Za intenzivnu njegu desni nakon zahvata u usnoj šupljini izbor bi bio Gengigel First aid fluid. Namjenjen je pacijentima i sa slijedećim stanjima:

• Nakon procedura u usnoj šupljini
• Upotreba tokom ugradnje implantata
• Primjena nakon operacija u usnoj šupljini
• Tretman nakon zaglađivanja i ljuštenja korijena zuba
• Odličan je izbor i u teškim slučajevima upale, krvarenja, bola i afti u usnoj šupljini

Birajte pametno. Birajte GENGIGEL.

Višak kilograma je čest problem savremenog čovjeka. Učestalost gojaznosti se u posljednjih 30 godina povećala duplo kod odraslih, a čak je četiri puta veća kod adolescenata. Danas je praktično svaka osma osoba gojazna.

Gojaznost je hronično stanje prekomjernog nakupljanja masnoće u organizmu i povećanja tjelesne mase. Gojaznost je rezultat poremećaja ravnoteže između unosa i potrošnje energije, odnosno ishrane i fizičke aktivnosti. U većini slučajeva uzrokuje je više faktora - životne navike, genetska predispozicija, bolesti, pojedini lijekovi.
Gojaznost prate poremećaj apetita, funkcije štitne i nadbubrežnih žlijezda, skok krvnog pritiska.

Nije svaka osoba sa viškom kilograma gojazna. Postavljanje dijagnoze gojaznosti kod odraslih osoba vrši se određivanjem indeksa tjelesne mase (BMI) i mjerenjem obima struka. Indeks tjelesne mase dobija se djeljenjem tjelesne mase u kg sa visinom u metrima. Pojedine grupe ljudi poput profesionalnih sportista imaju visok BMI zbog velike mišićne mase, a relativno malo masnog tkiva. Oni se ne smatraju gojaznim uprkos visokom indeksu tjelesne mase.

Mjerenjem obima struka procjenjuje se centralna gojaznost.Utvrđivanje stepena uhranjenosti i eventualne gojaznosti kod djece vrši se na osnovu tabele koju Svetska zdravstvena organizacija definiše za svaki uzrast i pol.
Gojazna djeca i adolescenti imaju znatno veći rizik od razvoja bolesti srca i krvnih sudova, kao i dijabetesa tip 2 u odrasloj dobi.
Nezdrava ishrana bogata je mastima, šećerom i solju, a siromašna vitaminima i mineralima. Zato gojazne osobe, iako dobro uhranjene sa aspekta kalorija, često imaju nedostatak mikronutrijenata - vitamina i minerala.

Kako višak kilograma utiče na zdravlje?

Osobe sa velikim viškom kilograma sklone su razvoju opstruktivne apneje u snu. Prilikom spavanja kod gojaznih osoba periodično dolazi do djelimičnog ili potpunog zatvaranja disajnih puteva. Neprohodni disajni putevi otežavaju ili u potpunosti prekidaju disanje na kratak period. Javljaju se hrkanje, nemiran san i često buđenje. Tokom dana mogu biti prisutni pospanost i glavobolja.
Otežana pokretljivost zbog velikog opterećenja mišića i zglobova može onemogućiti obavljanje svakodnevnih aktivnosti i bavljenje fizičkom aktivnošću. Javljaju se bolovi u stopalima, koljenima, kukovima i leđima. Nedovoljna fizička aktivnost uz višak kilograma dodatno povećava rizik od visokog krvnog pritiska i visokog nivoa masnoće u krvi.
Kod osoba sa viškom kilograma često se javlja žgaravica kao posljedica vraćanja kiseline iz želuca u jednjak.
Povećan obim struka i visok indeks tjelesne mase faktori su rizika za razvoj insulinske rezistencije. Insulinska rezistencija je smanjena osetljivost ćelija na djelovanje insulina. Uloga insulina je prelazak glukoze iz krvi u ćelije i njeno korištenje za stvaranje energije ili skladištenje za period kada je potrebna. Zadržavanje glukoze u krvi karakteristika je šećerne bolesti. Nekontrolisana insulinska rezistencija dovodi do razvoja dijabetesa tip 2.

Kako spriječiti višak kilograma i gojaznost?

Važno je sticanja zdravih životnih navika od ranog djetinjstva. Zdrave životne navike u ovom kontekstu podrazumjevaju zdrav odnos prema hrani i fizičkoj aktivnosti.
Za djecu se preporučuje:
• 5 voćki i 5 komada povrća dnevno
• Najviše 2 sata provedenih ispred ekrana
• Najmanje 1 sat fizičke aktivnosti dnevno
• Izbjegavanje unosa zašećerenih napitaka

Za odrasle osobe se preporučuje:
• Adekvatno dobijanje na težini tokom trudnoće i hranjenje novorođenčeta isključivo majčinim mlijekom tokom prvih 6 mjeseci uz nastavak dojenja i do 24 meseca ili duže.
• Promocija zdravog onosa prema hrani i fizičkoj aktivnosti bez obzira na trenutnu tjelesnu masu.
• Ograničen unos energije putem masti i šećera, povećati unos voća, povrća, žitarica i orašastih plodova.
• Redovna fizička aktivnost.
Kao sastavni dio redovnog pregleda zdravstvenog stanja odraslih, preporučuje se određivanje indeksa tjelesne mase jednom godišnje kod osoba koje nisu predgojazne ili gojazne. Rano uočavanje porasta BMI može omogućiti lakše vraćanje na željenu tjelesnu masu.
Utvrđivanje faktora rizika za razvoj gojaznosti važno je i za prevenciju bolesti udruženih sa nezdravim povećanjem tjelesne mase.
Ishrana za mršavljenje
• Preporučuje se gubitak 0.5-1 kg sedmično, ne više.
• Izbjegavati hranu prženu na ulju i masti, pića bogata šećerom i alkoholna pića.
• Osnovu obroka treba da čine namirnice bogate skrobom poput hleba i testenine cijelog zrna, krompira, pirinča.
• Obavezno unositi dovoljno vlakana putem žitarica, pasulja, graška.
• Odrasle osobe treba da unesu najmanje 5 porcija voća i povrća dnevno.
• Osećaj sitosti posebno povećavaju proteini i dijetetska vlakna. Izvor proteina poput ribe, mesa i jaja treba imati što manje masti.
• Sedmično treba jesti 2 porcije ribe.
• Ne preporučuje se preskakanje doručka.

Oko 70% dnevne potrošnje energije čini bazalni metabolizam. Bazalni metabolizam je minimum energije potreban za održavanje ljudskog organizma u životu u potpunom mirovanju. Veći procenat mišićnog tkiva povećava broj kalorija potrebnih da zadovolje potrebe bazalnog metabolizma. Preskakanje obroka i gladovanje smanjuju količinu energije potrošene za bazalni metabolizam. Tokom bolesti i oporavka od povreda bazalni metabolizam je povećan.
Ostatak energije u toku dana potroši se na fizičku aktivnost. Prilikom uvođenja dijete za mršavljenje neophodno je uzeti u obzir da se bazalni metabolizam mora zadovoljiti kako bi organizam funkcionisao.
Dijete koje u potpunosti izbacuju masti, proteine ili ugljene hidrate nose rizik od nedostatka vitamina i minerala. Jednim dijelom zato što se pojedini vitamini i minerali mogu naći u malom broju namirnica. Drugim dijelom zato što prisustvo masti u organima za varenje olakšava apsorpciju nutrijenata rastvorljivih u mastima. Zato nedovoljan unos masti može dovesti do nedostatka vitamina A, vitamina D, vitamina E i vitamina K.
Vitamin B12 prirodno se nalazi u hrani životinjskog porijekla. Osobe na veganskoj dijeti ovaj vitamin mogu unijeti jedino suplementacijom ili odabirom veganskih proizvoda obogaćenih ovim vitaminom.

Zemljište u našem dijelu svijeta je siromašno jodom pa ga ne možemo unijeti u dovoljnim količinama hranom. Zato isključivo korištenje alternativa jodiranoj kuhinjskoj soli nosi rizik od nedostatka joda.

Fizička aktivnost

Kako bi se održalo zdravlje potrebno je većinu dana u nedelji obavljati fizičku aktivnost umjerenog intenziteta.
Plivanje tokom 20 minuta, plesanje tokom 30 minuta, vožnja biciklom gdje se za 30 minuta pređu 3km i prelazak 1km za 15 minuta hodanja neki su od primjera fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta.
Fizička aktivnost ne znači samo bavljenje sportom. Pranje i čišćenje automobila, prozora ili podova tokom 60 minuta, penjanje uz stepenice tokom 15 minuta, rad u vrtu tokom 45 minuta i skupljanje lišća tokom 30 minuta takođe obezbjeđuju adekvatnu dnevnu fizičku aktivnost.

Šta kada pravilna ishrana i fizička aktivnost ne daju rezultate?
Gojaznim osobama se svakako preporučuje konsultacija sa doktorom u svrhu započinjanja medicinske nutritivne terapije. Ova preporuka važi i za predgojazne osobe koje imaju faktore rizika za razvoj bolesti srca i krvnog sudova ili su se bolesti vezane za preveliku telesnu masu već javile.
Medicinskom nutritivnom terapijom se leče ili ublažavaju problemi nastali nepravilnom ishranom. Na osnovu biohemijskih analiza utvrđuje se najbolji režim ishrane za svaku pojedinačnu osobu na medicinskoj nutritivnoj terapiji.
Za one koji imaju višak kilograma, ali još nisu predgojazni ili gojazni, primjena suplemenata za mršavljenje može biti od pomoći. Za sada ne postoji dodatak ishrani za koji sa sigurnošću možemo tvrditi da je efikasan u olakšanju mršavljenja. Suplementi za mršavljenje efikasni su samo ako ih prate izmjena načina ishrane i fizička aktivnost. Ova dva faktora ključna su i za održavanje tjelesne mase nakon prestanka korištenja suplemenata za mršavljenje.
Preparati zelenog čaja i pasulja mjenjaju apsorpciju nutrijenata iz hrane. Kofein smanjuje glad, a zajedno sa preparatima ljute paprike i L-karnitinom povećava potrošnju energije. Lipoinska kiselina, laneno sjeme i proteini surutke (whey protein) povećavaju sitost.
Semaglutid (Ozempic) je lijek koji se prvenstveno koristi u liječenju osoba sa dijabetesom tip 2. On takođe djeluje na apetit i osećaj sitosti što olakšava mršavljenje. Važno je konsultovati se sa doktorom pre korištenja semaglutida kako bi se tačno odredile doza i dužina primjene. Nakon prestanka primjene semaglutida višak kilograma će se vratiti ako ne promenite stare životne navike.
Suplementi za mršavljenje mogu uticati na lekove koje pijete. Svi hronični bolesnici, kao i osobe na privremenoj terapiji lijekovima poput antibiotika, trebaju biti oprezni prilikom izbora suplemenata. Oni su samo dodaci ishrani i prednost uvek treba dati osnovnoj terapiji.

Detoksikacija

Detoksikacija je uklanjanje toksina iz organizma. Jetra je glavni organ zadužen za neutralizaciju supstanci koje unosimo u organizam. Nepotrebne supstance se iz organizma izbacuju prvenstveno mokrenjem i stolicom.
Proizvodi za detoksikaciju najčešće stimulišu izbacivanje stolice i mokrenje, a naučnih dokaza da su efikasni u svrhu detoksikacije nema. Ljudski organizam je kompleksan sistem ćelija, tkiva i organa iz kojeg “zarobljeni” toksini ne mogu biti eliminisani ovakvim preparatima.
Povećano zadržavanje vode u organizmu izaziva razvoj otoka na potručju nogu, ruku, stomaka i lica. Može biti posljedica nekih bolesti, ali i dugotrajnog stajanja, sjedenja ili unosa prevelike količine soli. Kada uzrok nije neki patološki proces, primena proizvoda koji stimulišu izmokravanje može biti efikasna u eliminaciji viška vode.
Sokovi od voća i povrća dobar su izvor vlakana, ali su bogati ugljenim hidratima,a siromašni drugim makronutrijentima. Mogu biti korisni kao povremeni dodatak ishrani, ali zamena obroka ovim sokovima dovodi do pretjeranog unosa ugljenih hidrata i gubitka kilograma koji nije održiv.

Mršavljenje je neophodno kada nam višak kilograma ugrožava zdravlje. Naglo i nezdravo mršavljenje takođe štetno djeluju na organizam.
Ako vam upotreba suplemenata za mršavljenje olakšava uvođenje promjena u način života, nema razloga da ih ne koristite. Uz doktora ili farmaceuta odaberite suplement koji ima provjerene sastojke, ne utiče na lijekove koje uzimate i možete ga priuštiti.

mr ph. Tamara Devetak

Alergija je pretjerana reakcija imunog sistema organizma na strane čestice koje se zovu antigeni. Razlika između alergije i atopije je u tome što atopiju prati povećana produkcija antitijela koja se zovu imunoglobulini E. U praksi se ova dva termina često koriste kao sinonimi.

Uloga imunog sistema jeste odbrana organizma od svih faktora koji mogu narušiti zdravlje. Kada ćelije imunog sistema otkriju česticu koju prepoznaju kao štetnu, pokreće se inflamatorni odgovor. Oslobađa se veliki broj supstanci, a jedna od njih je i histamin.

Na mjestu otpuštanja histamin izaziva širenje krvnih sudova što dovodi do crvenila. Histamin povećava propustljivost zida krvnih sudova što dovodi do pojave otoka. Histamin takođe stimuliše nervne završetke što izaziva svrab. Crvenilo, otok i svrab su tipični simptomi alergijske reakcije na koži koju još nazivamo i koprivnjača.

Cirkulišući krvlju histamin ispoljava i sistemske efekte kao što je pad krvnog pritiska. Nagli pad krvnog pritiska može biti opasan za organizam, pa srce kao odgovor počne ubrzano da radi. Dolazi i do grčenja glatkih mišića disajnih puteva što može otežavati disanje. Povećano je stvaranje sluzi u nosu i disajnim putevima, kao i pljuvačke u ustima. Otežano disanje i pad pritiska koji može dovesti do gubitka svijesti karakteristični su simptomi anafilakse.

Anafilaksa je životno ugrožavajući oblik alergijske reakcije koja se vrlo brzo razvija. Lijek u slučaju anafilaktičke reakcije je injekcioni adrenalin (epinefrin), a osobi je potrebna i hitna medicinska pomoć.

Alergije na hranu razvijaju se najčešće već u djetinjstvu. Uglavnom su to alergije na orašaste plodove, voće i povrće, polen, pšenicu, školjkare. Izbjegavanje hrane koja sadrži namirnice na koje ste alergični najbolji je vid zaštite.

Alergijske reakcije na koži mogu se javiti pri ponovljenom kontaktu sa supstancom na koju je koža preosjetljiva. Ove alergijske reakcije zovu se kontaktni alergijski dermatitis. Osnova liječenja su izbjegavanje alergena i kratkotrajna terapija gelovima, mastima ili kremama za ublažavanje iritacije i upale.

Atopijski dermatitis je najčešća vrsta ekcema, pa se ova dva naziva nekad koriste kao sinonimi. U pitanju je hronična upalna bolest kože koja je najčešće prisutna od ranog detinjstva. Neophodno je kontrolisanje svraba dobrom hidratacijom kože i primenom krema, masti i gelova sa umirujućim dejstvom.

Preosjetljivost disajnih puteva na alergene može dovesti do alergijske astme. Javljaju se otežano disanje, stezanje u grudima, nedostatak vazduha i kašalj. Liječenje astme je simptomatsko - održava se prohodnost disajnih puteva i smanjuje upala. Najčešće se primenjuju lijekovi za inhalaciju jer dejstvo ispoljavaju direktno na disajne puteve. Često je potrebno više od jednog leka za kontrolisanje simptoma. Lekovi u terapiji astme se uvode postepeno, a isto tako se i izbacuju. Nagli prekid korištenja terapije zbog osećaja smanjenja simptoma dovodi do pogoršanja stanja. Obično se nakon tri meseca dobre kontrole bolesti može razmotriti opcija izbacivanja pojedinog leka iz terapije.

Alergijski rinitis je hronična upalna bolest nosne sluzokože. Alergijski rinitis može se javljati sezonski ili biti stalno prisutan. Dolazi do otoka nosne sluznice što otežava disanje na nos, javljaju se svrab i curenje iz nosa uz kijavicu. Kihanje je pokušaj uklanjanja alergena iz nosa i grla brzim izbacivanjem vazduha. Simptomi su prisutni u obe nozdrve i duže od 1h dnevno. Može se javiti i slivanje vodenog sekreta iz nosa u grlo. Ako su dodatno prisutni svrab, crvenilo i suzenje očiju onda se radi o rinokonjuktivitisu.
Okidač pojave simptoma kod alergijskog rinitisa mogu biti dim, mirisi, promene spoljašnje temperature.

Kako spriječiti simptome alergije?

Osobe sa sezonskim alergijskim rinitisom treba da počnu sa terapijom 2-4 sedmice prije sezone polena. Na ovaj način se sprečava nastanak simptoma alergije. Preporučuju se sprejevi za nos koji sadrže antihistaminike - lijekovi koj sprečavaju djelovanje histamina. Takođe se koriste oralni antihistaminici. Oni se obično piju jednom dnevno, svaki dan u isto vrijeme.

U otklanjanju simptoma efikasni su i sprejevi za nos sa kortikosteroidima. Oni smanjuju reaktivnost nosne sluzokože i mogućnost nastanka simptoma alergijskog rinitisa. Mogu se koristiti duži period jer se lokalnom primjenom izbjegavaju njihovi potencijalni neželjeni efekti na ostatak organizma. Izbor kortikosteroida vrši se u dogovoru sa doktorom.

Inhalacioni kortikosteroidi koriste se kod djece, trudnica, dojilja i odraslih osoba sa alergijskom astmom. Za razliku od sprejeva za nos koji djeluju samo na nosnu sluzokožu, oni smanjuju upalnu reakciju u bronhijama i plućima. Zbog mehanizma dejstva, kortikosteroidi se ne koriste za ublažavanje već nastalog napada astme. Oni ne mogu djelovati dovoljno brzo da pomognu u uklanjanju nastalih simptoma. Važno ih je koristiti redovno u svrhu prevencije napada, posebno u sezoni alergena.

Izbjegavajte kontakt sa alergenom.

Grinje su sitni paraziti koji se nalaze u kućnoj prašini, tepisima, posteljini. Za smanjenje izloženosti grinju preporučuje se redovno usisavanje tepiha, korištenje uređaja za prečišćavanje vazduha u kući, izbor posteljine nepropusne za grinje.

Osobe alergične na životinjsku dlaku trebale bi u potpunosti izbjegavati kontakt sa životinjama na koje su alergične. Ako je to nemoguće, trebalo bi životinju držati van spavaće sobe. Prečišćavajte vazduh u kući i koristite posteljinu na kojoj se životinjska dlaka teško zadržava.

U sezoni polena, kod polenske alergije, preporuka je izbjegavati izlazak iz kuće danima kada je koncentracija polena u vazduhu visoka. Kada je to nemoguće, preporučuje se držanje zatvorenih prozora kako polen ne bi uleteo u kuću. Izbjegavajte sušenje odjeće napolju i tuširajte se prije spavanja kako bi smanjili izloženost polenu tokom noći.

Smanjenje vlažnosti u prostorijama stvara nepovoljne uslove za razvoj buđi i tako smanjuje izloženost ovom alergenu. Klima uređaje treba redovno čistiti, a na zahvaćene dijelove zidova i namještaja treba primijeniti sredstva za uništavanje buđi.

Liječenje alergija

Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom uklanja alergen sa nosne sluznice i može smanjiti intenzitet simptoma alergije. Preporučuje se djeci, trudnicama, dojiljama i odraslim osobama sa alergijskim rinitisom.

Kod začepljenog nosa pomažu sprejevi za nos sa dekongestivima - supstance koje sužavaju krvne sudove. Suženjem krvnih sudova sluzokože nosa smanjuje se njena otečenost i olakšava disanje kod začepljenog nosa. Djelimično se smanjuje i curenje iz nosa. Sprejevi za nos sa dekongestivima djeluju vrlo brzo nakon primjene, međutim imaju ozbiljne neželjene efekte. Ako se koriste duže od 3-5 dana mjesečno, ovi sprejevi za nos izazivaju oštećenje nosne sluzokože. Javljaju se simptomi rinitisa kada prestanete sa primjenom spreja, što zahtjeva njegovu svakodnevnu primjenu. Stvara se začarani krug sa sve većim oštećenjem sluzokože nosa.

Dekongestivi se mogu naći i u preparatima za oralnu primjenu. Uglavnom su to proizvodi namijenjeni ublažavanju simptoma gripe i prehlade. Ne preporučuje se njihova primjena kod alergijskog rinitisa. Mogu izazvati iritabilnost, glavobolju i nesanicu. Posebno su opasni kod srčanih bolesnika i starijih osoba jer dovode do aritmije i povećanja krvnog pritiska.
Liječenje alergijskog rinitisa obično traje manje od tri mjeseca, a započeti se može ponovo pri novoj pojavi simptoma.

Alergijske reakcije na koži mogu se liječiti oralnim antihistaminicima i lokalnim nanošenjem preparata na zahvaćen dio tijela. Kreme, masti i gelovi sa antihistaminicima lokalno ublažavaju dalji razvoj svraba i crvenila. U istu svrhu mogu se koristiti preparati sa pantenolom, alojom, kamilicom. Svi, a posebno osobe osjetljive na UV zrake, treba da nanose preparate sa zaštitnim faktorom na izložene dijelove kože prije izlaska na sunčevu svjetlost.

Pojedine oralne antihistaminike i sprejeve za nos sa kortikosteroidima mogu koristiti trudnice i dojilje. Za njih nisu zabilježeni neželjeni efekti na plod i dojenče tokom pravilne primjene. Odabir lijeka treba vršiti u konsultaciji sa doktorom, na osnovu izraženosti simptoma alergije.

Osobama sa težim simptomima ili kada liječenje nije uspješno preporučuje se imunizacija alergenima. Ovo je metoda primjene kontrolisanih doza alergena na koji je osoba alergična kako bi se promijenio odgovor imunog sistema. Alergen se ubrizgava pod kožu ili stavlja ispod jezika, pod kontrolom zdravstvenih radnika. Cilj je smanjenje alergijske reakcije pri kontaktu sa alergenom u svakodnevnom životu.

Nema sigurnih dokaza da primjena bilo kojeg suplementa može smanjiti simptome alergijskih bolesti. Međutim, primijećen je nedostatak pojedinih nutrijenata kod osoba sklonih alergijskim bolestima. Nedostatak vitamina C, vitamina D, vitamina E, cinka i omega-3-masnih kiselina može biti povezan sa poremećajem u radu imunog sistema i izraženijim simptomima alergije. U slučaju da dnevne potrebe ne mogu biti zadovoljene raznovrsnom ishranom, suplementacija je najbolja alternativa.

mr ph. Tamara Devetak

Prestanak uzimanja pilule trebao bi se zasnivati na simptomima koje osjećate i na preporuci ginekologa. U perimenopauzi ciklusi su neredovni.

No to ne podrazumijeva siguran polni odnos jer žene ne prestaju odmah biti plodne.
Iz tog razloga preporučujemo da slijedite preporuke ginekologa u prvom razdoblju ulaska u menopauzu.
I u menopauzi možete biti plodni.

Pošto plodnost kod žena ne prestaje odmah, prva je preporuka posavjetovati se s ginekologom, a u slučaju da ne postoji mogućnost odlaska ginekologu u kratkom periodu, preporuka bi bila nastaviti sa pilulom u perimenopauzi.

Smanjenje broja folikula u jajnicima započinje sa 35 godina što se ubrzava u predmenopauzi i uzrokuje neplodnost. Iako ovo uvelike varira od žene do žene, vjerovatnost da da će žena neočekivano zatrudnjeti nakon 45. je oko 15%.
Iz tog se razloga kontracepcija preporučuje polno aktivnim ženama u perimenopauzi.
Perimenopauza ili predmenopauza, tranzitni period koji prethodi menopauzi, može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.
Definišu ga hormonalne promjene koje uzrokuju neredovite cikluse.
Provjera hormona ili liječenje u perimenopauzi se ne preporučuju jer nivo hormona uveliko varira što interpretaciju čini teškom, a moguće i netačnom. Stoga je ostanak na efikasnoj metodi kontracepcije najsigurnija opcija jer plodnost još može biti snažna.

Smanjenje broja folikula u jajnicima započinje s 35 godina što se ubrzava u predmenopauzi i uzrokuje neplodnost. Iako ovo uveliko varira od žene do žene, vjerovatnost da će žena neočekivano zatrudnjeti nakon 45. je oko 15%.
Iz tog se razloga kontracepcija preporučuje polno aktivnim ženama u perimenopauzi.

Nakon 50. godine opasnost od trudnoće je rijetka, ali se lokalna kontracepcija ipak preporučuje.

Preporučujemo ženama da prekinu uzimati pilulu i vide vraća li im se ciklus ili ne. Jednom kad nastupi menopauza, jajnici više ne proizvode folikule ili hormone koji omogućuju trudnoću.

Kako menopauza mijenja vašu kožu? Menopauza utiče na vaše tijelo (Koji su glavni efekti menopauze na vaše tijelo? ) Kada jajnici prestaju stvarati hormone estrogen i progesteron. U predmenopauzi, tokom menopauze i u postmenopauzi žene primjećuju promjene u strukturi lica i sveukupnoj čvrstoći. U kratko vrijeme gornji se sloj kože stanjuje i postaje vidljivo izboraniji. Koža može postati suha, osjetljiva, s povremenim svrabom,a mogu se pojaviti i menopauzalne akne. Donosimo vam razloge ubrzavanja starenja kože u menopauzi i načine kako usporiti taj proces.

Uticaj menopauze

Kroz opservaciju i analizu promjena na koži kod stotinu žena Vichyjevi stručnjaci sada razumiju da gubitak estrogena nije ni jedini problem kože u menopauzi. Tokom tog burnog razdoblja smanjuje se nivo i drugih hormona, uključujući DHEA. Znanost je dugo utvrđivala vezu između gubitka ovog prohormona kojeg tijelo prirodno proizvodi, punim imenom dehidroepiandrosteron, i starenja kože. Nadalje, Vichy je odredio da 38 procesa u koži na nivou epidermisa ili dermisa zavisi o DHEA što otkriva njegovu osnovnu ulogu u održavanju mladolikosti kože. Do trenutka kad žena ulazi u menopauzu do 90% DHEA u tijelu je već iščezlo. Istraživanja pokazuju da DHEA, kad se nanosi topički, djeluje na kolagen, debljinu epidermisa, hidrataciju i stvaranje sebuma boreći se protiv najprimjetnijih promjena kroz koje koža žena prolazi u menopauzi: gubitak gustine i suhoća.

Zašto je koža u menopauzi isušena i svrbi?

Uzrok suhoće kože žena u menopauzi je opadanje nivoa hormona DHEA i estrogena (Šta je menopauza?). Koža koja se prirodno hidrira svojim vlastitim sebumom sad je progresivno suša zbog istovremenog otpuštanja lipida i izgradnje sebuma što uzrokuje svrab. Koža u postmenopauzi sadrži do 57% manje esencijalnih lipida koji je hrane nego koža u predmenopauzi. Dermatolozi savjetuju usvajanje rutine njege kože koja će nadoknaditi ovo specifično usporavanje: „Najprije obnovite funkciju barijere kože koja omogućuje dobru hidrataciju“, kaže dr. Shannon Humphrey. Sada je vrijeme da prijeđete na hranjivije kreme za intenzivno nahranjenu kožu, a tako i njenu zaštitu i obnovu funkcije barijere.

Kako njegovati kožu u menopauzi?

Uvrštavanje aktivnih sastojaka koji oponašaju višestruko djelovanje DHEA-e u koži pomoći će da se uspori ubrzano starenje u menopauzi. Tražite hranjive aktivne sastojke koji suzbijaju stanjivanje epidermisa i „papirnati“ izgled kože karakterističan za menopauzu. Revolucionarni sastojak, ProxylaneTM, podstiče sintezu molekula i epidermis za djelovanje na čvrstoću i smanjenje bora. Sastojci poput Hediona koji djeluju na izgradnju lipida suzbijaju opadanje proizvodnje sebuma. Kao i u svakoj etapi života, suhoj koži u menopauzi prijaju dermatološki referentni hidratantni aktivni sastojci – hijaluronska kiselina i glicerin za sprečavanje suhoće i svraba.

Šta su menopauzalne akne?

Suha koža i gubitak čvrstoće ključni su problem, no za neke žene menopauza (Perimenopauza i menopauza: koji su rani simptomi?) može uzrokovati akne s kojima su se pozdravile u mladosti. Koji su medicinski razlozi menopauzalnih akni? Estrogen i progesteron igraju ulogu u regulaciji tvorbe androgena, muških hormona koji smanjuju sebum. Zato kad padne razina ženskih hormona, prekomjerna tvorba androgena može uzrokovati nakupljanje sebuma na epidermisu što pokreće akne. Njega za kožu ciljanog djelovanja, obično umjerena i kratkotrajna, može pomoći u liječenju menopauzalnih akni. Kombinujte gel za svakodnevno pranje s maskom i pilingom jednom do dva puta sedmično kako biste uklonili višak sebuma. Upotreba dnevne hidratantne njege s SPF-om jer sunce može uzrokovati akne i noćne kreme formulisane za kožu u menopauzi takođe će pomoći. Ako menopauzalne akne ne nestanu, posjetite dermatologa.
Pristupite menopauzi holistički

Dermatolog dr. Humphrey savjetuje holistički pristup menopauzi i postmenopauzi. „Važno je uzeti u obzir opšte dobrostanje: fizički izgled i zdrava koža samo su mali dio opšteg dobrog stanja. Zdrava ishrana, fizička aktivnost, smanjenje stresa, poboljšanje kvaliteta života – sve to zajedno olakšava period menopauze."

ŠTA SE DOGAĐA SA KOŽOM TOKOM MENOPAUZE?

Postoje 3 tipa kliničkih promjena povezanih sa starenjem kože lica kod žena u postmenopauzi: atrofija, opuštanje i suhoća. Objasnit ćemo sva tri…

Na nivou epidermisa
Usporavanje obnove keratinocita uzrokuje nakupljanje starih keratinocita. Sinteza lipida je smanjena što dovodi do promjena u funkciji barijere kože i suhoće kože što dovodi do sporijeg ljuštenja i promjene optičkih svojstava rožnatog sloja koji gubi sjaj i postaje žućkast.

Na nivou dermalno-epidermalne funkcije
Tokom procesa starenja dermalno-epidermalna uloga postaje ravnija i postupno gubi svoju valovitost. Ekspresija gena kolagena tipa VII opada i njegovo pravilno stvaranje više nije sigurno. Gubitak kolagena VII se ubrzava kod kože oštećene UV zračenjem i može uzrokovati smanjenu koheziju u različitim slojevima kože. To je glavni protein u građi žilica koje omogućuju pravilnu koheziju između epidermisa i dermisa. Komunikacija i razmjena nutrijenata između epidermisa i dermisa je smanjena što mijenja homeostazu kože kao i njena mehanička svojstva.

Na nivou dermisa
Dolazi do smanjenja broja i veličine fibroblasta. Ta pojava utiče na stvaranje kolagenih i elastinih vlakana te glikozaminoglikana (GAG). Međutim, proizvodnja enzima koji razbijaju proteine u koži (kolagenaze i elastaze) raste s godinama. Sad je već prihvaćeno da se sadržaj kolagena smanjuje s godinama uz smanjenje topljivosti molekula kolagena i promjene njihovih mehaničkih svojstava. Starenje ljudskih fibroblasta prati smanjenje sinteze kolagena dok sinteza sveukupnih nekolagenih proteina ostaje netaknuta. Elastina vlakna takođe prolaze kroz promjene, prorjeđuju se, gube orijentaciju i nedostatak hidratacije mijenja njihova elastična svojstva i uzrokuje pucanje. Uz smanjenu sintezu kolagena starenje kože hijaluronsku kiselinu u dermisu čini krhkom i ona postaje vrlo osjetljiva na raspad pod uticajem određenih enzima.

Šta zapamtiti o koži u menopauzi?

ČINJENICA 1
Menopauza je razdoblje kliničkih promjena koje mogu imati sljedeće efekte na kožu
· Atrofija
· Oslabljenost kožnog tkiva
· Isušivanje
ČINJENICA 2
Postoje 2 tipa promjena

BIOLOŠKE PROMJENE
· veliko smanjenje funkcije lojnih žlijezda
· promjena dermalne strukture vidljiva zbog smanjenja viskoelastičnosti kože (twistometer) i povećanje stvaranja nabora na koži pri pritisku (densiscore).
· smanjenje debljine epidermisa

PROMJENE NA KOŽI
· raspad proteina i ljuštenje se usporavaju i uzrokuju nakupljanje starih keratinocita

DHEA EKSPERTIZA
DHEA je poznata u znanstvenoj zajednici kao hormon koji čuva mladolikost i kojeg ljudsko tijelo prirodno proizvodi. Imamo ga unutar sebe i on garantuje mladolikost, svježinu i ljepotu kože. Otkrili smo da je nakon menopauze tijelo iskoristilo 90% DHEA hormona što je glavni uzrok gubitka mladolikosti.
Klinička su ispitivanja opisala kliničke znakove i sastav kože žena u menopauzi, a Vichy je zainteresovan i za uticaj pada nivoa DHEA na kožu tokom menopauze.
Proučavan je klinički utjicaj topičke primjene i dokazan je uticaj na zadebljavanje epidermisa, povećanje broja i veličine lojnih žlijezda, smanjenje „papirnatog“ izgleda kože i bolji ten.
Klinički efekti primijećeni u ove dvije studije doveli su do nove studije čija je svrha razjasniti efekat topičkog tretmana hormona DHEA na aktivaciju gena i proteine povezane sa njima.
Nekoliko često postavljanih pitanja o hormonu DHEA da ga pobliže objasnimo:
Koji su klinički učinci na pad hormona u menopauzi?
Klinički znakovi hormonskog starenja određeni su prije nekoliko godina: atrofija, ovješenost kožnog tkiva i isušenost 3 su glavna klinička znaka povezana s padom razine hormona u menopauzi.
Koža je zahvaćena na više razina:

• U epidermisu je usporena sinteza lipida što dovodi do promjene funkcije barijere i suhoće kože. Koža se slabije obnavlja i postaje beživotna i suha.
• Dolazi do ravnanja dermalno-epidermalne junkcije i smanjenja proizvodnje kolagena tipa IV što uzrokuje smanjenje homeostaze kože, a time i komunikacije i razmjene između epidermisa i dermisa.
• U dermisu dolazi do smanjenja gustoće i ovješenosti volumena uslijed smanjene proizvodnje kolagena, elastina i raznih glikozaminoglikana (GAG).

ŠTA JE DHEA?

DHEA (dehidroepiandrosteron ili prasteron) je steroidni hormon koji se sintetiše od 7. godine putem nadbubrežne žlijezde u kojoj se sintetišu svi spolni hormoni. Oni reguliraju brojne aspekte biologije kože. Uloga DHEA hormona kao prekursora svih hormona čini ga važnim čimbenikom u homeostazi ljudskog tijela, posebno kože.
Njegova proizvodnja je na vrhuncu oko 25. godine, a s godinama se smanjuje. U dobi od 70 godina nalazimo samo 10% njegove maksimalne vrijednosti.

NJEGOVA ULOGA U STARENJU KOŽE?

Nakon prikupljenog znanja i određivanja bioloških menhanizama hormonalnog starenja kože
Vichy se zainteresovao za ulogu DHEA hormna u starenju kože.
Na početku je dokazano da je DHEA glavni hormon u održavanju mladolikosti kože. Ustvari, klinički utjecaj nadoknade DHEA hormona (oralno) proučavan je da se otkrije može li ovaj hormon ispraviti i zaustaviti znakove starenja. Ova studija pokazuje da je uticaj hormona DHEA bio:

• poboljšanje funkcije lojnih žlijezda i hidratacije
• smanjenje pigmentacije kože
• povećanje gustine epidermisa

Klinički uticaj topičke primjene DHEA hormona je istražen i pokazao se efekat na povećanje gustine epidermisa, porast broja i veličine lojnih žlijezda, smanjenje „papirnatog“ izgleda kože i poboljšanje tena.
Klinički učinci primijećeni u ove dvije studije predstavljaju bazu za implementaciju nove studije (genomsku i proteomsku) čiji je cilj dokazivanje uticaja DHEA hormona na aktivaciju gena i njima odgovarajućih proteina.

Genomska je studija odredila da se primjenom DHEA hormona potiču geni uključeni u proliferaciju keratinocita, dok se oni povezani s diferencijacijom smanjuju što je dokaz regulacije homepostaze kože. Na razini dermisa topička primjena DHEA hormona uzrokuje povećanje ekspresije gena uključenih u strukturu dermisa.

Ove su opažanja potvrđena proteomskom studijom gdje je dokazano povećanje ekspresije kolagena tipa I i III i HSP 47.

Vichy je tako odredio DHEA kao ključni hormon odgovoran za reaktivaciju osnovnih markera mladolikosti kože na kojeg utiče pad nivoa hormona koji se javlja u menopauzi.