Month: Decembar 2024

Spremate se na praznike ove zime? Ne zaboravite spakovati svoj zaštitni proizvod! Nastavite čitati i saznajte kako zaštititi Vašu kožu od sezonskog oštećenja, bilo na pijesku bilo na snježnim padinama.

Tamni li koža na zimskom suncu?

Planirate se vratiti sa zimskih praznika preplanuli? Zavisno od toga gdje ste krenuli, mogli biste dobiti više (ili manje) no što ste mislili. Vjerovatno znate da se UV zrake koje emituje sunce dijele na dva glavna tipa, UVA i UVB zrake, no jeste li znali da ne utiču na kožu jednako?

UVA zrake su prisutne cijele godine – dok god ima sunčeve svjetlosti, ima i UVA zraka. Kao najduže zrake UV spektra one mogu prodrijeti najdublje u kožu – ustvari, 80% UVA zraka dopire do spoljašnjeg sloja dermisa, sloja kože koji se nalazi ispod epidermisa.[1] To ih čini odgovornima za fotostarenje koje se može spriječiti, kao i za 35% karcinoma kože.

UVB zrake - zrake koje obično povezujemo s tamnjenjem – najjače su ljeti i odgovorne su za 96% opekotina. Kao i UVA, i UVB zrake mogu uzrokovati trenutačnu (i privremenu) preplanulost, njihov sekundarni efekat varira, a zavisno od godišnjem dobu ma gdje išli, potreban Vam je SPF potpunog spektra koji štiti i od UVA i od UVB zraka.

[1] Francuska agencija za sanitarnu sigurnost okoliša (AFSSE). ‘Ultraljubičaste zrake: znanje o izlaganju i sanitarnim opasnostima’ (2005.) str. 41

Briga o koži tokom praznika

Studije su pokazale da većina ljudi na odmoru ne obraća pažnju kako nanosi SPF[1], a istraživači su utvrdili da većina nas povezuje prisutnost UV zraka sa sunčevom svjetlošću iako je dokazano da UV zrake prodiru kroz razne površine i reflektuju se o njih, od oblaka do stakla što SPF zaštitu čini obaveznom bez obzira na vremenske prilike.

[1] Andersen, P.A. i dr., ‘Okolišni znakovi UV zračenja i osobna zaštita od sunca pri zimskoj rekreaciji na otvorenom’ u Archives of dermatology 146.11 (2010.), str. 1241-1247 [Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079060]

Ako na primjer idete zimi na skijanje, trebali biste znati da snijeg reflektuje do 85% sunčeve svjetlosti[1] koja može oštetiti Vašu kožu.[2]

Dokazano je i da se UV zrake pojačavaju s visinom – na svakih 1000 m dobija se oko 10-15% UV zraka.[3]

Niti svi gradovi nemaju istu dozu UV zraka, a zavisno od nivoa sunčeve svjetlosti: na primjer, dnevno se svjetlo u Oslu u Norveškoj sastoji od 52% UV zraka, a taj broj pada i do 7% u Darwinu u Australiji.[4]
Opšte je pravilo - što je viša nadmorska visina, viši je nivo UV zraka, stoga se pametno spakujte za svoje odredište prije nego što poletite.

Ako ipak letite u toplije krajeve tokom praznika, umor od puta nije jedino na šta biste trebali obratiti pažnju prilikom dalekog putovanja.
Oštećenja uzrokovana suncem mogu se pojaviti tokom više sati, posebno između 11 i 15h, te uzmite u obzir vremensku razliku i budite sigurni da je Vaše dijete spremno za slijetanje.

[1] Robert Kandel, počasni director istraživanja u CNRS-u, Laboratorij dinamičke meteorologije (LMD/IPSL), Palaiseau
[2] http://www.cnrs.fr/cw/dossiers/dosclim/contenu/alternative/alter_etape1_4.html
[3] Znanstveni dokument Vichy Idéal Soleil, 2016., str. 13
[4] Marionnet, C. I dr., ‘Izlaganje normalnoj sunčevoj dnevnoj svjetlosti: spektralna karakterizacija, učinci na kožu i fotozaštita’ u International Journal of Molecular Sciences 16 (2015.): str. 72-73

Mnoge žene zimi pate od ljuskaste i nadražene kože sa svrabom. Proučićemo neke od najčešćih uzroka suhe kože tokom zime, ali i savjete kako očuvati hidrataciju kože kad je vani hladno.

Šta uzrokuje suhu kožu zimi?

Bilo da je naša koža suha, masna, mješovita ili osjetljiva, većina nas je iskusila suhu kožu u nekom trenutku. Suha koža, poznata kao kseroza, može se pojaviti kao rezultat godina, genetike ili neravnoteže u koži, ali i kao odgovor naše kože na promjene u našoj okolini.

Tokom zimskih mjeseci hladni vazduh, nizak nivo vlage i grijanje uzrokuju da krv odlazi iz dermisa.

Ovaj se proces zove vazokonstrikcija, a koža je hladna, suha, crvena i s osjećajem neugode.

Ostali faktori koji utiču na kožu zimi su hladnije temperature sa smanjenom sposobnošću epidermisa da sintetiše lipide i smanjenje vlage koja usporava staranje sebuma.

Odjeća grube teksture, posebno odjevni predmeti od vune, kao i tuširanje ili kupke u pretoploj vodi zimi posebno mogu uzrokovati osjećaj neugode i svraba, a češanje samo pogoršava problem.1

[1] Weber, T. i dr., ‘Liječenje kseroze formulom za topičku primjenu koja sadrži gliceril glukozid, prirodne hidratantne faktore i ceramid’ u The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology 5.8 (2012.) str.. 29-39 [Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3424590/]

Briga o suhoj koži zimi: savjeti i trikovi

Baš kao i ljeti, važno je prilagoditi rutinu njege kože promjenjivoj zimskoj klimi. Kao što usne mogu zimi ispucati i koža može postati ljuskasta i/ili se guliti kad temperatura počne padati.

Mnogi stručnjaci za njegu kože preporučuju zamjenu laganijih krema i gelova za proizvode bogatije teksture. Na primjer, uvidjećete da ulja za njegu kože poput ulja jojobe može pomoći kod simptoma suhe kože. Isrhana očigledno igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja kože. Topično nanošenje sastojaka bogatih ovim vitaminima nahraniće Vašu kožu, ali unošenje sastojaka bogatih vitaminima poput ricinusovog ulja u Vašu ishranu takođe poboljšava zdravlje kože.[1]

I na kraju, od ključne je važnosti zapamtiti nanositi svakodnevnu zaštitu sa SPF-om tokom zime jer su UVA zrake – odgovorne za prerano starenje kože – prisutne cijele godine. Ne zaboravite ni da UV zrake dopiru do kože čak i za oblačnih dana.[2] Nasreću, većina dnevnih krema obično je obogaćena barem faktorom SPF 20 što Vam omogućuje istovremenu dozu hidratacije i zaštite od sunca.

[1] Latreille, J. I dr., ‘Prehrambeni unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina i opasnost od fotostarenja’ u Public Library of Science One 7.9 (2012.) [Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3435270/]
[2] Robert Kandel, počasni direktor istraživanja u CNRS-u, Laboratorij za dinamičku meteorologiju (LMD/IPSL), Palaiseau.

Svima su nam jako dobro poznati simptomi kao što su: začepljen nos, kihanje, poteškoće pri disanju i posljedice otežanog sna. Takvi problemi sa nosom naravno nisu opasni po život, ali ometaju kvalitet života. Ovi se problemi javljaju 2 – 5 puta godišnje kod odraslih, a još su češći kod djece.

Svrab i peckanje u nosu i grlu su prvi znakovi da se nešto dešava. Ubrzo postaje jasno da će ti simptomi postajati sve ozbiljniji i da ćemo se nekoliko dana morati prilagoditi ili čak otkazati svoje aktivnosti.

Šta se dešava?

Nos djeluje kao prva linija odbrane tijela protiv spoljašnjih uzročnika, kao što su bakterije, virusi, alergeni, zagađenja, čestice dima i prašine. Sluznica nosa filtrira vazduh, vlaži i zagrijava hladan vazduh. Kada se naruši prva linija odbrane, može doći do upale nosne sluznice. Upalu opisuje kompleks simptoma kao što su: svrab u nosu, kihanje, curenje iz nosa i začepljen nos.
Pored toga, zbog upale nosna sluznica može biti oštećena. Mogu se javiti male rane i dodatna iritacija. Osoba obično bude kod kuće i odmara se okružena maramicama.

Kako simptomi napreduju?

Prvih nekoliko dana nos stvara vodenastu nosnu sekreciju koja kasnije postaje gušća i tamnija, a počinje i kihanje. Ako se prvi simptomi ne liječe pravilno, moguće je da se simptomi pogoršaju i dovedu do začepljenja nosa i sinusa. Uz to se mogu razviti komplikacije, poput širenja infekcije u druge dijelove, npr. srednje uho.

Šta možemo uraditi?

U danima opisanih problema s nosom svi želimo efikasno liječenje, ali naravno s blagim i nježnim pristupom. Ovakav pristup očekujemo od ljudi s kojima smo okruženi, ali i od proizvoda koji koristimo kako bismo se riješili neugodnih simptoma.

Sa SeptaNazalom postižemo i jedno i drugo: napredni sastav 2 u 1 odčepljuje začepljeni nos i liječi nosnu sluznicu. Ksilometazolin efikasno smanjuje otok nosne sluznice i tako odčepljuje nos. S druge strane, dekspantenol štiti nosnu sluznicu i ubrzava zarastanje malih rana.

Kada imate začepljen nos, važno je da olakšanje brzo dođe. SeptaNazal sprej za nos djeluje u 1 minuti, bez konzervansa, u 2 oblika: za odrasle i za djecu od dvije godine starosti.

I na kraju – olakšanje! Vaš nos je odčepljen i izliječen. Nazalni simptomi su prošlost, a sluznica nosa je ponovo u funkciji. Možete slobodno disati kroz nos.

Upozorenje: Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima lijeka posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Praznici su doba godine koje većina ljudi provodi sa prijateljima i porodicom. Praznični duh često prati povećana količina hrane i pića. Za mnoge je ovo idealna prilika da uživaju u namirnicama koje inače izbjegavaju i to ne mora biti loša stvar.

Planirajte obroke, odnosno količinu hrane koju unosite. Potrudite se da nemate više od jednog obilnog obroka dnevno. Ako očekujete veliki ručak, odaberite laganiji doručak i večeru kako ne biste opteretili organizam.

Nemojte preskakati obroke. Preskakanje obroka dovodi do većeg osjećaja gladi i većeg unosa hrane kada počnete sa jelom. Velike oscilacije nivoa šećera u krvi usljed gladovanja i posljedičnog uzimanja obilnijih obroka mogu poremetiti osjetljivost ćelija na insulin. Organizmu je energija potrebna cijelog dana. Zato je važno imati redovne obroke koji će obezbjediti tu energiju.

Manje obilni, ali češći obroci daju želucu i crijevima dovoljno vremena da svare unesenu hranu i tako mogu spriječiti pojavu konstipacije i nadutosti. Osjećaj nadutosti može biti posljedica nakupljanja gasova u crijevima. Nadutost se može smanjiti fizičkom aktivnošću - makar to bila lagana šetnja jednom dnevno.

Jedite polako kako biste hranu mogli dobro sažvakati. Nedovoljno sažvakanu hranu je mnogo teže svariti. Ona izaziva nadutost, gasove i zatvor. Nesvarena hrana ne može biti dobar izvor hranljivih materija, pa zato poslije brzo pojedenih obroka možete osjećati i manjak energije. Kada jedete polako takođe možete na vreme prepoznati kada ste siti. Osjećaj punoće i težine u stomaku znak su da ste pojeli previše.

Izbjegavajte obilne večernje obroke 2-3 sata prije spavanja. Težak obrok neposredno pred spavanje ne može biti adekvatno svaren i negativno utiče na regulisanje nivoa šećera u krvi. Ako osjećate glad pred spavanje za užinu izaberite šargarepu, jabuke ili drugo voće sa malo crne čokolade, grčki jogurt. Ako ne možete da odolite nekoj više kaloričnoj hrani pred spavanje, trudite se da količina koju unesete bude minimalna.

Osobe za žgaravicom posebno treba da izbjegavaju unos hrane pred spavanje kako bi se smanjila mogućnost vraćanja želudačne kiseline u jednjak tokom ležanja.

Raznovrsna ishrana obezbjeđuje dovoljan unos vitamina, minerala i vlakana. Ovo podrazumijeva unos što više voća i povrća. Praznična hrana uglavnom je bogatija masnoćom i šećerom, a ima manje vlakana što dovodi do konstipacije - otežanog pražnjenja crijeva. Dijetetska vlakna usporavaju varenje što može smanjiti količinu holesterola i šećera koja se apsorbuje iz hrane. Vlakna takođe omekšavaju stolicu i povećavaju njen volumen što olakšava pražnjenje creva.

Obratite pažnju na pića - napici bogati šećerom imaju mnogo kalorija, a praktično ne sadrže druge nutrijente. Jedna čaša od 200mL soka može sadržati 5-7 kafenih kašika šećera. Voćni sokovi nemaju prednost nad prerađenim gaziranim pićima jer uglavnom ne sadrže voćnu pulpu koja je izvor vlakana, vitamina i minerala. Oni pretežno sadrže samo veliku količinu šećera koju ne biste odjednom unijeli konzumiranjem samog voća, a vrlo lako se unosi sa 1-2 čaše soka.

Posebnu pažnju treba obratiti na alkoholna pića. Ona takođe sadrže kalorije, a nemaju nutritivnu vrijednost. Jedan gram proteina ili šećera oslobađa 4 kalorije, a jedan gram alkohola čak 7. Dodatno, zbog uticaja alkohola na jetru, krvne sudove i rad mozga treba biti oprezan kod osoba sa hroničnim bolestima.

Nemojte osjećati krivicu ako iskoristite praznično vrijeme za uživanje u hrani koja vam inače nije dostupna ili u obrocima koji su obilniji nego inače. Stalna čežnja za hranom koju izbjegavate jer sadrži mnogo masnoće ili šećera nezdrava je sa psihičkog aspekta. U nezdravoj i visokokaloričnoj hrani se može uživati, jedino je važno da to radite umjereno.

mr ph. Tamara Devetak

Da li ste znali da Vaša koža može pretrpiti oštećenja od sunca i zimi? Da, tako je: UV zrake su prisutne cijele godine pa je potrebno štititi kožu 24 sata dnevno svih dana u godini.

Kako UV zrake utiču na kožu zimi?

Zabluda je da koža ne trpi oštećenja od sunca tokom zime. UV zrake su zapravo prisutne cijele godine, samo u različitoj količini.

UV zrake se mogu podijeliti u 3 kategorije: UVA, UVB i UVC zrake, a ove posljednje apsorbuju se u atmosferi prije no dosegnu Zemlju.* UVB zrake – one koje nam daju preplanuli ten (ili opekline) - najjače su zimi dok su UVA zrake prisutne cijele godine u jednakim količinama, bilo da ste u New Yorku u januaru ili u Nairobiju u julu.

UVA zrake su i dulje od UVB zraka što znači da mogu dublje prodrijeti u epidermis. To ih čini glavnim uzrokom fotostarenja kože.**

Studije su pokazale da UVA zrake prodiru kroz oblake i maglu, kao i kroz staklo i ostale odbijajuće površine poput prozora i javnog prevoza.*** Ukratko, gdje god ima sunčeve svjetlosti, ima i UVA zraka i iako usred zime ima manje sunca no tokom ljeta, svejedno je važno zaštititi Vašu kožu.

Zaštita kože od zimskog sunca

Od fotozagađenja do oksidacijskog stresa– život u gradu može ostaviti traga na našoj koži, a zimski uslovi poput snijega, vjetra i hladnih temperatura čine je sušom i osjetljivijom no ljeti.

Tekstura je ključna kod zaštite naše kože od oštećenja uzrokovanih suncem tokom zime. Znamo koliko je važno očistititi je kako bismo uklonili višak zagađenja s kože, stoga birajte kremu ili sredstvo za čišćenje na bazi vode kad uklanjate šminku. Možete odabrati i bogatiju dnevnu kremu ili toniranu hidratantnu njegu, ali pripazite da uzmete proizvod koji sadrži SPF (minimalno SPF 25).

I naposlijetku, ako idete na praznike zimi zapamtite da se UV zrake mogu odbiti od reflektirajuće površine poput snijega ili vode, stoga ne zaboravite spakovati zaštitu od sunca bez obzira kakvo vrijeme očekujete.

* D’Orazio, J. i dr., ‘UV zračenje i koža’ u International Journal of Molecular Science 14.6 (2013.) str. 12222–12248 [Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3709783/]
** Francuska agencija za sanitarnu sigurnost okoliša (AFSSE). ‘Ultraljubičaste zrake: saznanja o izlaganju i sanitarnim opasnostima’ (2005) str. 41
*** Robert Kandel, počasni director istraživanja u CNRS-u, Laboratorij dinamičke meteorologije (LMD/IPSL), Palaiseau.

Crijevni milje se sastoji od kompleksne zajednice bakterija, gljivica, virusa i protozoa, koji čovjekovom organizmu donosi ćelije i gene, koje brojem daleko nadmašuju broj ćelija samog organizma.

U posljednjih 10 godina posebna pažnja se posvećuje značaju i uticaju ovih mikroorganizama na naše zdravlje.

Postoje dvije vrste bakterija u crijevnom traktu, dobre i štetne. Kod zdravih osoba, one su uravnotežene uz dominaciju dobrih bakterija. Dobre bakterije igraju značajnu ulogu u aspektima korištenja hranljivih sastojaka iz hrane i prevencije bolesti. One proizvode osnovne potrebne sastojke kao što su vitamini i organske kiseline, koje se absorbuju iz crijeva, a neophodne su za normalnu funkciju sluznice crijeva i vitalne organe, kao što je jetra. Brojni su faktori koji mogu narušiti ravnotežu crijevne flore i doprinijeti povećanju broja štetnih bakterija. Najčešći faktori koji doprinose disbalansu crijevne flore su: poremećaj crijevne pokretljivosti, hirurške intervencije u stomačnoj regiji i regiji tankog crijeva, oboljenja jetre i bubrega, perniciozna anemija, karcinomi, zračenje, antibiotska terapija, imunološki poremećaji, emocionalni stres, loša prehrana i starenje.

Važno je naglasiti da se normalna crijevna flora može održavati i ponovo uspostaviti, ako dođe do disbalansa, oralnim probiotskim proizvodima i izbalansiranom prehranom. Mliječno-kiselinski probiotski sojevi, kao što su lactobacillus i bifidobacteria, mogu uspješno održavati i ponovo uspostaviti balans crijevne flore, što za rezultat ima: ublažavanje opstipacije; prevenciju i liječenje dijareje, uključujući i dijareju izazvanu antibiotskim liječenjem; stimulaciju imunološkog sistema; povećanje otpornosti na infekcije.

EUBIOTIC® obezbjeđuje žive mikroorganizme koji su u prirodnim okolnostima prisutni u crijevnoj flori.

EUBIOTIC® kapsule sadrže žive aktivne kulture (Bifidobacterium BB-12®, Lactobacillus acidophilus LA-5®) u koncentraciji 4.0x10⁹ CFU (jedinice koje formiraju koloniju).
Proizvod je kombinacija dvije vrste najviše proučavanih probiotskih kultura, kroz kliničke studije: Bifidobacterium i Lactobacillus acidophilus.
Preporučen je kod djece iznad 6 godina i odraslih.
Upotreba: 1-2 kapsule EUBIOTIC® dnevno sa dovoljnom količinom tečnosti sobne temperature, najbolje uz obrok.
U slučaju antibiotske terapije, preporučeno je da EUBIOTIC® uzimate 2-3 sata nakon primjene antibiotika. Preporučeno je da EUBIOTIC® uzimate 7- 20 dana nakon prestanka uzimanja antibiotika.

Reference:

1.Mitsuoka T, DVM,PhD „ Intestinal flora and human health“ Asia Pac J Clin Nutr. 1996 Mar;5(1):2-9. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24394457/

2. Posljednje odobreno Uputstvo za pacijenta,Eubiotic