Odlazak na zasluženi odmor sa svojim najbližima vrijeme je za uživanje i opuštanje. Međutim, bol može poremetiti te planove. Ipak, ne morate prekidati svoj odmor zbog boli, jer Krka za to ima rješenje. Putna apoteka je neophodan dio vaše prtljage. Uz nju ćete, u slučaju zdravstvenih problema, lakše brinuti o sebi i svojim najbližima.
Nalgesin® S je jedno od rješenja koje nudi Krka, a koji efikasno liječi različite vrste boli: glavobolju, zubobolju, menstrualnu bol, bolove u zglobovima i mišićima, kao i bol u leđima. Djeluje brzo i ima dugodjelujući efekt. Njegova aktivna supstanca naproksen natrijum ima brz početak djelovanja zahvaljujući brzom rastvaranju u crijevima što za rezultat ima brzu i potpunu apsorpciju s dugotrajnim efektom. Oslobađanje od boli se postiže unutar 15 minuta. Zbog svoje niske toksičnosti i dobre tolerancije, ali na prvom mjestu – zbog svoje efikasnosti, Nalgesin® S je postao popularan širom svijeta.
Nalgesin® S je na našem tržištu dostupan u pakovanju od deset i dvadeset tableta. Uobičajeni režim doziranja jeste jedna tableta svakih osam do dvanaest sati. Početna doza može biti udvostručena odnosno mogu se uzeti dvije tablete odjednom ili u razmaku od jednog sata.
Nalgesin® S je namijenjen za samoliječenje blage do umjerene akutne somatske boli koja ne traje duže od deset dana. Posjeta ljekaru je neophodna ukoliko bol ne prolazi kroz nekoliko dana ili je udružena sa nekim drugim simptomima, što može značiti da je bol simptom nekog ozbiljnijeg oboljenja.
Budući da Vas na svakom koraku može iznenaditi bol, neka Nalgesin® S bude obavezni dio Vaše putne apoteke.
Najbolja stvar koju možemo učiniti za svoj imunitet jeste redovna imunizacija - vakcinacija. Na ovaj način se smanjuje mogućnost od nastanka ozbiljnih oblika pojedinih virusnih i bakterijskih bolesti ili se u potpunosti sprečava mogućnost infekcije. Kada govorimo o uopštenom jačanju odbrambene sposobnosti organizma prema svim patogenima, dve najbolje preporuke jesu zdrava ishrana i fizička aktivnost. Odraslim osobama se na sedmičnom nivou preporučuje 2.5 - 5h umjerene fizičke aktivnosti (20 – 40 min/dan) ili barem 75 - 150 minuta intenzivne fizičke aktivnosti. Dovoljan unos makronutrijenata (šećera, masti i proteina) je važan za stvaranje energije, a kada dođe do infekcije, za rad imunog sistema posebno je značajan unos proteina. Hrana bogata proteinima jeste meso, riba, mliječni proizvodi, pasulj, orašasto voće. Za prevenciju infekcija značajni su vitamini B kompleksa, vitamin C i D, selen, beta-glukan, probiotici. U slučaju razvoja infekcije važni su vitamin C, cink, alfa i beta-glukani, ehinacea, pčelinji proizvodi, dok su za oporavak organizma od značaja svi vitamini i minerali.
Beta-glukani
Beta-glukani su polisaharidi prirodnog porijekla koji imaju stimulišući efekat na naš imuni sistem, pa su korisni i u prevenciji i pri nastanku infekcije. Bez obzira na uzrok, pad imuniteta izaziva veću učestalost infekcija. Najčešće su to sinusitis, bronhitis, upala pluća i tegobe organa za varenje. Kod pojedinih osoba, pad imuniteta izaziva i izbijanje herpesa na usni ili na drugim mjestima na koži.
Vitamini B kompleksa
Vitamini B kompleksa učestvuju u održavanju funkcije urođenog i stečenog imuniteta. Nedostatak vitamina B1 i B12 može povećati mogućnost nastanka upalnog procesa. Vitamini B2 i B3 smanjuju mogućnost replikacije virusa u organizmu čovjeka. Vitamini B5, B6 i B9 učestvuju u regulaciji upalnog procesa kao odgovora na infekciju. Nedostatak vitamina B kompleksa najčešći je kod alkoholičara, obolelih od Chronove bolesti i osoba na veganskoj dijeti.
Vitamin C
Vitamin C važan je za sintezu kolagena, funkcionisanje imunog sistema, apsorpciju gvožđa, aktiviranje folne kiseline u organizmu, a pomaže i kod alergija. Sav višak vitamina C unesen u organizam se izlučuje urinom tako da je rizik od predoziranja izuzetno mali. Suviše visoke doze vitamina C mogu dovesti do probavnih tegoba i stvaranja kamena u mokraćnim putevima. Dnevne potrebe za odraslu osobu su 50-100mg. Osobama koje se bave intenzivnim fizičkim aktivnostima preporučuje se 100-200 mg vitamina C dnevno. Prilikom razvoja bolesti, preporučena dnevna doza vitamina C za odrasle osobe iznosi 500-1000 mg.
Vitamin D
Pojedine ćelije imunog sistema imaju receptor za vitamin D. Vitamin D učestvuje u funkcionisanju urođenog i stečenog imuniteta u okviru odgovora na prodor bakterija i virusa u organizam. Nedostatak vitamina D povezan je sa većom učestalosti infekcija i dužim trajanjem bolesti. Vitamin D je liposolubilan - rastvorljiv u mastima, te se bolje apsorbuje kada se unosi uz obrok koji sadrži masnoće. Preventivne doze za odrasle osobe sa rizikom za razvoj nedostatka vitamina D su 1500-2000 IU (37.5-50 μg).
Cink
Cink je mineral neophodan za normalno funkcionisanje imunog sistema. Učestvuje u formiranju i aktivaciji nekoliko vrsta imunih ćelija, a djeluje i direktno na urođeni i stečeni imunitet. Cink može imati i antivirusnu aktivnost. Ukoliko se unutar 24h od pojave prvih simptoma prehlade uzme doza od 75 mg cinka, dužina trajanja simptoma može se smanjiti jer se umanjuje replikacija virusa. Maksimalna dnevna doza cinka za odraslu osobu iznosi 150 mg, a preporučeno je 12-15 mg dnevno. Nedostatak cinka može dovesti do slabljenja čula ukusa i mirisa.
Selen
Selen u dnevnoj dozi od 100 μg može sprečiti replikaciju virusa, pojačati aktivnost imunih ćelija i odbrambenu sposobnost organizma. Značajan je zbog svoje antioksidativne aktivnosti i suzbijanja upalnih procesa. Aktivira ćelije imunog sistema i stimuliše stvaranje antitijela.
Povratak mališana u kolektiv
Boravak djece u kolektivu sa sobom nosi određeni rizik od prenosa zaraznih bolesti. Djelimično zbog bliskog kontakta sa drugom djecom, a djelimično zbog stresa koji može narušiti imunitet. Zato je važno da je imunitet dovoljno jak kako bi se izborio od raznih uzročnika infekcije. Redovna vakcinacija koja prati šemu određenu na osnovu uzrasta je ključni dio razvoja stečenog imuniteta kod djece. Kao i kod odraslih, kod djece su važni i uravnotežena ishrana i fizička aktivnost. Dovoljan unos masnoće, šećera i proteina obezbijediće organizmu energiju i gradivne komponente za razvoj. Raznolik unos voća i povrća obezbjeđuje unos vitamina i minerala. Dijetetska vlakna iz žitarica omogućavaju dobro funkcionisanje organa za varenje. Odmoran organizam ima veću sposobnost odbrane od infekcije. Za djecu je potrebno 10-12 sati sna, a za adolescente (13-18 godina) je dovoljno 8-10 sati. Fizička aktivnost pogoduje pravilnom razvoju mišića i kostiju kod djece. Održava zdravlje kardiovaskularnog sistema, poboljšava motorni i kognitivni razvoj djeteta. Neaktivan organizam je podložniji razvoju bolesti. Zato je važno djeci omogućiti da budu fizički aktivni i to na način primjeren njihovom uzrastu. Za djecu uzrasta od 1 do 5 godina preporučuje se barem 3h fizičke aktivnosti dnevno. Ova aktivnost može biti šetnja, trčanje, igra loptom, ples, plivanje, vožnja bicikla. Za uzrast od 5-17 godina preporučuje se 1h umjerene aktivnosti dnevno + intenzivna fizička aktivnost najmanje 3 puta sedmično. Intenzivna fizička aktivnost doprinosi jačanju kostiju i razvoju mišića. Umjerena fizička aktivnost može biti šetnja, fudbal, tenis, plivanje, ples, vožnja bicikla ili na rolerima, aktivnosti na dječijem igralištu. Intenzivnijim fizičkim aktivnostima pogodnim za ovaj uzrast smatraju se trčanje, penjanje, vježbe (sklekovi, trbušnjaci), dizanje tegova.
Suplementacija za jačanje imuniteta
Ako iz bilo kog razloga ne unesemo dovoljno mikronutrijenata (vitamina i minerala) ishranom, uvijek postoji mogućnost suplementacije. Izbor suplementa najbolje je izvršiti uz konsultaciju sa doktorom ili farmaceutom jer postoji veliki broj različitih preparata od kojih neki mogu biti štetni ako se koriste na neispravan način. Upotreba suplemenata kod djece opravdana je kada postoji alergija na neku grupu namirnica ili izbirljivost, kod pothranjenosti, tokom povećane učestalosti bakterijskih infekcija i viroza.
Uzimanje preparata sa beta-1,3 glukanom se preporučuje kod čestih virusnih i bakterijskih infekcija disajnih organa. Beta-glukan može povećati sadržaj imunih ćelija u pljuvački. Na taj način povećava se odbrambena sposobnost sluzokože koja oblaže disajne puteve. Preventivno se odraslim osobama preporučuje 250-500 mg dnevno u trajanju od 2 do 3 mjeseca. Ako dođe do razvoja infekcije, dnevna doza se može povećati na 1275 mg. Kod djece, preporučuje se 1 mL na svakih 5 kg tjelesne težine dnevno (npr. doza za dijete od 10 kg je 2 mL/dan). Osobe sa autoimunim bolestima i oni koji koriste imunosupresive, kao i djeca mlađa od 1 godine ne bi trebali koristiti beta-glukan.
Matičnu mliječ proizvode pčele radilice kao hranu za maticu. Sadrži vitamine (B1, B2, B3), minerale (kalcijum i gvožđe), ugljene hidrate, masne kiseline, proteine i slobodne aminokiseline. Matična mliječ može imati pozitivan efekat na imuni sistem i oporavak organizma nakon bolesti, a ispoljava i antimikrobni efekat.
Probiotici - dobre bakterije, mogu uticati na urođeni i stečeni imunitet. Mikroorganizmi kojima smo svakodnevno izloženi oblikuju naš imuni sistem i doprinose njegovom sazrijevanju. Tegobe probavnih organa, pojedine bolesti i nedovoljan unos makronutrijenata i mikronutrijenata mogu poremetiti funkcionisanje mikroorganizama u crijevima i oslabiti imunitet.
Otkrićemo vam 5 trikova za bolji kvalitet kože i pravilnu njegu protiv navika koje vašu kožu čine starijom.
Zagađenost, stres, neuravnotežena ishrana, pušenje… Toliko toga ukazuje na ponašanje koje uzrokuje starenje naše kože. Iako postoji njega primjerena ovoj problematici, možete učiniti i više od toga. Zato, ne oklijevajte u primjeni ovih pravila kako biste spriječili i ublažili znakove starenja kože.
1. Zagađenost vam se prosto lijepi za kožu?
Uticaj na kožu: bezbojan ten i pojava nesavršenosti. Pravilna njega: Čišćenje vodom za masnu i mješovitu kožu, micelarnom otopinom za osjetljivu i vrlo dehidriranu kožu. Birajte preparate koji sadrže aktivne elemente ili one koji stvaraju zaštitni sloj na koži i ne dozvoljavaju da se zagđivači lijepe za nju. Ishrana: Zeleni čaj, ulje od sjemenki grožđa, kupus, crvena paprika, jagode, kivi, klice pšenice, orasi, lješnjaci…
2. Klima uređaji, grijanje? Čuvajte se dehridacije!
Uticaj na kožu: suhoća i osjećaj zatezanja. Pravilna njega: Kožu čistite bez ispiranja vodom (ne zaboravite u vodi često ima previše kamenca i ona djeluje agresivno na kožu) i čim zahladi, obilnije stavljajte uobičajenu kremu za kožu. Ishrana: što više voća i povrća bogatog vodom (lubenica, krastavac, dinja ) i 1,5 litru vode na dan. Nezaobilazni su i proizvodi bogati esencijalnim masnim kiselinama: riba, ulje od oraha i uljne repice, soja i koštuničavo voće (lješnjaci, orasi ..) kako bi se pojačala zaštitna funkcija kože.
3. Pušite? Vaša koža pati…
Uticaj na kožu: bezbojan ten i suhoća. Pravilna njega: piling i maska jednom do dva puta sedmično. Uobičajenu kremu zamijenite BB kremom za trenutno blistav ten. Ishrana: zeleni čaj i ulje od sjemenki grožđa pomažu u borbi protiv oksidacije kože izazvane duvanom.
4. Grickanje šteti tenu!
Uticaj na kožu: suvišan sjaj i nesavršenosti. Pravilna njega: Piling i maska za čišćenje jednom do dva puta sedmično! Njegu dopunite matirajućom kremom koja će ublažiti sjaj u T zoni. Ishrana: Smanjite grickanje, posebno masnih i slatkih grickalica koje narušavaju ravnotežu vaše kože. Zamijenite ih voćem i povrćem bogatim vitaminima, vlaknima i mineralima i vaš ten će postati ujednačen i bez nesavršenosti!
5. Ne spavate dovoljno? Umor se vidi na vašem licu…
Posljedice: tamni i napuhani podočnjaci, bezbojan ten. Pravilna njega: Trenutni sjaj koži vraćaju preparati za njegu područja oko očiju i BB krema za blistav ten. Ishrana: Namirnice za "blistavu" kožu, bogate vitaminom C (acerola ili tropska višnja, kupus, crvena paprika, jagode, kivi…) i beta karotenom (mango, marelice, mrkva…).
Da li bi se vitamin C i hijaluronska kiselina, sastojci koji pojedinačno pružaju različite pozitivne efekte, trebali upotrebljavati zajedno? Istražujemo kako se mogu kombinovati u rutini njege kože.
Koje su prednosti vitamina C i hijaluronske kiseline?
Vitamin C i hijaluronska kiselina dva su obnavljajuća sastojka koja se često upotrebljavaju u proizvodima za njegu kože te oba snažno djeluju protiv starenja kože. Proizvodi koji obično sadrže vitamin C i hijaluronsku kiselinu jesu hidrirajuće kreme i serumi protiv starenja kože, a svakodnevna lokalna primjena oba sastojka može dovesti do značajnih rezultata na koži lica, uključujući smanjenje vidljivosti bora i tamnih pjega.
Prijevremeno starenje kože posljedica je ponavljanog izlaganja ultraljubičastom zračenju; osamdeset posto starenja kože lica pripisuje se upravo ultraljubičastom zračenju, koje uzrokuje pojavu znakova starenja na koži. Vitamin C (takođe poznat pod nazivom askorbinska kiselina) ključan je sastojak proizvoda za njegu kože jer djeluje kao snažan antioksidans kada se nanese na kožu, čime pomaže u obnovi ćelija i potiče sintezu kolagena. Istraživanja su pokazala da vitamin C pomaže u zaštiti kože od oštećenja koja nastaju djelovanjem ultraljubičastog zračenja na način da smanjuje formiranje slobodnih radikala zahvaljujući svojim antioksidacijskim svojstvima, a takođe može i potaknuti zarastanje rana i spriječiti postupalnu hiperpigmentaciju. Osim toga, istraživanja upućuju na to da vitamin C smanjuje bore i pomaže u obnovi oštećenja kože povezanih sa starenjem te posvjetljuje kožu.
Hijaluronska kiselina ima jedinstvenu sposobnost vezivanja i zadržavanja vlage te može sadržavati čak 1000 puta veću količinu vode od vlastite težine. Zahvaljujući tim higroskopnim svojstvima privlači vlagu u kožu, zbog čega je odlična za hidrataciju, a pritom kožu čini svježijom i glađom. Hijaluronska kiselina može se pronaći u serumima i kremama, a njena dugotrajnost i efikasnost zavisi od načina na koji se primjenjuje. Iako smanjuje vidljive znakove starenja, hijaluronska kiselina trebala bi se upotrebljavati u kombinaciji sa sredstvom za zaštitu od sunca za maksimalnu zaštitu od štetnih efekata ultraljubičastog zračenja.
Istraživanja ukazuju na to da rutina protiv starenja koja sadrži hijaluronsku kiselinu i vitamine značajno poboljšava biomehaničke parametre kože.
Mogu li se vitamin C i hijaluronska kiselina upotrebljavati zajedno?
Da, mogu. Istraživanja ukazuju na to da rutina protiv starenja koja sadrži hijaluronsku kiselinu i vitamine (uključujući vitamin C) značajno poboljšava biomehaničke parametre kože, među kojima su bore te tekstura i elastičnost kože, a da pritom nema značajnih negativnih efekata.
Kako upotrebljavati vitamin C i hijaluronsku kiselinu zajedno?
Serumi se nanose prije sredstava za hidrataciju i krema; najbolje je nanositi proizvode redom od najrjeđeg do najgušćeg (i ostaviti dovoljno vremena između njih da se upiju). Vitamin C trebao bi se nanijeti nakon čišćenja kože i tonera zbog toga što je vrlo reaktivan. Time će koža postati glađa i svjetlija. Nakon toga trebate nanijeti serum/kremu s hijaluronskom kiselinom. Tako ćete osvježiti kožu i umanjiti vidljivost bora i sitnih linija. Zadnji korak jutarnje rutine za njegu kože mora biti lokalna primjena sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom, posebno ako upotrebljavate visokokoncentrovani vitamin C. Vitamin C i hijaluronska kiselina (ili proizvod koji sadrži oba sastojka) takođe se mogu nanijeti naveče, prije spavanja.
Zašto odabrati posebnu hidratantnu njegu za lice? Vjerovatno zvuči kao najosnovnije pitanje o ljepoti, no s obzirom da dob, tip kože pa čak i doba godine mogu značajno uticati na vaš ten, važno je znati više o tome. Objasnićemo zašto je važno odabrati primjerenu hidratantnu njegu za lice prilagođenu potrebama vaše kože.
Koja je razlika između hidratantne njege za lice i tijelo?
Nije iznenađenje da koža na vašem licu ima drugačije potrebe nego koža tijela. To znači da kad želimo njegu za naš ten, važno je uzeti u obzir dnevni stresove kojima je koža izložena. Koža na našem licu manje je pokrivena od kože na ostatku tijela što je čini izloženijom štetnim spoljašnjim faktorima poput UV zraka i zagađenja. Tako su naša lica prva na udaru kad je riječ o prvim znakovima vidljivog starenja. To znači da su hidratantne njege za lice često hipoalergene zbog izbjegavanja iritacija nježne kože lica za razliku od onih za tijelo koje su gušće teksture i često sadrže mirise.
Zašto vam je potrebna hidratantna njega za lice?
Lice je jedno od područja tijela s najtanjom kožom, a najosjetljiviji dio lica – područje ispod očiju – u prosjeku je debljine tek 0,5 mm. Štaviše, licu nedostaje masnih naslaga koje se nalaze na drugim dijelovima tijela poput bedara i nadlaktica što ga čini sklonijim suhoći. To podrazumijeva da je lice, u poređenju s drugim dijelovima tijela, među prvima koji pokazuju vidljive znakove starenja. Ukratko, hidratacija je jedna od najboljih stvari koju možete napraviti za svoju kožu dugoročno gledano (ne govorimo vam da pijete dovoljno vode bezveze!).
Kad i kako hidrirati lice
Kad je riječ o načinu hidratacije lica, postoji nekoliko važnih faktora. Srećom, Vichy Minéral 89 kombinuje intenzivna hidratantna svojstva hijaluronsku kiseline s laganom, svježom teksturom koja jača barijeru kože bez zamašćivanja ili osjećaja neugode.
Dob
Uopšteno govoreći, naš je epidermis najdeblji u tinejdžerskoj dobi i u 20-ima. To pomaže kod sprečavanja pojave tankih linija i bora, ali i dovodi do povećanog stvaranja sebuma što uzrokuje nepravilnosti, a povremeno i akne. Kako bismo to spriječili, masnoj su koži potrebne lagane teksture koje ne začepljuju pore.
Jednako tako, koža se s godinama stanjuje, a njena sposobnost za zadržavanjem vlage dramatično slabi. Manje je vjerovatno da će na hidriranoj koži nastati tanke linije i bore, stoga je odabir dnevne kreme obogaćene hidratantnim sastojcima ključan za smanjenje vidljivih znakova starenja i istovremeno čuvanje kože od daljnjih oštećenja uzrokovanih ekspozomom.
Tip kože
Osjetljivoj koži trebaju hipoalergeni porizvodi koji ne je ne nadražuju.
Koži sa svrabom potrebna je lagana, svježa tekstura koja je ne guši. Na sreću, Minéral 89 se upija gotovo u trenu ostavljajući ugodan osjećaj svježine.
Suha koža treba formule s hidratantnim sastojcima poput glicerina i hijaluronske kiseline za jačanje barijere kože.
Godišnje doba/doba godine
Tokom ljeta povećava se proizvodnja sebuma što uzrokuje nepravilnosti. Čak i ako vam je ten masniji nego inače, to ne znači da biste trebali zaboraviti na hidrataciju kože! Zahvaljujući koncentraciji Vichy mineralizovane termalne vode Minéral 89 sadrži 15 ključnih minerala, a njegova glatka, osvježavajuća tekstura odlična je za vruće ljetne dane.
Zimi čak koža može biti isušena zbog grijanja. Piling je odličan način uklanjanja suhe ili ljuskave kože s tijela, no neki pilinzi mogu biti pregrubi za osjetljivu kožu – prevencija je, dakle, bolja od liječenja kad je riječ o zaštiti od dehidracije.
Koja je najbolja hidratantna njega za suhu kožu?
Lagana, hidratantna tekstura gela čini Vichy Minéral 89 idealnim za suhu kožu hidrirajući je bez gušenja epidermisa. Njegova formula sadrži preko 89% mineralizovane termalne vode koja dokazano jača kožu i sprečava gubitak vode te pomaže tenu da ostane svjež i hidriran. Vichy Minéral 89 može se koristiti samostalno ili ispod uobičajene dnevne kreme za pojačanu hidrataciju, ali i kao idealan tretman hidratacije.
Ljudski organizam posjeduje mehanizme koji održavaju tjelesnu temperaturu blizu 37°C. Metabolički procesi dovode do stvaranja toplote, a temperatura spoljašnje sredine takođe utiče na tjelesnu temperaturu.
Kada je vlažnost vazduha visoka, smanjena je mogućnost organizma da reguliše sopstvenu temperaturu isparavanjem znoja. Organizmu treba 1-2 sedmice da se privikne na značajne promjene spoljašnje temperature. Povećanje temperature dvostruko utiče na ljudski organizam. Dolazi do širenja krvnih sudova u koži i protoka krvi kroz njih. Tako se povećava prenos toplote sa mišića na kožu i iz kože u spoljašnju sredinu. Takođe dolazi do pojačanog znojenja. Znoj isparava sa kože i smanjuje tjelesnu temperaturu. Povećan protok krvi kroz kožu opterećuje srce. Srce radi brže i jače, a samim tim zahtjeva i više kiseonika. Ovo može dovesti do daljeg oštećenja srca ili srčanog udara, posebno kod srčanih bolesnika. Pojačano znojenje vodi organizam u rizik od dehidracije ako se tečnost i elektroliti ne nadoknađuju na adekvatan način. Dehidracija smanjuje zapreminu krvi i može dodatno opteretiti srce i krvne sudove. Takođe, dehidracija može dovesti do oštećenja bubrega. Populacije posebno osetljive na visoku temperaturu su starije osobe, djeca, hronični bolesnici i osobe koje ne mogu da se brinu same o sebi. Starenjem se smanjuje sposobnost organizma da reguliše tjelesnu temperaturu. Djeca imaju veliku tjelesnu površinu u odnosu na tjelesnu masu zbog čega je kod njih apsorpcija toplote povećana. Takođe, imaju manje razvijen termoregulacioni sistem, manju zapreminu krvi i manji intenzitet znojenja. S obzirom na globalni trend povećanja prosječnih i maksimalnih temperatura, posebno tokom ljetnih mjeseci, neophodno je adekvatno se zaštititi. Tegobe izazvane toplotom su toplotni grčevi, toplotni otoci, toplotni osip, sunčanica, toplotna iscrpljenost i toplotni udar. Lakše ih je spriječiti nego liječiti. Kada se jave, bitno ih je prepoznati i na vrijeme reagovati kako ne bi dovele do komplikacija ili smrtnog ishoda.
Toplotni grčevi
Toplotni grčevi mogu biti jedan od prvih znakova prekomjernog zagrijavanja organizma. Javljaju se kao klasični grčevi bilo koje grupe mišića, uglavnom tokom fizičke aktivnosti. Mogu nastati tokom same fizičke aktivnosti ili nekoliko sati nakon nje. Djelimično su uzrokovani poremećenom ravnotežom elektrolita koja nastaje znojenjem. Takođe se mogu javiti kada se kod intenzivne fizičke aktivnosti ili visoke temperature pije velika količina vode ili drugih tečnosti koje ne sadrže elektrolite. Uglavnom spontano nestaju prilikom odmora i hidratacije. Masiranje i istezanje zahvaćenih mišića takođe može pomoći u otklanjanju grčeva.
Toplotni otoci
Toplotni otoci uglavnom se javljaju na nogama. Povlače se u roku od 24-48h pri rashlađivanju organizma i podizanjem nogu iznad nivoa tijela prilikom ležanja.
Toplotni osip
Toplotni osip(miliaria rubra) nastaje kada tokom visokih spoljašnjih temperatura dođe do začepljenja znojnih žlijezda. Posljedično nastaje zapaljenski proces jer se znoj zadržava u koži umesto da se izluči na njenu površinu. Nastaju svrab, crvenilo i sitne vezikule ispunjene tečnošću. S obzirom da je problem u vrsti znojnih žlijezda prisutnih svuda u koži, lokalizacija osipa može biti raznolika. Najčešće se javlja na kožnim pregibima ili ispod odjeće - vrat, grudi, genitalno područje i pazušne jame. Zahvaćeni dio kože treba izložiti hladnom i suvom vazduhu, izbjegavati usku odjeću. Mogu se koristiti antihistaminici i kortikosteroidi za lokalnu primjenu. Dugotrajni toplotni osip može dovesti do bakterijske infekcije kože. U cilju sprečavanja toplotnog osipa preporučuje se češće presvlačenje u suhu i čistu odjeću.
Sunčanica
Sunčanica je stanje koje nastaje nakon pretjeranog izlaganja sunčevim zracima. Posebno su osjetljivi područja glave i vrata. U početku se javlja jaka glavobolja praćena porastom tjelesne temperature. Prate je vrtoglavica, malaksalost, pospanost, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod starijih i osjetljivih osoba može doći do gubitka svijesti. Treba izbjegavati dugotrajan boravak na suncu tokom ljetnih mjeseci ili nositi šešir ako je boravak na otvorenom neizbježan. Ako dođe do sunčanice treba se odmah skloniti sa sunca. Preporučeno je tuširanje mlakom vodom i stavljanje hladnih obloga na čelo i vrat kako bi se podstaklo rashlađivanje organizma. Nadoknadu tečnosti treba vršiti postepeno, češće uzimati male količine vode ili rastvora za oralnu rehidraciju. Ako se stanje pogoršava obavezno se treba javiti doktoru.
Toplotna iscrpljenost
Toplotna iscrpljenost se razlikuje od toplotnog udara po tome što kod toplotne iscrpljenosti nema konfuzije i drugih znakova poremećaja funkcije mozga. Nastaju obilno znojenje, vlažna koža, glavobolja, iscrpljenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, slab puls i mučnina. Terapija uključuje rashlađivanje, hidrataciju, nadoknadu elektrolita. Hlađenje se postiže tuširanjem mlakom vodom i unosom rashlađenih napitaka. Preporučuje se odlazak u zdravstvenu ustanovu kako bi se tečnost nadoknadila intravenski i spriječio prelazak u toplotni udar. Ako se na vrijeme prepozna i počne sa rashlađivanjem i nadoknadom tečnosti, simptomi toplotne iscrpljenosti mogu se povući u roku od nekoliko sati.
Toplotni udar
Toplotni udar je opasno stanje koje nastaje pri zagrijavanju organizma na temperaturu veću od 40° praćeno poremećajem funkcija mozga. Može biti izazvan fizičkom aktivnošću ili spoljašnjim faktorima - visokom temperaturom. U osnovi je nemogućnost organizma da snizi povišenu tjelesnu temperaturu. Povećanje tjelesne temperature prevazilazi sposobnost organizma da se rashladi. Kao posljedica stalnog rasta tjelesne temperature nastaje upalni proces u organizmu. Dolazi do kolapsa cirkulacije i nedostatka kiseonika u ćelijama. Oštećuju se ćelije i razvijaju uslovi za zastoj rada unutrašnjih organa. Javljaju se nekontrolisan porast tjelesne temperature (nekontrolisana hipertermija), ubrzan rad srca, ubrzano disanje i snižen krvni pritisak. Kod klasičnog toplotnog udara koža je obično suva. Kod toplotnog udara izazvanog fizičkom aktivnošću, koža je vlažna i prisutno je pojačano znojenje. Koža može biti crvena kao posledica širenja krvnih sudova ili blijeda kao znak kolapsa cirkulacije. S obzirom da je mozak osjetljiv na visoku temperaturu, neizbježno dolazi do poremećaja u njegovom funkcionisanju. Javljaju se promjene pronašanja, konfuzija, vrtoglavica, slabost, iritiranost, poremećaj u govoru, mučnina i povraćanje. Klasični oblik toplotnog udara nastaje usljed visoke temperature spoljašnje sredine ili poremećaja u mehanizmima kojima se organizam rashlađuje. Toplotni udar izazvan fizičkom aktivnošću nastaje kada ta aktivnost povećava tjelesnu temperaturu više od mogućnosti organizma da se rashladi. Toplotni udar izazvan fizičkom aktivnošću javlja se rijetko. Najčešće se javlja kod sportista i fizičkih radnika - vatrogasci, zemljoradnici, građevinari, vojnici. Može se javiti i u prvih sat vremena fizičke aktivnosti, čak i kada temperatura spoljašnje sredine nije visoka. Mogućnost za razvoj ovog vida toplotnog udara povećava se nakon unosa alkohola, amfetamina i sličnih psihostimulansa. Nekontrolisano zagrijavanje organizma koje nastaje kod toplotnog udara nastaje drugačijim mehanizmom u odnosu na visoku tjelesnu temperaturu koja se javlja kod npr. groznice. Kod groznice, ciljna temperatura organizma u centru za regulaciju temperature se povećava na veću vrijednost. Organizam tada nastoji da održi ovu veću temperaturu kako bi se izborio protiv bolesti koja je dovela do groznice. Ovo nije slučaj kod toplotnog udara. Ciljna temperatura je i dalje ista, ali organizam nije u mogućnosti da je postigne. Zato lijekovi protiv visoke temperature (paracetamol, ibuprofen) nisu efikasni kod toplotnog udara.
Prevencija toplotnog udara je efikasnija od tretiranja ovog stanja kada već nastane.
U osnovi prevencije je boravak u klimatizovanim prostorijama kada je temperatura spoljašnje sredine visoka. Ako nemate pristup klimi - ventilatori, česti hladni tuševi, smanjena fizička aktivnost. Prevencija toplotnog udara izazvanog fizičkom aktivnošću: aklimatizacija na promjenu temperature sredine, usklađivanje stepena fizičke aktivnosti sa kondicijom, izbjegavanje treniranja tokom visokih dnevnih temperatura, izbjegavanje odjeće koja sprečava isparavanje znoja, unošenje dovoljno tečnosti i elektrolita. Kada postoji sumnja na toplotni udar, odmah treba kontaktirati hitnu pomoć. Osobu treba skloniti sa toplote i početi rashlađivanje. Preporučuje se tuširanje ne suviše hladnom vodom. Izuzetno hladna voda izaziva sužavanje krvnih sudova i drhtavicu pa može biti manje efikasna u hlađenju organizma u odnosu na mlaku vodu. Ako je osoba sposobna da pije, treba joj polako davati tečnost.
Kako spriječiti toplotni udar i druge posljedice prekomjernog zagrijavanja organizma?
Majčino mlijeko je najbolja hrana za zdravo dojenče. Dojenje smanjuje rizik od pojedinih hroničnih bolesti kod djece, kao i mogućnost nastajanja infekcija.
Prednosti dojenja za majku su brojne. Između ostalog, dojenje smanjuje rizik od osteoporoze, smanjuje stopu karcinoma (jajnika, dojke, endometrijuma, štitne žlijezde) i pojavu postpartalne depresije. U zavisnosti od toga u kom periodu dojenja je stvoreno, majčino mlijeko ima različit sastav i ulogu:
Majčino mlijeko nakon izdajanja može da se skladišti u za to namijenjenoj ambalaži, pod uslovom da ga dojenče nije počelo piti.
S obzirom da je trudnoća kompleksan proces koji na brojne načine mijenja tijelo žene, u pojedinim slučajevima nakon porođaja majke ne mogu da proizvedu dovoljnu količinu mlijeka kako bi prehranile novorođenče. Pojedini lijekovi otežavaju ili u potpunosti onemogućavaju laktaciju. U situacijama kada majka koristi lijekove koji se izlučuju mlijekom, a koji mogu uticati na zdravlje djeteta, majčino mlijeko ne treba koristiti za ishranu novorođenčeta. Tada formule za dojenčad predstavljaju jedini oblik zamjene za majčino mlijeko. One se izrađuju tako da sastavom odgovaraju potrebama dojenčadi određenog uzrasta.
Nutritivni zahtjevi dojenčeta
Kako bi se osigurali optimalan rast i razvoj djeteta, ishranu dojenčeta treba uskladiti sa dobi, polom, energetskim i nutritivnim potrebama. Dvije osnovne grupe nutrijenata u hrani su mikronutrijenti i makronutrijenti. Mikronutrijenti su neophodni za normalno funkcionisanje organizma. Tu spadaju svi vitamini i minerali. Makronutrijenti su neophodni za stvaranje energije i izgradnju novih ćelija. Tu spadaju ugljeni hidrati (šećeri), lipidi (masti), proteini (bjelančevine) i dijetetska vlakna. Za razliku od ugljenih hidrata, lipida i proteina, dijetetska vlakna ne učestvuju u stvaranju energije. Ona su neophodna za normalan protok hrane kroz organe za varenje kao i za regulaciju apsorpcije u crijevima.
Prosječne energetske dnevne potrebe za dojenčad su 100-120 kcal/kg tjelesne težine (oko 900 kcal na dan). Oko 50% dnevnog unosa energije potroši se na održavanje bazalnog metabolizma. Bazalni metabolizam je minimum energije potreban za dnevno održavanje tjelesnih funkcija osobe u potpunom mirovanju. To je energija koja se troši na rad unutrašnjih organa i održavanje tijela u životu. Najveći udio u ishrani dojenčeta čine ugljeni hidrati. Dovoljan unos ugljenih hidrata smanjuje količinu proteina koja se razgradi za dobijanje energije. Tako se osiguravaju dovoljne količine proteina za gradivnu ulogu. Mozak je najveći potrošač ugljenih hidrata, konkretno glukoze, u ogranizmu. Adekvatan unos ugljenih hidrata kod dojenčadi omogućava pravilan rad centralnog nervnog sistema. Hrana bogata ugljenim hidratima: majčino mlijeko, formule za dojenčad, žitarice, kukuruz, krompir, voće. Razgradnjom masnoće oslobađa se najveća količina energije, u poređenju sa ugljenim hidratima i proteinima. Višak energije se u organizmu skladišti u vidu masnoće u okviru masnog tkiva. Masno tkivo takođe djeluje kao toplotni izolator organizma. Istovremeni unos masnoće i liposolubilnih vitamina (A, D, E, K) omogućava bolju apsorpciju ovih vitamina. Hrana bogata masnoćama: majčino mlijeko, formule za dojenčad, meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, orašasti plodovi, ulja, margarin, maslac, mahunarke.
Zahtjev za unosom proteina ishranom ostaje isti tokom odrastanja dojenčeta. Njihova primarna uloga je gradivna, ali mogu poslužiti i za stvaranje energije. Brojni hormoni i svi enzimi u ogranizmu su proteini po svojoj strukturi. Oni su neophodni za obavljanje praktično svih funkcija u organizmu. Zato je važan dovoljan unos ugljenih hidrata i lipida kako bi se proteini sačuvali za izgradnju organizma koji kod dojenčeta stalno napreduje i raste. Hrana bogata proteinima: majčino mlijeko, formule za dojenčad, meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, orašasti plodovi, žitarice, mahunarke.
Dijetetska vlakna neophodna su za normalno funkcionisanje organa za varenje. Nedovoljan unos vlakana može povećati rizik za pojavu dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i poremećaja nivoa masnoće u krvi. Kako ih nema u majčinom mlijeku, ona su bitna komponenta ishrane dojenčadi kada se uvede dohranjivanje. Hrana bogata dijetetskim vlaknima: cjelovite žitarice, sjemenke, voće, mahunarke, orašasti plodovi.
U mikronutrijente ubrajamo sve vitamine i minerale. Većina mikronutrijenata se u sasvim dovoljnoj količini nalazi u majčinom mlijeku i formulama za dojenčad, tako da je dodatna suplementacija rijetko potrebna. Izuzetak mogu biti jod, vitamin K, vitamin D3 i gvožđe. Kako se nalazimo u području u kojem zemljište nije bogato jodom, tako ga dojilje ne mogu hranom unijeti u dovoljnoj količini. Iz ovog razloga se jodira kuhinjska so i na taj način sprečava smanjenje funkcije štitne žlijezde koja bez joda ne može da funkcioniše. Suplementacija sa 25μg vitamina K dnevno od 8. sedmice života tokom prva 3 mjeseca neophodna je kod isključivo dojene djece i dojenčadi koja ima manje od 2 obroka mliječne formule na dan. Razlog je u tome što vitamin K ne prolazi kroz posteljicu i nema ga u dovoljnoj količini u majčinom mlijeku. Kod odraslih osoba on se može sintetisati u crijevima, što kod dojenčadi zbog nedovoljne razvijenosti crijevnih bakterija nije moguće. Nedostatak vitamina K dovodi do povećane mogućnosti za krvarenje i produženog krvarenja. Zato se vitamin K preventivno primjenjuje i parenteralno u porodilištu. Tokom prve godine života preporučuje se suplementacija dojenčadi sa 400IU vitamina D3 dnevno kako bi se spriječila pojava rahitisa. Rahitis nastaje kada se kosti zbog nedovoljne mineralizacije ne razvijaju kako treba. Vitamin D3 neophodan je za adekvatnu apsorpciju kalcijuma. Kod anemičnih majki, nedonoščadi i djece male mase pri porodu, kao i pri nepravilnoj prehrani, postoji rizik od nedostatka gvožđa. Suplementacija se tada preporučuje kako bi se spriječio razvoj anemije - malokrvnosti. Nedonoščad su djeca rođena prije navršene 37. sedmice trudnoće. Novorođenčad niske mase pri porođaju su sva novorođenčad mase manje od 2500g. Oni su rizična grupa zbog poteškoća u prilagođavanju na život van maternice. Zahtijevaju posebnu njegu i u početku cilj njihove prehrane jeste postizanje brzine rasta koju bi ostvarili intrauterino. Brzo dobijanje na težini nakon niske težine na porođaju nosi rizik od prekomjerne tjelesne težine, insulinske rezistencije i dijabetesa.
Dohranjivanje
Sa dohranjivanjem se počinje između 17. i 26. sedmice života. Dohranjivanje podrazumijeva postepeno uvođenje novih namirnica u ishranu dojenčeta. Te namirnice su voće, povrće, žitarice, meso, ribe i jaja. Ne poreporučuje se dodavanje začina, soli i šećera u hranu. Dohranjivanje se dodaje uz dojenje, i ono ne znači zamjenu majčinog mlijeka čvrstom hranom. Odgađanje započinjanja dohranjivanja ne sprečava alergiju na pojedine namirnice niti hronične bolesti. Ne preporučuje se davanje kravljeg mlijeka bebama mlađim od 12 mjeseci jer su količine soli prevelike. Tečni preparati na bazi pirinča, soje, badema i slično, ne odgovaraju prehrambenim potrebama dojenčeta i zato se nikako ne preporučuju kao zamjena za mlijeko čak ni nakon napunjene prve godine života.
Kako znati da dojenče dobija dovoljno mlijeka?
Dijete je živahno, napreduje u pogledu tjelesne mase, urin je svijetle boje, ima stolicu 3-8 puta dnevno tokom prvog mjeseca, kasnije nešto rjeđe.
Preporuke za uvođenje pojedinih namirnica na osnovu uzrasta
Ishrana dojilje
Ishrana tokom dojenja treba biti redovna, raznovrsna i uravnotežena. Sastav mlijeka se mijenja svaki dan u zavisnosti od ishrane dojilje. Pojedini ukusi i arome prelaze u majčino mlijeko te na taj način dojenče može da “osjeti” šta dojilja jede. Miris i ukus mlijeka mogu izmijeniti pojedini začini, kupus, kelj, citrusi, bijeli luk. Preporučuje se 5-6 obroka dnevno koji obuhvataju sve grupe namirnica. U prvih nekoliko dana nakon porođaja treba jesti lako svarljivu hranu dok se organizam oporavlja. Tokom dojenja, preporučuje se unošenje barem 300-500 kcal više na dan u odnosu na uobičajen unos hrane. Kako su tokom dojenja potrebe za pojedinim vitaminima i mineralima povećane, opravdana je upotreba multivitaminskih suplemenata. Kod dojilja koje su na veganskoj ili vegetarijanskoj dijeti posebno se preporučuje nadoknada vitamina B12. Nakon svakog podoja posebno je značajna hidratacija dojilje. Dnevno treba unijeti oko 8 čaša vode + 1 dodatnu čašu vode nakon svakog podoja. Pogodni su i čajevi od koprive, piskavice, komorača, anisa, korijandera. Ni jednu vrstu hrane ne treba izbacivati iz jelovnika dojilje dok se ne pokaže da smeta dojenčetu. Ono što se ne preporučuje je unos više od 2 šolje kafe dnevno, alkohola i povećan unos kravljeg mlijeka. Namirnice koje u rijetkim slučajevima mogu izazvati probavne smetnje kod dojilje i dojenčeta su mahunarke, karfiol, čokolada, kravlje mlijeko, šljive, pržena jela. Treba izbjegavati začinjenu hranu, sireve sa plijesnima, slatkiše, brzu hranu, sirovu hranu i nepasterizovane mliječne proizvode, gazirane i zaslađene napitke.
Tegobe dojenčeta
Kolike su bezazlen i prolazan poremećaj organa za varenje kod beba. Tačan uzrok je nepoznat. Javljaju se kao epizode plakanja i uznemirenosti. Počinju i prestaju bez vidljivog razloga i traju najmanje 3h/dan, 3 dana/nedeljno, bar 1 nedelju kod djece koja dobro napreduju. Korigovanje ishrane dojilje može olakšati simptome. Uglavnom se izbacuje unos pasulja, kelja, karfiola, luka, citrusa, kofeina, gaziranih pića, mlijeka, orašastih prolova, morskih plodova ili bobičastog voća. Pojedinačna namirnica se izbacuje iz jelovnika na period od najmanje 14 dana, a poboljšanje kod bebe može se uočiti već nakon 3-5 dana. Ako poboljšanje izostane, to znači da izbačena namirnica nije problematična. Za bebu se preporučuju čajevi od komorača i kamilice. Simetikon u vidu kapi može se davati uz svaki podoj ili bočicu za hranjenje kako bi razgradio mjehuriće gasa u želucu i crijevima i olakšao njihovo izbacivanje iz organizma dojenčeta. Laktaza u vidu kapi može se dodavati majčinom mlijeku ili formuli za dojenčad kako bi se olakšalo varenje laktoze - mliječnog šećera. Probiotici (Lactobacillus rhamnosus ili Lactobacillus reuteri) mogu pomoći u varenju i resorpciji hranljivih sastojaka, ali i umanjiti grčeve. Kod dojenčadi može se javiti vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak. Obično je to znak pretjeranog uvlačenja vazduha tokom sisanja. Ako se vraćanje hrane javlja često, praćeno je nemirom i iznenadnim plakanjem, poteškoćama sa dobijanjem na tjelesnoj težini, problemima sa gutanjem ili dugotrajnom štucavicom poslije hranjenja - u pitanju može biti gastroezofagealni refluks (GER). U tom slučaju predlaže se posjeta pedijatru kako bi se izbjegla oštećenja sluzokože jednjaka. Treba izbjegavati prekomjerno hranjenje, favorizovati češće obroke koji su manje obilni. Kod dojilja preporučuje se prilagođavanje tehnike dojenja. Kod ishrane formulom za dojenčad preporuka je pripremiti je u gušćem obliku. Okomit položaj tokom hranjenja i uspravan nesjedeći položaj 20-30 minuta nakon obroka mogu smanjiti mogućnost povraćanja želudačnog sadržaja. Ako je beba nemirna i odbija dojku tokom podoja, a bez drugih simptoma, moguće je da je oslobađanje mlijeka prekomjerno što ostvaruje prevelik protok za bebu. Preporuka je dojenje u položaju sa delimičnim nagibom unazad. Ako je beba nemirna, a ima i dijareju, prekomjerno stvaranje gasova, analni ili oralni osip postoji mogućnost da je osjetljiva na neku namirnicu iz ishrane dojilje. Preporučuje se izbacivanje pojedinačnih namirnica na najmanje 2 sedmice i procjena bebinog stanja. U izuzetno rijetkim slučajevima dojenčad mogu biti intolerantna na laktozu. Ovo stanje se najčešće manifestuje tek nakon treće godine života. Nema reakcije imunog sistema već se javljaju rijetke, vodene stolice, nadutost, bol u trbuhu. Tada se kod dojene dece preporučuje primjena kapi laktaze. Kod djece na formuli za dojenčad preporuka je prelaz na formule koje ne sadrže laktozu. Intolerancija na laktozu se razlikuje od alergije na proteine kravljeg mlijeka. Simptomi ove alergije javljaju se već u prvih par mjeseci života - nekoliko dana ili sedmica nakon konzumiranja kravljeg mlijeka. Uz probleme sa varenjem javljaju se i klasični simptomi alergije.
Tegobe dojilje
Kod 50-85% porodilja može se javiti neki psihijatrijski poremećaj. Djelimično su uzrokovani velikom promjenom u nivou hormona u organizmu, kao i stresom. Postpartalna tuga se javlja u prvih 2-4 dana nakon porođaja i spontano prolazi u toku 1-2 sedmice. Postpartalna depresija i postpartalna psihoza su ozbiljnija stanja koja otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Njih procjenjuje psihijatar i utvrđuje terapiju lijekovima. Bol u dojkama može biti znak infekcije dojke ako je praćen povišenom tjelesnom temperaturom, drhtavicom, mučninom ili povraćanjem. Ako je bol praćen svrabom tada je najverovatnije u pitanju kandidijaza koja takođe izaziva bijele naslage u ustima bebe. U oba slučaja najbolje je obratiti se doktoru kako bi se uvela farmakoterapija. Ako bol nije praćen visokom temperaturom ili svrabom, najvjerovatnije beba ima plitak zahvat tokom dojenja. Tada treba prilagoditi položaj pri podoju i eventualno pregledati usta bebe da se utvrdi uzrok plitkog zahvata.
Upotreba lijekova tokom dojenja
Dojilje trebaju biti oprezne pri odabiru lijekova. U dogovoru sa doktorom treba odrediti koji lijekovi su najprikladniji za terapiju dojilje i da li su bezbjedni za dojenče. Za sada se apsolutnim kontraindikacijama dojenju smatraju amiodaron, citostatici, jodidi, ergot alkaloidi (terapija migrene), litijum, radiofarmaci, retinoidi. Prvi izbor u terapiji bolova treba biti ibuprofen, a zatim paracetamol. Diklofenak se u minimalnim koncentracijama izlučuje u mlijeku i ne očekuju se neželjeni efekti na dojenče. Ne preporučuju se nimesulid, ketoprofen i metamizol. Ako je neophodna lokalna primjena lijeka na bradavice, nanositi ga nakon podoja. Lokalni antibiotski preparati koji sadrže gentamicin, metronidazol i neomicin bezbjedni su za upotrebu tokom dojenja. U slučaju primjene hitne oralne kontracepcije (Ella One tableta) ne preporučuje se dojenje minimalno 24h nakon primjene lijeka. Preporuka je izdajanje i odbacivanje mlijeka kako bi se stimulisale laktacija i eliminacija aktivne supstance iz organizma.
