Značaj dojenja

     Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF za optimalan razvoj djeteta preporučuju isključivo dojenje tokom prvih 6 mjeseci života i nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do druge godine pa čak i duže.

    Stvaranje majčinog mlijeka počinje još u trudnoći a nakon poroda počinje izlučivanje. Sadrži idealan omjer svih potrebnih komponenti za optimalan rast i razvoj dojenog djeteta. Dojenje predstavlja najbolji izbor kako za dijete tako i za majku.

Dojena djeca imaju:
-manji rizik za pojavu infekcije probavnog, respiratornog, urinarnog sistema
-manji rizik za pojavu infekcije uha
-manji rizik od nezaraznih bolesti poput dijabetesa, alergije, hipertenzije, nekih karcinoma
-manji rizik od neuhranjenosti, ali i pretilosti
-manji rizik od pojave malokluzije, nepravilnog zubnog zagriza
-bolje razvijene kognitivne sposobnosti

Osim za dijete dojenje je važno i za majku jer:

-smanjuje rizik produženog postporođajnog krvarenja i pojavu anemije
-osigurava bržu involuciju materice
-ubrzava povratak na tjelesnu težinu prije trudnoće
-smanjuje rizik za pojavu karcinoma dojke i jajnika
-smanjuje rizik za pojavu osteoporoze i loma kuka nakon menopauze


Često se dešava da je u periodu dojenja majka izložena upotrebi lijekova kako zbog nekog hroničnog oboljenja tako i zbog akutnih stanja. U takvim situacijama potrebno je razmotriti primjenu optimalnog lijeka koji će osigurati racionalnu farmakoterapiju za dojilju ali i omogućiti bezbjedan nastavak dojenja.

U cilju podrške zdravstvenim radnicima u izboru terapije za dojilje neke zemlje su izradile i nacionalne smjernice za primjenu lijekova u periodu dojenja. I pored svih napora da se dojenje ne prekida to je ponekad neminovno, neki lijekovi to zahtijevaju.
Tada je vrlo važno održati laktaciju i dojenje uspostaviti čim se ponovo steknu uslovi, prestane s upotrebom lijeka. Laktacija se održava tako što majke savladaju tehniku izmlazanja i time osiguravaju eliminaciju mlijeka iz dojki te omogućavaju stvaranje novog mlijeka. Izdajati se mogu ručno ili uz upotrebu izdajalica. Danas na tržištu imamo ručne i električne izdajalice. Kako bismo odabrali adekvatnu izdajalicu vazno je obratiti pažnju na vakuum koji pravi izdajalica, preporuka je oko 200mm živinog stuba.


Osim u slučaju upotrebe lijekova razlozi za izdajanje mogu biti i povratak na posao, odlazak frizeru, kozmetičaru, društvena zbivanja i slično.
Tada izdojeno mlijeko treba sačuvati i ponuditi bebi kao naredni obrok ili kada bude potrebno. Za čuvanje mlijeka najprimjerenije su staklene posude ili plastične posude, kese koje su predviđene isključivo za tu namjenu. One su dizajnirane tako da štite sadržaj od kontaminacije ali i ne sadrže štetni bisfenol A.


Da bi dojenje bilo uspješno vrlo važno je posvetiti pažnju grudima i bradavicama. Najčešće je dovoljno pranje toplom vodom. Ne preporučuje se upotreba nikakvih sredstava za pranje. Nakon dojenja ili tuširanja dovoljno je istisnuti malu količinu mlijeka i lagano utrljati u bradavicu te pustiti da se osuši na vazduhu.
Bradavice se mogu njegovati i određenim balzamima namijenjenim za tu svrhu. Poželjno je da su napravljeni tako da se ne moraju isprati prije podoja. Ispiranje prije podoja može dovesti do isušivanja i pojave ragada.
Tokom dojenja poželjno je nositi grudnjake od prirodnih materijala koji omogućavaju koži da diše. Jastučiće za prikupljanje viška mlijeka treba redovno mijenjati jer predstavljaju idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama.
Ako su grudi bolne preporučujemo upotebu kompresa, i to toplih prije dojenja i hladnih po završetku dojenja. Bol se ponekad javlja i zbog gljivičnih infekcija dojke. Tada je gljivica najčešće prisutna i u ustima bebe. To zahtijeva konsultaciju stručnjaka, a uz malo truda brzo se rješavaju.


Mr. ph Branislava Boroja