Izbjegavanje produženog boravka na suncu i zaštita kože odjećom prilikom boravka na otvorenom su u prošlosti bili dio svakodnevnice. Početkom 20. vijeka uspostavljeno je mišljenje da je preplanula koža znak dobrog zdravlja. Ovo mišljenje nema medicinsku osnovu i isključivo je estetskog porijekla. Istovremeno se pojavila i potreba za zaštitom od opekotina od sunca jer tamnjenje na suncu povećava rizik od njihovog nastanka. Sredinom 20. vijeka su se pojavili prvi moderni SPF preparati. Nakon toga došlo je do razvoja različitih formulacija SPF proizvoda i širenja spektra sunčevih zraka od kojih štite. U početku je jedina svrha SPF preparata bila zaštita od opekotina od sunca, odnosno omogućavanje tamnjenja na otvorenom bez crvenila kože. Kasnije je uočena i efikasnost u zaštiti od karcinoma kože. Danas znamo da je korištenje SPF preparata neophodno kako bi se koža održala zdravom.

U široj javnosti u zapadnim zemljama svijeta postoji mišljenje da je preplanula koža kod osoba svjetlije puti znak zdravlja i ljepote. Međutim, preplanulost i tamnjenje su odbrambeni faktor organizma od štetnih UV zraka, ali i posljedica njihovog štetnog dejstva. Tamnjenje je proces povećanja pigmentacije kože pod dejstvom UV zraka. U prvim minutama izloženosti UV zračenju dolazi do oksidacije melanina i njegovog postepenog tamnjenja. Melanin je pigment koji koži daje boju. UV zraci prodiru u kožu i oštećuju DNK ćelija. Ova oštećenja i proces popravke DNK dalje aktiviraju povećanu sintezu melanina. Melanin apsorbuje štetne UV zrake, rasipa ih i djeluje kao antioksidans. Na taj način smanjuje oštećenje kože koje sunce može izazvati. Kada količina UV zraka premaši zaštitu koju pruža melanin nastaju crvenilo i opekotine.

Kako tamnjenje na suncu nije uvijek dostupno, pojavila se potreba za tamnjenjem u vještački stvorenim uslovima. Moderni solarijumi u obliku u kojem ih danas poznajemo su se pojavili 60-tih godina prošlog vijeka. Tada su korišteni prvenstveno u medicinske svrhe. Upotrebljavani su u terapiji kožnih poremećaja i sezonskog afektivnog poremećaja (poremećaj raspoloženja). Desetak godina kasnije, započela je upotreba solarijuma u kozmetičke svrhe.
Upotreba solarijuma za postizanje tamnijeg tena popularna je iz više razloga. Pored estetskih razloga, najčešći su priprema kože za tamnjenje na suncu, tretman akni i nedostatka vitamina D.

U solarijumu je veća površina tijela izložena jačem UVA zračenju nego što bi to bio slučaj pri sunčanju na prirodnoj sunčevoj svjetlosti. Uzimajući u obzir da preplanulost pruža zaštitu jednaku SPF 4, jasno je kako tamnjenje nikako ne može biti efikasna zaštita od opekotina i karcinoma kože. Štaviše, tamnjenje kože je marker oštećenja DNK pod dejstvom UV zraka.
Upotreba UV zraka u tretmanu akni nema naučnu osnovu, čak je kontraindikovana po evropskim smjernicama. U tretmanu akni se mogu koristiti uređaji koji emituju plavu svjetlost. Plava svjetlost je dio vidljivog spektra, a ne UV zraka koje ne možemo vidjeti golim okom.
Solarijumi se ne trebaju koristiti ni u tretmanu nedostatka vitamina D zbog karcinogenog efekta UV zraka.

Solarijumi emituju UVA zrake, uz malu količinu UVB zraka, koji stimulišu tamnjenje kože.
UVA zraci izazivaju stvaranje reaktivnih jedinjenja u koži koja oštećuju DNK. UVB zraci direktno djeluju na DNK i izazivaju oštećenje genetskog materijala. Čak i količina UV zraka koja ne izaziva vidljive promjene na površini kože može biti kancerogena jer izaziva imunosupresiju, oštećuje ćelijske membrane i genetski materijal.

Upotreba solarijuma prije 35. godine života povećava šansu za razvoj nekih oblika karcinoma kože, uključujući melanom.
Svjetska zdravstvena organizacija od 2009. godine solarijume klasifikuje u klasu 1 karcinogena – faktora koji povećavaju rizik od nastanka karcinoma. Klasu 1 čine supstance i faktori za koje postoji dovoljno naučnih dokaza da izazivaju karcinom kod ljudi.
Korištenje solarijuma je u Republici Srpskoj zabranjeno mlađim od 18 godina. Punoljetnim osobama se savjetuje informisanje o štetnim efektima izlaganja UV zračenju prije korštenja solarijuma.

Vještačko tamnjenje – alternativa izlaganju štetnom UV zračenju

Dihidroaceton je supstanca koja se prvo koristila kao zaslađivač za dijabetičare. Vremenom je primjećeno da nakon nanošenja na kožu izaziva njeno tamnjenje. U površinskom sloju kože dihidroaceton reaguje sa aminokiselinama i nastaju jedinjenja smeđe-crne boje. Oko 40 godina kasnije na osnovu ovog otkrića razvijena je danas popularna metoda veštačkog tamnjenja – spray tan. Dihidroaceton je takođe sastojak većine preparata za vještačko tamnjenje koji se nanose na kožu. Koriste se koncentracije do 10% dihidroacetona pri čemu se primjena ovako visokih koncentracija mora ograničiti na jednom sedmično. Treba izbjegavati njegovo udisanje i nanošenje na sluzokožu.
Losioni izazivaju obojenost koja duže traje u odnosu na sprejeve. Međutim, sprejevi daju ujednačeniju boju zbog lakšeg nanošenja. Gelovi se brže suše, a pjene su posebno pogodne za osobe sa masnom kožom.
Proizvodi za vještačko tamnjenje nanose se u odgovarajućem sloju na čistu kožu. Njihovo dejstvo počinje 2-4 sata nakon nanošenja. Preparati na bazi dihidroacetona izazivaju obojenost kože koje je prilično otporna na vodu i znoj. Boja počinje da se gubi nakon 3-7 dana usljed prirodnog ljuštenja površinskog sloja kože.
Od neželjenih reakcija nakon primjene na koži, zabilježeni su iritacija kože i alergijski kontaktni dermatitis kod osjetljivih osoba. Postoji mogućnost da dihidroaceton poveća negativan efekat UV zraka na kožu, pa je poželjna dodatna zaštita SPF preparatima.
Preparati za vještačko tamnjenje na bazi dihidroacetona bezbjedni su za primjenu samo ako se upotrebljavaju na ispravan način. Primjena na oštećenoj koži, prečesta primjena ili nanošenje prevelikih količina proizvoda za vještačko tamnjenje povećavaju mogućnost razvoja alergijske reakcije. Udisanje dihidroacetona štetno je za pluća – može izazvati astmu ili povećati rizik od karcinoma.

Tamnija boja kože koja nastaje kao rezultat vještačkog tamnjenja ne pruža zaštitu od sunčevih zraka. Preplanulost nastala na ovaj način jednaka je zaštitnom faktoru SPF 3. Dakle, i dalje je neophodno nanositi SPF 30-50 u ljetnom periodu i SPF 15-20 u zimsko doba godine.

Tablete za tamnjenje kože

Na tržištu se mogu naći tablete i kapsule za tamnjenje kože. Treba biti oprezan pri njihovom odabiru i upotrebi. Pojedine formulacije sadrže visoke doze obojenih aditiva (pretežno kantaksantin) koji se talože u koži i na taj način privremeno mijenjaju njenu boju. Ovi aditivi se mogu taložiti i u djelovima oka i oštetiti vid. S obzirom na ozbiljne neželjene efekte, primjena ovih kapsula se ne preporučuje, a negdje je i zabranjena.

Beta-karoten je pigment tamno crvene ili smeđe boje koji proizvode biljke i alge. Čest je sastojak tableta i kapsula za postizanje tamnijeg tena. Djelimično se taloži u koži i daje joj žuto-narandžastu boju. Bezbjedan je za upotrebu u dnevnim dozama od 6 do 10mg. Potrebna je mjera opreza kod pušača jer se njima suplementacija beta-karotenom ne preporučuje.

Generalno gledano, tablete za tamnjenje kože ne mogu izazvati preplanulost jednaku dejstvu sunčeve svjetosti na kožu. U zavisnosti od sastava, upotreba pojedinih može biti i opasna.
Treba napraviti razliku između tableta za tamnjenje kože i tableta koje se promovišu za upotrebu tokom sunčanja. Tablete za primjenu tokom sunčanja nisu namijenjene za tamnjenje već za zaštitu kože. One sadrže razne antioksidanse koji mogu umanjiti neželjene efekte UV zraka na kožu. Nikako nisu dovoljne za zaštitu od sunčevih zraka, te je uz njih neophodna primjena SPF preparata.

Kako zdravo do tamnijeg tena?

U solarijumu nikako – njih treba izbjegavati jer šteta višestruko prevazilazi korist. Tamnjenje u solarijumu je faktor rizika za razvoj karcinoma kože koji se lako može izbjeći.

Pravilna upotreba preparata za vještačko tamnjenje omogućava brzo postizanje tamnijeg tena bez izlaganja štetnim efektima UV zraka.

Izlaganje sunčevoj svjetlosti je neizbježno. Sunčanje može biti zdrav način za postizanje tamnijeg tena. Obavezno treba zaštiti kožu preparatima sa SPF 30-50. Oni ne blokiraju 100% UV zraka, tako da će sunčeva svjetlost moći izazvati preplanulost. Istovremeno, SPF smanjuje mogućnost od nastanka opekotina od sunca i karcinoma kože. Poželjno je sačekati 15-30 minuta kako bi se proizvod upio u kožu i obezbijedio zaštitno dejstvo. Nikako nemojte miješati SPF preparate međusobno ili SPF preparate sa drugim kremama, mastima i gelovima za kožu. Tako im se umanjuje ili u potpunosti poništava zaštitni efekat.
Treba imati na umu da nanošenje SPF proizvoda ne znači da možete neograničeno boraviti na jakoj sunčevoj svjetlosti. Rizik za oštećenje kože i dalje postoji, samo je umanjen.

mr. ph Tamara Devetak