Ljudski organizam posjeduje mehanizme koji održavaju tjelesnu temperaturu blizu 37°C. Metabolički procesi dovode do stvaranja toplote, a temperatura spoljašnje sredine takođe utiče na tjelesnu temperaturu.

Kada je vlažnost vazduha visoka, smanjena je mogućnost organizma da reguliše sopstvenu temperaturu isparavanjem znoja. Organizmu treba 1-2 sedmice da se privikne na značajne promjene spoljašnje temperature.
Povećanje temperature dvostruko utiče na ljudski organizam. Dolazi do širenja krvnih sudova u koži i protoka krvi kroz njih. Tako se povećava prenos toplote sa mišića na kožu i iz kože u spoljašnju sredinu. Takođe dolazi do pojačanog znojenja. Znoj isparava sa kože i smanjuje tjelesnu temperaturu. Povećan protok krvi kroz kožu opterećuje srce. Srce radi brže i jače, a samim tim zahtjeva i više kiseonika. Ovo može dovesti do daljeg oštećenja srca ili srčanog udara, posebno kod srčanih bolesnika.
Pojačano znojenje vodi organizam u rizik od dehidracije ako se tečnost i elektroliti ne nadoknađuju na adekvatan način. Dehidracija smanjuje zapreminu krvi i može dodatno opteretiti srce i krvne sudove. Takođe, dehidracija može dovesti do oštećenja bubrega.
Populacije posebno osetljive na visoku temperaturu su starije osobe, djeca, hronični bolesnici i osobe koje ne mogu da se brinu same o sebi. Starenjem se smanjuje sposobnost organizma da reguliše tjelesnu temperaturu. Djeca imaju veliku tjelesnu površinu u odnosu na tjelesnu masu zbog čega je kod njih apsorpcija toplote povećana. Takođe, imaju manje razvijen termoregulacioni sistem, manju zapreminu krvi i manji intenzitet znojenja.
S obzirom na globalni trend povećanja prosječnih i maksimalnih temperatura, posebno tokom ljetnih mjeseci, neophodno je adekvatno se zaštititi. Tegobe izazvane toplotom su toplotni grčevi, toplotni otoci, toplotni osip, sunčanica, toplotna iscrpljenost i toplotni udar. Lakše ih je spriječiti nego liječiti. Kada se jave, bitno ih je prepoznati i na vrijeme reagovati kako ne bi dovele do komplikacija ili smrtnog ishoda.

Toplotni grčevi

Toplotni grčevi mogu biti jedan od prvih znakova prekomjernog zagrijavanja organizma. Javljaju se kao klasični grčevi bilo koje grupe mišića, uglavnom tokom fizičke aktivnosti. Mogu nastati tokom same fizičke aktivnosti ili nekoliko sati nakon nje. Djelimično su uzrokovani poremećenom ravnotežom elektrolita koja nastaje znojenjem. Takođe se mogu javiti kada se kod intenzivne fizičke aktivnosti ili visoke temperature pije velika količina vode ili drugih tečnosti koje ne sadrže elektrolite. Uglavnom spontano nestaju prilikom odmora i hidratacije. Masiranje i istezanje zahvaćenih mišića takođe može pomoći u otklanjanju grčeva.

Toplotni otoci

Toplotni otoci uglavnom se javljaju na nogama. Povlače se u roku od 24-48h pri rashlađivanju organizma i podizanjem nogu iznad nivoa tijela prilikom ležanja.

Toplotni osip

Toplotni osip (miliaria rubra) nastaje kada tokom visokih spoljašnjih temperatura dođe do začepljenja znojnih žlijezda. Posljedično nastaje zapaljenski proces jer se znoj zadržava u koži umesto da se izluči na njenu površinu. Nastaju svrab, crvenilo i sitne vezikule ispunjene tečnošću. S obzirom da je problem u vrsti znojnih žlijezda prisutnih svuda u koži, lokalizacija osipa može biti raznolika. Najčešće se javlja na kožnim pregibima ili ispod odjeće – vrat, grudi, genitalno područje i pazušne jame. Zahvaćeni dio kože treba izložiti hladnom i suvom vazduhu, izbjegavati usku odjeću. Mogu se koristiti antihistaminici i kortikosteroidi za lokalnu primjenu. Dugotrajni toplotni osip može dovesti do bakterijske infekcije kože.
U cilju sprečavanja toplotnog osipa preporučuje se češće presvlačenje u suhu i čistu odjeću.

Sunčanica

Sunčanica je stanje koje nastaje nakon pretjeranog izlaganja sunčevim zracima. Posebno su osjetljivi područja glave i vrata. U početku se javlja jaka glavobolja praćena porastom tjelesne temperature. Prate je vrtoglavica, malaksalost, pospanost, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha. Kod starijih i osjetljivih osoba može doći do gubitka svijesti.
Treba izbjegavati dugotrajan boravak na suncu tokom ljetnih mjeseci ili nositi šešir ako je boravak na otvorenom neizbježan.
Ako dođe do sunčanice treba se odmah skloniti sa sunca. Preporučeno je tuširanje mlakom vodom i stavljanje hladnih obloga na čelo i vrat kako bi se podstaklo rashlađivanje organizma. Nadoknadu tečnosti treba vršiti postepeno, češće uzimati male količine vode ili rastvora za oralnu rehidraciju. Ako se stanje pogoršava obavezno se treba javiti doktoru.

Toplotna iscrpljenost

Toplotna iscrpljenost se razlikuje od toplotnog udara po tome što kod toplotne iscrpljenosti nema konfuzije i drugih znakova poremećaja funkcije mozga. Nastaju obilno znojenje, vlažna koža, glavobolja, iscrpljenost, vrtoglavica, ubrzan rad srca, slab puls i mučnina.
Terapija uključuje rashlađivanje, hidrataciju, nadoknadu elektrolita. Hlađenje se postiže tuširanjem mlakom vodom i unosom rashlađenih napitaka. Preporučuje se odlazak u zdravstvenu ustanovu kako bi se tečnost nadoknadila intravenski i spriječio prelazak u toplotni udar. Ako se na vrijeme prepozna i počne sa rashlađivanjem i nadoknadom tečnosti, simptomi toplotne iscrpljenosti mogu se povući u roku od nekoliko sati.

Toplotni udar

Toplotni udar je opasno stanje koje nastaje pri zagrijavanju organizma na temperaturu veću od 40° praćeno poremećajem funkcija mozga. Može biti izazvan fizičkom aktivnošću ili spoljašnjim faktorima – visokom temperaturom. U osnovi je nemogućnost organizma da snizi povišenu tjelesnu temperaturu. Povećanje tjelesne temperature prevazilazi sposobnost organizma da se rashladi. Kao posljedica stalnog rasta tjelesne temperature nastaje upalni proces u organizmu. Dolazi do kolapsa cirkulacije i nedostatka kiseonika u ćelijama. Oštećuju se ćelije i razvijaju uslovi za zastoj rada unutrašnjih organa.
Javljaju se nekontrolisan porast tjelesne temperature (nekontrolisana hipertermija), ubrzan rad srca, ubrzano disanje i snižen krvni pritisak. Kod klasičnog toplotnog udara koža je obično suva. Kod toplotnog udara izazvanog fizičkom aktivnošću, koža je vlažna i prisutno je pojačano znojenje. Koža može biti crvena kao posledica širenja krvnih sudova ili blijeda kao znak kolapsa cirkulacije. S obzirom da je mozak osjetljiv na visoku temperaturu, neizbježno dolazi do poremećaja u njegovom funkcionisanju. Javljaju se promjene pronašanja, konfuzija, vrtoglavica, slabost, iritiranost, poremećaj u govoru, mučnina i povraćanje.
Klasični oblik toplotnog udara nastaje usljed visoke temperature spoljašnje sredine ili poremećaja u mehanizmima kojima se organizam rashlađuje. Toplotni udar izazvan fizičkom aktivnošću nastaje kada ta aktivnost povećava tjelesnu temperaturu više od mogućnosti organizma da se rashladi.
Toplotni udar izazvan fizičkom aktivnošću javlja se rijetko. Najčešće se javlja kod sportista i fizičkih radnika – vatrogasci, zemljoradnici, građevinari, vojnici. Može se javiti i u prvih sat vremena fizičke aktivnosti, čak i kada temperatura spoljašnje sredine nije visoka. Mogućnost za razvoj ovog vida toplotnog udara povećava se nakon unosa alkohola, amfetamina i sličnih psihostimulansa.
Nekontrolisano zagrijavanje organizma koje nastaje kod toplotnog udara nastaje drugačijim mehanizmom u odnosu na visoku tjelesnu temperaturu koja se javlja kod npr. groznice. Kod groznice, ciljna temperatura organizma u centru za regulaciju temperature se povećava na veću vrijednost. Organizam tada nastoji da održi ovu veću temperaturu kako bi se izborio protiv bolesti koja je dovela do groznice. Ovo nije slučaj kod toplotnog udara. Ciljna temperatura je i dalje ista, ali organizam nije u mogućnosti da je postigne. Zato lijekovi protiv visoke temperature (paracetamol, ibuprofen) nisu efikasni kod toplotnog udara.

Prevencija toplotnog udara je efikasnija od tretiranja ovog stanja kada već nastane.

U osnovi prevencije je boravak u klimatizovanim prostorijama kada je temperatura spoljašnje sredine visoka. Ako nemate pristup klimi – ventilatori, česti hladni tuševi, smanjena fizička aktivnost.
Prevencija toplotnog udara izazvanog fizičkom aktivnošću: aklimatizacija na promjenu temperature sredine, usklađivanje stepena fizičke aktivnosti sa kondicijom, izbjegavanje treniranja tokom visokih dnevnih temperatura, izbjegavanje odjeće koja sprečava isparavanje znoja, unošenje dovoljno tečnosti i elektrolita.
Kada postoji sumnja na toplotni udar, odmah treba kontaktirati hitnu pomoć. Osobu treba skloniti sa toplote i početi rashlađivanje. Preporučuje se tuširanje ne suviše hladnom vodom. Izuzetno hladna voda izaziva sužavanje krvnih sudova i drhtavicu pa može biti manje efikasna u hlađenju organizma u odnosu na mlaku vodu. Ako je osoba sposobna da pije, treba joj polako davati tečnost.

Kako spriječiti toplotni udar i druge posljedice prekomjernog zagrijavanja organizma?

mr. ph Tamara Devetak