Prehlada i gripa su zarazna oboljenja disajnih organa izazvana virusima. Prenose se udisanjem kapljica koje zaražene osobe izbace kihanjem ili kašljanjem.
Osnovne razlike između gripe i prehlade su u uzročniku i izraženosti simptoma. Gripu izazivaju virusi influence, zato se ovo oboljenje nekad i zove influenca. Prehladu izazivaju drugi virusi koji napadaju disajne organe – virusi parainfluence, koronavirusi, rinovirusi. Oboljela osoba najviše je zarazna tokom prvih dana razvoja simptoma. Simptomi obično traju 5 do 10 dana i prolaze spontano, bez terapije. Osjećaj slabosti može potrajati i sedmicu-dve nakon ozdravljenja jer oganizmu treba vremena da se oporavi.
Iako su simptomi prehlade i gripe slični, obično su u slučaju prehlade manje izraženi dok kod gripe nastaju naglo i značajnije utiču na obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Koji antibiotici su najbolji protiv gripe i prehlade?
Antibiotici su lijekovi koji ubijaju bakterije uništavanjem dijelova bakterijske ćelije ili onemogućavanjem njihovog razmnožavanja. Kada bakterije izložimo malim dozama antibiotika koje nisu dovoljne da ih ubiju, samo im dajemo priliku da postanu otpornije i izazovu opasnije infekcije koje nemamo čim liječiti. Ovo je razlog zašto neopravdana upotreba antibiotika dovodi do razvoja opasnijih bakterija. Antibiotici takođe ne znaju koje bakterije su dobre, a koje loše. Na ovaj način upotreba antibiotika može imati i neželjene efekte koji su posljedica uništavanja dobrih bakterija u našem organizmu. Zato se uz antibiotike preporučuje primjena probiotika – dobrih bakterija.
Virusi se značajno razlikuju od svih živih bića, pa tako i bakterija. Nemaju ćelije i ne razmnožavaju se kao drugi živi organizmi. Proces stvaranja novih virusa zove se replikacija i odvija se u inficiranim ćelijama domaćina (biljka, životinja, čovek). Zato antibiotici nemaju nikakav efekat na viruse, ne mogu ih uništiti niti spriječiti zarazu. S obzirom da su i gripa i prehlada virusna oboljenja primjena antibiotika nema nikakav efekat na bolest.
Jedina opravdana upotreba antibiotika kod gripe i prehlade jeste u slučaju komplikacija praćenih bakterijskom infekcijom. U ovim slučajevima nastaju ozbiljni simptomi koji su povod za doktorski pregled gdje se određuje koji antibiotik je najefikasniji.
Kako spriječiti i liječiti gripu i prehladu?
Najbolja metoda prevencije gripe je vakcinacija. Virusi gripe se stalno mijenjaju i prilagođavaju odbrambenim mehanizmima domaćina kako bi mogli opstati. Zato prirodni imunitet ne može biti apsolutna zaštita od zaraze. Postoji više sojeva virusa gripe pa se na osnovu procjene koji sojevi će biti najzastupljeniji svake sezone pravi nova vakcina. Procjena se vrši na osnovu podataka dobijenih uzimanjem uzoraka od oboljelih osoba širom svijeta. Vakcinacija protiv sezonske gripe smanjuje šansu infekcije virusima influence i smanjuje mogućnost razvoja komplikacija poput upale pluća ili smrtnog ishoda. Redovna vakcinacija posebno je značajna za trudnice, starije osobe i hronične bolesnike.
Za sad ne postoji vakcina protiv prehlade, pa je jedina metoda prevencije održavanje zdravlja i izbjegavanje kontakta sa oboljelim osobama.
Liječenje gripe i prehlade je simptomatsko – ublažavaju se simptomi dok se organizam sam ne izbori sa virusom. Antivirusni lijekovi efikasni protiv virusa influence mogu se primenjivati u slučaju težih oblika gripe. Oni se ne primjenjuju kod prehlade jer ne djeluju na njene uzročnike.
Simptomi prehlade i gripe su posljedica reakcije organizma na infekciju. Pri povišenoj tjelesnoj temperaturi razmnožavanje bakterija i replikacija virusa su otežani, a efikasnost imunog sistema je povećana. Blago povišena tjelesna temperatura je zato korisna u odbrani organizma protiv mikroorganizama.
Začepljen nos i stvaranje sluzi u respiratornom sistemu otežavaju dalji prodor virusa u organizam. Svrha kašlja i kihanja je izbacivanje virusa i čišćenje disajnih puteva.
Liječenje simptoma treba započeti što prije. S obzirom da organizam koji se bori protiv infekcije troši više energije preporučuju se unos dovoljno hrane i odmaranje.
Prestanak pušenja i održavanje vlažnosti prostorija u kojima bolesnik boravi smanjuju nadražaj disajnih puteva.
Povišena tjelesna temperatura dovodi do dehidratacije usljed pojačanog znojenja. Ovim putem se gube voda i so iz organizma. Dehidriran organizam je malaksao i teže se oporavlja. Zato je važno unositi dovoljno tečnosti u vidu vode, toplih čajeva, supe. Dostupna su i sredstva za oralnu rehidraciju koja sadrže glukozu i minerale, namenjena za rehidraciju organizma.
Lijekovi protiv alergije (antihistaminici) mogu biti korisni ako su prisutni kijavica, curenje iz nosa i svrab očiju.
Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom može biti korisno jer čisti nos i sinuse od sluzi i prisutnih uzročnika infekcije. Izražena začepljenost nosa koja otežava disanje može se ublažiti primjenom sprejeva za nos sa dekongestivima. Oni sužavaju krvne sudove u nosu, smanjuju otok nosne sluznice i olakšavaju prolaz vazduha kroz nos. Iako efikasni, ovi lijekovi mogu biti opasni ako se koriste dugo i često. Razlog je oštećenje nosne sluzokože i izazivanja zavisnosti – prisutan je osjećaj začepljenosti nosa kada se sprej ne primjenjuje.
Zato se sprejevi za nos sa dekongestivima ne smiju koristiti duže od 5 dana.
Dekongestivi se mogu naći i u kombinovanim preparatima za oralnu primjenu namijenjenim za liječenje simptoma gripe i prehlade. Uglavnom ih prate paracetamol, ibuprofen, vitamin C. Oralne dekongestive treba koristiti sa oprezom jer mogu značajno narušiti zdravlje osoba sa povišenim krvnim pritiskom, uvećanom prostatom, srčanim bolestima, povišenim očnim pritiskom.
Za spuštanje povišene tjelesne temperature najbolji su paracetamol ili ibuprofen. Ako visoka temperatura ne ometa svakodnevne aktivnosti i nije preko 39℃ – ne spuštati je odmah može biti korisno. Ovo naravno ne važi za osobe kojima povišena temperatura dodatno ugrožava zdravstveno stanje, poput hroničnih bolesnika.
Za ublažavanje bola u grlu mogu se koristiti pastile i sprejevi za grlo. Oni uglavnom djeluju antiseptički i analgetički – sprečavaju razmnožavanje mikroorganizama i ublažavaju bol. Od pomoći može biti i grgljanje mlake slane vode ili čaja od žalfije.
Kašalj može početi kao suv i preći u produktivan ili obrnuto, ali ne može biti i suv i produktivan istovremeno. Šlajm možda nije prisutan svaki put kad se nakašljete, ali ako ga ima on se mora izbaciti.
U slučaju suvog kašlja mogu se koristiti lijekovi koji smanjuju nadražaj ždrijela i potrebu za kašljanjem. Čaj od bijelog sljeza sadrži sluz koja smanjuje nadražaj na suvi kašalj. Važno je pripremati ga sa toplom – ne vrelom – vodom kako bi se očuvali pozitivni efekti sluzi. Sirup bijelog sljeza, islandskog lišaja i bokvice takođe su namijenjeni za ublažavanje suhog kašlja.
Produktivan kašalj znači da je prisutan sekret koji treba iskašljati i u tom slučaju se koriste proizvodi koji olakšavaju iskašljavanje. Zaustavljanje produktivnog kašlja može dodatno otežati disanje jer vazduh ne može da prolazi kroz disajne puteve koje ispunjava sluz. Biljni preparati na bazi timijana, jagorčevine i bršljana mogu olakšati iskašljavanje i zato se koriste kod produktivnog kašlja.
Suplementacija cinkom i vitaminom C u početnim fazama bolesti može doprineti ublažavanju simptoma.
Osnovne preporuke za gripu i prehladu
mr ph. Tamara Devetak
