Opekotine od sunca su akutne upalne reakcije koje nastaju pod dejstvom UV zraka. UV zraci koji izazivaju opekotine mogu biti porijeklom od Sunca, ali i vještačkih izvora – UV lampe.
Česte opekotine od sunca povećavaju rizik od karcinoma kože. One takođe izazivaju vidljive znake starenja koji su poznati i kao fotostarenje. Mogu se spriječiti primjenom SPF preparata i nošenjem odjeće tokom boravka na otvorenom.
Jačina UV zraka i dužina izloženosti njihovom dejstvu određuju rizik za nastanak opekotine od sunca.

Dodatni faktori koji utiču na mogućnost nastanka opekotina od sunca

Doba dana: Visok UV indeks povećava rizik od nastanka opekotina od sunca. Doba dana kada je UV indeks najveći jeste od 10 sati ujutro do 4 sata poslije podne.
Oblaci mogu smanjiti intenzitet UV zračenja. Međutim, ovo nikako ne znači da ne treba nositi SPF kada je oblačno.

Stanje ozonskog omotača: Ozonski omotač nas štiti od najštetnijeg UVA zračenja, a takođe umanjuje i intenzitet UVB zraka. U pojedinim delovima sveta njegova debljina je smanjena. U tim regijama postoji veći rizik od opekotina od sunca jer je UV zračenje jače.

Nadmorska visina: Boravak na velikoj nadmorskoj visini povećava rizik od opekotina od sunca. Što je nadmorska visina veća, Zemljina atmosfera je tanja pa pruža manju zaštitu od sunčevih zraka.

Fototip kože: Osobe sa svjetlijom kožom imaju veću šansu za nastanak opekotina od sunca. Najveći rizik imaju oni sa svijetlom kožom, plavim ili zelenim očima i prirodno svijetlom kosom. Njihova koža ne tamni već odmah crveni prilikom izlaganja suncu. Čak i osobe sa kožom koja lako tamni prilikom izlaganja UV zračenju imaju relativno visok rizik od nastanka opekotina od sunca. Rizik je najmanji kod osoba sa prirodno tamnom kožom. Ovo nikako ne znači da je nemoguće da UV zraci izazovu opekotine kod osoba tamne puti.

Dugotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti u svrhu tamnjenja takođe povećava mogućnost nastanka opekotina od sunca. Preplanulost i tamnjenje su odbrambeni faktor organizma od štetnih UV zraka. Preplanuli ten nije zaštita od sunca – preplanulost svijetle kože jednaka je zaštitnom faktoru 4.
Treba imati na umu da solarijumi nisu bezbjedniji način tamnjenja u odnosu na direktnu sunčevu svjetlost. Oni funkcionišu emitovanjem UVA zraka koji takođe mogu imati štetne efekte na kožu. UVA zraci glavni su krivac za fotostarenje.

Upotreba pojedinih lijekova: Nakon oralne primjene nekih lijekova određena količina aktivnih ili pomoćnih supstanci može se naći u koži. Ovo važi i za lokalnu primjenu preparata direktno na kožu. Kada se koža izloži UV zracima oni mogu dovesti do izmjene ovih supstanci u jedinjenja koja oštećuju kožu. Javljaju se svrab, bol, crvenilo ili nastaju plikovi.

Lijekovi koji povećavaju mogućnost od nastanka opekotina od sunca pripadaju raznim grupama

• Lijekovi za izmokravanje (furosemid, hidrohlorotiazid)
• Antibiotici (sulfonamidi, ciprofloksacin, levofloksacin, norfloksacin, tetraciklini – doksiciklin)
• Lijekovi protiv bolova (ketoprofen)
• Retinoidi (oralni lijekovi protiv akni, preparati za kožu na bazi retinola)
• Antidepresivi (paroksetin, imipramin, escitalopram, sertralin, fluoksetin, venlafaksin)
Takođe, biljni preparati koji sadrže kantarion za unutrašnju upotrebu mogu povećati osjetljivost kože na dejstvo sunčevih zraka.

UVB zraci talasne dužine 295-320 nm odgovorni su za nastanak opekotina od sunca. UVA zraci oštećuju DNK ćelija kože putem oksidativnog stresa. DNK apsorbuje UVB zrake što dovodi do promjene u njenoj strukturi. Kao posljedica toga aktivira se postupak za obnovu DNK. Ovaj proces prati nastanak oksidativnog stresa, širenje krvnih sudova, nastajanje otoka. Otpuštaju se i bradikinini – supstance koje, između ostalog, imaju ulogu u razvoju bola.

Opečena koža je osjetljiva na dodir, crvena, toplija od okolne kože i bolna. Kod jačih opekotina javljaju se plikovi. Može doći i do sistemskih simptoma poput mučnine, povišene tjelesne temperature i drhtavice.
Crvenilo nastaje u prvih 3-5 sati od trenutka izlaganja suncu i najintenzivnije je u roku od 12-24 sata. Obično se povlači u narednih 3-7 dana.
Plikovi se povuku za 7-10 dana, dok se pojačano ljuštenje površinskog sloja kože nastavlja i do 10 dana nakon izlaganja suncu.

Ukupna izloženost UV zracima tokom života povezana je sa razvojem karcinoma kože. Melanom – najzloćudniji oblik karcinoma kože, ima jaču povezanost sa kratkim izlaganjem intenzivnom UV zračenju u odnosu na ostale oblike.

Kako postupiti sa opekotinama od sunca?

Većina opekotina od sunca se povuče sama od sebe bez medicinske intervencije. Međutim, postoje izvjesne metode koje mogu ublažiti nelagodnost i bol koji nastaju kao posljedica opekotina od sunca.

• Treba izbjegavati izlaganje opečenog dijela kože suncu da se spriječi dalje oštećenje.
• Lijekovi protiv bolova (paracetamol, ibuprofen) mogu umanjiti bol.
• Treba unositi dosta vode jer opečena koža dopušta velikoj količini tečnosti da ispari kroz nju. Posebno su pogodni rastvori za oralnu rehidraciju.
• Koristiti hladne komprese i gelove na bazi aloje kako bi se koža hidratisala i ublažio bol.
• Ne koristiti masti jer one i drugi lokalni preparati na bazi ulja zatvaraju pore. Tako se onemogućava hlađenje kože, isparavanje znoja i stvaraju se uslovi za razvoj infekcije.
• Ako se pojave plikovi oni se ne smijju bušiti. Izlaganje dubljih slojeva kože spoljašnjoj sredini povećava mogućnost od nastanka infekcije. Koža se može prati mlakom-hladnom vodom i blagim sapunom. Ako plikovi puknu, treba ih prekriti vazelinskim kompresama kako bi se omogućilo vlažno zarastanje rane.

U slučaju da opekotine sa plikovima zahvataju više od 20% površine kože, javljaju se sistemski simptomi poput povišene temperature ili su prisutni znaci infekcije (plikovi ispunjeni crvenom ili žutom tečnošću, gnoj) obavezno se treba obratiti doktoru.

Najvažnija stvar kod opekotina od sunca jeste njihova prevencija. Veća sklonost opekotinama od sunca jedan je od markera koji povećava verovatnoću nastanka karcinoma kože.

Nepravilna upotreba proizvoda sa zaštitnim faktorom stvara lažan osjećaj zaštite od sunca. Samo redovno nanošenje SPF preparata i u dovoljnoj količini može zaista zaštiti kožu od štetnih efekata sunčevih zraka.

Kako spriječiti opekotine od sunca?

Treba izbjegavati direktnu sunčevu svjetlost u periodu dana kada je UV indeks najviši. Neophodno je na kožu nanositi SPF preparate sa minimalnim faktorom 30 ili 50 kod osoba svjetlijeg tena. SPF se nanosi 15-30 minuta prije izlaska na otvoreno i preporuka je da se nanošenje ponavlja svaka 2h kod intenzivnog znojenja. Vodootporni SPF preparati su odličan izbor kod plivanja. Nošenje lagane odeće dužih rukava u ljetnom periodu dodatno štiti kožu UV zraka.
Izbor vrste zaštitnog faktora zavisi od tipa kože. Hemijski filteri pogodni su za masnu kožu jer se lakše apsorbuju i ne zadržavaju se na površini kože. Oni apsorbuju UV zrake. Mineralni filteri (cink oksid i titanijum dioksid) korisni su za suhu kožu sklonu iritaciji. Ostaju na površini kože i odbijaju UV zrake. Postoje i mješoviti proizvodi – sadrže kombinaciju mineralnih i hemijskih filtera.
Preporuka većine dermatologa jeste oko 30 grama kreme za sunčanje ili kao mjera zaštite od glave do pete – standardna čašica za rakiju.
Dječija koža je mnogo osjetljivija na sunčevu svjetlost od kože odraslih. Zato treba obratiti posebnu pažnju na njihovu zaštitu od opekotina od sunca. Djecu mlađu od 6 mjeseci nikako ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti. Za stariju decu mogu se koristiti SPF preparati namijenjeni njihovoj koži koji pružaju visok stepen zaštite od UVA i UVB zraka.

mr ph. Tamara Devetak