Migrene, grčevi mišića i magnezijum

Glavobolja je bol u predjelu glave, lica i gornjeg dijela vrata. Postoji više vrsta glavobolje u zavisnosti od lokalizacije, uzroka i prirode bola.

Migrena je vrsta ponavljajuće glavobolje koju prate mučnina, povraćanje, preosjetljivost na svjetlost i zvuke ili drugi simptomi neuroloških poremećaja. Neurološki poremećaji u vidu aure mogu se javiti i prije pojave glavobolje. To mogu biti treperenje ili tačkice u vidnom polju, djelimičan gubitak vida. Glavobolja kod migrene je pulsirajuća i najčešće zahvata samo jednu polovinu glave. Napadi migrene mogu trajati i do nekoliko sati ili dana i često ometaju ili potpuno sprečavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Liječenje migrene pored primjene lijekova podrazumijeva i izbjegavanje faktora koji mogu dovesti do njenog nastanka.

Okidač za napad migrene mogu biti:

- Premalo sna ili neredovno spavanje
- Neredovni obroci
- Stres
- Prekomjeran unos kofeina
- Nedostatak fizičke aktivnosti
- Menstrualni ciklus
- Jaka svjetlost, zvuk
- Pojedina hrana i pića, lijekovi

Okidači za napad migrene se razlikuju od osobe do osobe i važno ih je prepoznati kako bi se glavobolja mogla spriječiti.

Kada dođe do akutnog napada migrene primjenjuju se analgetici. Pored klasičnih lijekova protiv bolova (aspirin, paracetamol, ibuprofen, metamizol) koriste se triptani, a kod nekih i ergot alkaloidi. Izbor se prvenstveno bazira na individualnom iskustvu – primjenjuju se lijekovi koji su do tad najbolje otklanjali bol. Kao dodatak terapiji i prevenciji migrene mogu se koristiti i preparati magnezijuma.

Mišićni grčevi su naglo nastale, nevoljne kontrakcije mišića koje mogu biti bolne.

Uzrok su fizički napor, mišićna slabost, smanjena funkcija štitne žlijezde, upotreba pojedinih lijekova, bolesti nervnog nervnog sistema, dehidratacija, poremećaj balansa elektrolita (kalcijum, magnezijum, kalijum). Bol je najverovatnije posljedice prejake kontrakcije koja do neke mjere izaziva oštećenje zgrčenog mišića.

Istezanje zgrčenog mišića može ublažiti simptome i smanjiti dužinu trajanja grča. Tople obloge mogu spriječiti mišićne grčeve koji se javljaju noću kod starijih osoba.
Kako grčevi mogu biti posljedica nedostatka magnezijuma u organizmu, suplementacija magnezijumom može pomoći u smanjenju učestalosti grčeva kod ovih osoba.

Nedostatak magnezijuma može dovesti do nedostatka kalcijuma i kalijuma u organizmu.

Ova tri elektrolita, između ostalog, neophodna su za normalnu funkciju nervnog sistema i mišića. Zato njihov nedostatak izaziva slabost i učestalo grčenje mišića. Grčenje mišića krvnih sudova otežava protok krvi kroz organizam i oštećuje tkiva kojima zbog smanjene prokrvljenosti nedostaje nutrijenata.

Magnezijum je važan za funkcionisanje svih tkiva, uključujući brojne procese u nervnom sistemu. Potrebni nivoi magnezijuma u organizmu održavaju se zahvaljujući apsorpciji u crijevima i eliminaciji bubrezima. Nedovoljan unos magnezijuma, nemogućnost dobre apsorpcije ili prekomjerno izbacivanje urinom mogu dovesti do njegovog nedostatka u organizmu.

Nedostatak magnezijuma učestvuje u nastanku upalnog procesa i promjene u funkcionisanju nervnog sistema. Nedostatak magnezijuma je takođe uključen u promjene na nivou krvnih sudova i nerava koji dovode do nastanka migrene.

Magnezijum nije lijek za migrenu i mišićne grčeve. Međutim, manjak magnezijuma u organizmu učestvuje u njihovom nastanku tako da suplementacija magnezijumom može biti korisna u ublažavanju tegoba kod osoba koje imaju migrene ili grčeve mišića. Dnevne doze 300-400 mg magnezijuma kod odraslih osoba vrlo rijetko imaju bilo kakve neželjene efekte.