Izlaganje suncu zimi: sigurna preplanulost tokom praznika

Spremate se na praznike ove zime? Ne zaboravite spakovati svoj zaštitni proizvod! Nastavite čitati i saznajte kako zaštititi Vašu kožu od sezonskog oštećenja, bilo na pijesku bilo na snježnim padinama.

Tamni li koža na zimskom suncu?

Planirate se vratiti sa zimskih praznika preplanuli? Zavisno od toga gdje ste krenuli, mogli biste dobiti više (ili manje) no što ste mislili. Vjerovatno znate da se UV zrake koje emituje sunce dijele na dva glavna tipa, UVA i UVB zrake, no jeste li znali da ne utiču na kožu jednako?

UVA zrake su prisutne cijele godine – dok god ima sunčeve svjetlosti, ima i UVA zraka. Kao najduže zrake UV spektra one mogu prodrijeti najdublje u kožu – ustvari, 80% UVA zraka dopire do spoljašnjeg sloja dermisa, sloja kože koji se nalazi ispod epidermisa.[1] To ih čini odgovornima za fotostarenje koje se može spriječiti, kao i za 35% karcinoma kože.

UVB zrake – zrake koje obično povezujemo s tamnjenjem – najjače su ljeti i odgovorne su za 96% opekotina. Kao i UVA, i UVB zrake mogu uzrokovati trenutačnu (i privremenu) preplanulost, njihov sekundarni efekat varira, a zavisno od godišnjem dobu ma gdje išli, potreban Vam je SPF potpunog spektra koji štiti i od UVA i od UVB zraka.

[1] Francuska agencija za sanitarnu sigurnost okoliša (AFSSE). ‘Ultraljubičaste zrake: znanje o izlaganju i sanitarnim opasnostima’ (2005.) str. 41

Briga o koži tokom praznika

Studije su pokazale da većina ljudi na odmoru ne obraća pažnju kako nanosi SPF[1], a istraživači su utvrdili da većina nas povezuje prisutnost UV zraka sa sunčevom svjetlošću iako je dokazano da UV zrake prodiru kroz razne površine i reflektuju se o njih, od oblaka do stakla što SPF zaštitu čini obaveznom bez obzira na vremenske prilike.

[1] Andersen, P.A. i dr., ‘Okolišni znakovi UV zračenja i osobna zaštita od sunca pri zimskoj rekreaciji na otvorenom’ u Archives of dermatology 146.11 (2010.), str. 1241-1247 [Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079060]

Ako na primjer idete zimi na skijanje, trebali biste znati da snijeg reflektuje do 85% sunčeve svjetlosti[1] koja može oštetiti Vašu kožu.[2]

Dokazano je i da se UV zrake pojačavaju s visinom – na svakih 1000 m dobija se oko 10-15% UV zraka.[3]

Niti svi gradovi nemaju istu dozu UV zraka, a zavisno od nivoa sunčeve svjetlosti: na primjer, dnevno se svjetlo u Oslu u Norveškoj sastoji od 52% UV zraka, a taj broj pada i do 7% u Darwinu u Australiji.[4]
Opšte je pravilo – što je viša nadmorska visina, viši je nivo UV zraka, stoga se pametno spakujte za svoje odredište prije nego što poletite.

Ako ipak letite u toplije krajeve tokom praznika, umor od puta nije jedino na šta biste trebali obratiti pažnju prilikom dalekog putovanja.
Oštećenja uzrokovana suncem mogu se pojaviti tokom više sati, posebno između 11 i 15h, te uzmite u obzir vremensku razliku i budite sigurni da je Vaše dijete spremno za slijetanje.

[1] Robert Kandel, počasni director istraživanja u CNRS-u, Laboratorij dinamičke meteorologije (LMD/IPSL), Palaiseau
[2] http://www.cnrs.fr/cw/dossiers/dosclim/contenu/alternative/alter_etape1_4.html
[3] Znanstveni dokument Vichy Idéal Soleil, 2016., str. 13
[4] Marionnet, C. I dr., ‘Izlaganje normalnoj sunčevoj dnevnoj svjetlosti: spektralna karakterizacija, učinci na kožu i fotozaštita’ u International Journal of Molecular Sciences 16 (2015.): str. 72-73