Alergija je pretjerana reakcija imunog sistema organizma na strane čestice koje se zovu antigeni. Razlika između alergije i atopije je u tome što atopiju prati povećana produkcija antitijela koja se zovu imunoglobulini E. U praksi se ova dva termina često koriste kao sinonimi.

Uloga imunog sistema jeste odbrana organizma od svih faktora koji mogu narušiti zdravlje. Kada ćelije imunog sistema otkriju česticu koju prepoznaju kao štetnu, pokreće se inflamatorni odgovor. Oslobađa se veliki broj supstanci, a jedna od njih je i histamin.

Na mjestu otpuštanja histamin izaziva širenje krvnih sudova što dovodi do crvenila. Histamin povećava propustljivost zida krvnih sudova što dovodi do pojave otoka. Histamin takođe stimuliše nervne završetke što izaziva svrab. Crvenilo, otok i svrab su tipični simptomi alergijske reakcije na koži koju još nazivamo i koprivnjača.

Cirkulišući krvlju histamin ispoljava i sistemske efekte kao što je pad krvnog pritiska. Nagli pad krvnog pritiska može biti opasan za organizam, pa srce kao odgovor počne ubrzano da radi. Dolazi i do grčenja glatkih mišića disajnih puteva što može otežavati disanje. Povećano je stvaranje sluzi u nosu i disajnim putevima, kao i pljuvačke u ustima. Otežano disanje i pad pritiska koji može dovesti do gubitka svijesti karakteristični su simptomi anafilakse.

Anafilaksa je životno ugrožavajući oblik alergijske reakcije koja se vrlo brzo razvija. Lijek u slučaju anafilaktičke reakcije je injekcioni adrenalin (epinefrin), a osobi je potrebna i hitna medicinska pomoć.

Alergije na hranu razvijaju se najčešće već u djetinjstvu. Uglavnom su to alergije na orašaste plodove, voće i povrće, polen, pšenicu, školjkare. Izbjegavanje hrane koja sadrži namirnice na koje ste alergični najbolji je vid zaštite.

Alergijske reakcije na koži mogu se javiti pri ponovljenom kontaktu sa supstancom na koju je koža preosjetljiva. Ove alergijske reakcije zovu se kontaktni alergijski dermatitis. Osnova liječenja su izbjegavanje alergena i kratkotrajna terapija gelovima, mastima ili kremama za ublažavanje iritacije i upale.

Atopijski dermatitis je najčešća vrsta ekcema, pa se ova dva naziva nekad koriste kao sinonimi. U pitanju je hronična upalna bolest kože koja je najčešće prisutna od ranog detinjstva. Neophodno je kontrolisanje svraba dobrom hidratacijom kože i primenom krema, masti i gelova sa umirujućim dejstvom.

Preosjetljivost disajnih puteva na alergene može dovesti do alergijske astme. Javljaju se otežano disanje, stezanje u grudima, nedostatak vazduha i kašalj. Liječenje astme je simptomatsko – održava se prohodnost disajnih puteva i smanjuje upala. Najčešće se primenjuju lijekovi za inhalaciju jer dejstvo ispoljavaju direktno na disajne puteve. Često je potrebno više od jednog leka za kontrolisanje simptoma. Lekovi u terapiji astme se uvode postepeno, a isto tako se i izbacuju. Nagli prekid korištenja terapije zbog osećaja smanjenja simptoma dovodi do pogoršanja stanja. Obično se nakon tri meseca dobre kontrole bolesti može razmotriti opcija izbacivanja pojedinog leka iz terapije.

Alergijski rinitis je hronična upalna bolest nosne sluzokože. Alergijski rinitis može se javljati sezonski ili biti stalno prisutan. Dolazi do otoka nosne sluznice što otežava disanje na nos, javljaju se svrab i curenje iz nosa uz kijavicu. Kihanje je pokušaj uklanjanja alergena iz nosa i grla brzim izbacivanjem vazduha. Simptomi su prisutni u obe nozdrve i duže od 1h dnevno. Može se javiti i slivanje vodenog sekreta iz nosa u grlo. Ako su dodatno prisutni svrab, crvenilo i suzenje očiju onda se radi o rinokonjuktivitisu.
Okidač pojave simptoma kod alergijskog rinitisa mogu biti dim, mirisi, promene spoljašnje temperature.

Kako spriječiti simptome alergije?

Osobe sa sezonskim alergijskim rinitisom treba da počnu sa terapijom 2-4 sedmice prije sezone polena. Na ovaj način se sprečava nastanak simptoma alergije. Preporučuju se sprejevi za nos koji sadrže antihistaminike – lijekovi koj sprečavaju djelovanje histamina. Takođe se koriste oralni antihistaminici. Oni se obično piju jednom dnevno, svaki dan u isto vrijeme.

U otklanjanju simptoma efikasni su i sprejevi za nos sa kortikosteroidima. Oni smanjuju reaktivnost nosne sluzokože i mogućnost nastanka simptoma alergijskog rinitisa. Mogu se koristiti duži period jer se lokalnom primjenom izbjegavaju njihovi potencijalni neželjeni efekti na ostatak organizma. Izbor kortikosteroida vrši se u dogovoru sa doktorom.

Inhalacioni kortikosteroidi koriste se kod djece, trudnica, dojilja i odraslih osoba sa alergijskom astmom. Za razliku od sprejeva za nos koji djeluju samo na nosnu sluzokožu, oni smanjuju upalnu reakciju u bronhijama i plućima. Zbog mehanizma dejstva, kortikosteroidi se ne koriste za ublažavanje već nastalog napada astme. Oni ne mogu djelovati dovoljno brzo da pomognu u uklanjanju nastalih simptoma. Važno ih je koristiti redovno u svrhu prevencije napada, posebno u sezoni alergena.

Izbjegavajte kontakt sa alergenom.

Grinje su sitni paraziti koji se nalaze u kućnoj prašini, tepisima, posteljini. Za smanjenje izloženosti grinju preporučuje se redovno usisavanje tepiha, korištenje uređaja za prečišćavanje vazduha u kući, izbor posteljine nepropusne za grinje.

Osobe alergične na životinjsku dlaku trebale bi u potpunosti izbjegavati kontakt sa životinjama na koje su alergične. Ako je to nemoguće, trebalo bi životinju držati van spavaće sobe. Prečišćavajte vazduh u kući i koristite posteljinu na kojoj se životinjska dlaka teško zadržava.

U sezoni polena, kod polenske alergije, preporuka je izbjegavati izlazak iz kuće danima kada je koncentracija polena u vazduhu visoka. Kada je to nemoguće, preporučuje se držanje zatvorenih prozora kako polen ne bi uleteo u kuću. Izbjegavajte sušenje odjeće napolju i tuširajte se prije spavanja kako bi smanjili izloženost polenu tokom noći.

Smanjenje vlažnosti u prostorijama stvara nepovoljne uslove za razvoj buđi i tako smanjuje izloženost ovom alergenu. Klima uređaje treba redovno čistiti, a na zahvaćene dijelove zidova i namještaja treba primijeniti sredstva za uništavanje buđi.

Liječenje alergija

Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom uklanja alergen sa nosne sluznice i može smanjiti intenzitet simptoma alergije. Preporučuje se djeci, trudnicama, dojiljama i odraslim osobama sa alergijskim rinitisom.

Kod začepljenog nosa pomažu sprejevi za nos sa dekongestivima – supstance koje sužavaju krvne sudove. Suženjem krvnih sudova sluzokože nosa smanjuje se njena otečenost i olakšava disanje kod začepljenog nosa. Djelimično se smanjuje i curenje iz nosa. Sprejevi za nos sa dekongestivima djeluju vrlo brzo nakon primjene, međutim imaju ozbiljne neželjene efekte. Ako se koriste duže od 3-5 dana mjesečno, ovi sprejevi za nos izazivaju oštećenje nosne sluzokože. Javljaju se simptomi rinitisa kada prestanete sa primjenom spreja, što zahtjeva njegovu svakodnevnu primjenu. Stvara se začarani krug sa sve većim oštećenjem sluzokože nosa.

Dekongestivi se mogu naći i u preparatima za oralnu primjenu. Uglavnom su to proizvodi namijenjeni ublažavanju simptoma gripe i prehlade. Ne preporučuje se njihova primjena kod alergijskog rinitisa. Mogu izazvati iritabilnost, glavobolju i nesanicu. Posebno su opasni kod srčanih bolesnika i starijih osoba jer dovode do aritmije i povećanja krvnog pritiska.
Liječenje alergijskog rinitisa obično traje manje od tri mjeseca, a započeti se može ponovo pri novoj pojavi simptoma.

Alergijske reakcije na koži mogu se liječiti oralnim antihistaminicima i lokalnim nanošenjem preparata na zahvaćen dio tijela. Kreme, masti i gelovi sa antihistaminicima lokalno ublažavaju dalji razvoj svraba i crvenila. U istu svrhu mogu se koristiti preparati sa pantenolom, alojom, kamilicom. Svi, a posebno osobe osjetljive na UV zrake, treba da nanose preparate sa zaštitnim faktorom na izložene dijelove kože prije izlaska na sunčevu svjetlost.

Pojedine oralne antihistaminike i sprejeve za nos sa kortikosteroidima mogu koristiti trudnice i dojilje. Za njih nisu zabilježeni neželjeni efekti na plod i dojenče tokom pravilne primjene. Odabir lijeka treba vršiti u konsultaciji sa doktorom, na osnovu izraženosti simptoma alergije.

Osobama sa težim simptomima ili kada liječenje nije uspješno preporučuje se imunizacija alergenima. Ovo je metoda primjene kontrolisanih doza alergena na koji je osoba alergična kako bi se promijenio odgovor imunog sistema. Alergen se ubrizgava pod kožu ili stavlja ispod jezika, pod kontrolom zdravstvenih radnika. Cilj je smanjenje alergijske reakcije pri kontaktu sa alergenom u svakodnevnom životu.

Nema sigurnih dokaza da primjena bilo kojeg suplementa može smanjiti simptome alergijskih bolesti. Međutim, primijećen je nedostatak pojedinih nutrijenata kod osoba sklonih alergijskim bolestima. Nedostatak vitamina C, vitamina D, vitamina E, cinka i omega-3-masnih kiselina može biti povezan sa poremećajem u radu imunog sistema i izraženijim simptomima alergije. U slučaju da dnevne potrebe ne mogu biti zadovoljene raznovrsnom ishranom, suplementacija je najbolja alternativa.

mr ph. Tamara Devetak