Hiperpigmentacija je pojava tamnih područja na koži koja nastaje zbog pojačane proizvodnje melanina. Melanin je pigment koji koži daje boju. Osobe svjetlije boje kože, koje lako ne tamne, imaju manje šanse za razvoj hiperpigmentacije u odnosu na osobe tamnije puti. Tamniji ten znači veću mogućnost da hiperpigmentacija bude jače izražena i duže traje.

Zahvaćena područja nisu bolna i ne izazivaju nelagodu, problem koji stvaraju je estetske prirode. Postoji više vrsta hiperpigmentacije: postinflamatorna hiperpigmentacija, melazma, pjege, staračke pjege, sunčane mrlje. Bez obzira na uzrok, sunčeva svjetlost može izazvati tamnjenje hiperpigmentacijskih mjesta.
Osobe tamnije puti prirodno imaju veći stepen zaštite od UVB zraka. Sklonije su hiperpigmentaciji uzrokovanoj UVA zracima i vidljivom svjetlosti. Osobe svjetlije puti osjetljive su na sve vrste sunčevih zraka. Zato je važna primjena SPF preparata tokom cijele godine.

Šta može dovesti do hiperpigmentacije?

Proizvodnju melanina mogu povećati brojni faktori:

• Hormonske promjene u pubertetu i trudnoći kao i poremećaj funkcije nadbubrežnih žlijezda;
• Genetski faktori;
• Povrede kože poput ogrebotina, posjekotina, opekotina i akni. Ovaj vid hiperpigmentacije se naziva postinflamatorna hiperpigmentacija. Preporučuje se zaštita povrede od sunca barem 15 dana kako bi se smanjio uticaj sunčeve svjetlosti na tamnjenje kože;
• Upotreba lijekova poput oralnih kontraceptiva, nekih antidepresiva i antibiotika doksiciklina može povećati osjetljivost kože na sunce. Pored hiperpigmentacije, javlja se mogućnost nastanka opekotina tokom izlaganja suncu;
• Izlaganje sunčevoj svjetlosti. 

Sunčevi zraci sastoje se od infracrvenih zraka, vidljive svjetlosti i UV zraka. Ljudi izuzetno svijetle puti, prirodno svijetle kose i očiju posebno su osjetljivi na UV zrake. Njihova koža ima vrlo malu sposobnost stvaranja melanina. Posljedično, izloženost suncu kod ovih osoba izaziva iritaciju kože i opekotine, a ne preplanulost. Ove osobe nisu sklone razvoju hiperpigmentacije pod uticajem sunčeve svjetlosti. Osobe izuzetno svijetle puti ne bi trebale izlaziti iz kuće bez nanošenja SPF preparata na kožu. Minimalni nivo zaštite od sunca za ovaj tip kože je SPF 50. I kožu koja može da tamni treba zaštiti. Maslinastom tonu kože dovoljan je SPF 30, a najtamniji tipovi kože mogu se zaštiti faktorom 15. Zaštita kože od sunčevih zraka ne sprečava samo nastanak hiperpigmentacije, već i smanjuje mogućnost razvoja karcinoma kože.

Preplanulost i tamnjenje su odbrambeni faktor organizma od štetnih UV zraka, ali i posljedica njihovog štetnog dejstva. Preplanulost pruža zaštitu jednaku SPF 4. U prvim minutama izloženosti UV zračenju dolazi do oksidacije melanina i njegovog postepenog tamnjenja. UV zraci prodiru u kožu i oštećuju DNK ćelija. Ova oštećenja i proces popravke DNK dalje aktiviraju povećanu sintezu melanina. Melanin apsorbuje štetne UV zrake, rasipa ih i djeluje kao antioksidans. Na taj način smanjuje oštećenje kože koje sunce može izazvati. Kada količina UV zraka premašuje zaštitu koju pruža melanin nastaju crvenilo i opekotine.

Melazma, pjege i sunčane mrlje su oblici hiperpigmentacije koji se najčešće javljaju na licu i rukama, odnosno na dijelovima tijela često izloženim suncu.
Melazma su sivo-smeđe hiperpigmentacijske mrlje koje se javljaju na čelu, gornjoj usni i obrazima. U većini slučajeva lokalizovane su simetrično. Često se javljaju u trudnoći i kod uzimanja kontracepcijskih tableta. Izlaganje suncu uvijek povećava izraženost melazme.

Mrlje od sunca su češće u starijoj životnoj dobi nakon pretjeranog izlaganja suncu. Obično su veće od pjega i izgledaju kao njihova nakupina na koži. Javljaju se na licu, ramenima, rukama.

Pjege su nasljedni oblik hiperpigmentacije. Najčešće zahvataju predio obraza i nosa. Prisutne su od djetinjstva, a izraženije su nakon izlaganja suncu.

Hipepirmentacijske mrlje ne svrbe, ne bole, nisu toplije od okolne kože, ne stvaraju gnoj niti krvare. Pojava bilo kojeg od ovih simptoma znači da se radi o potencijalno ozbiljnijem problemu. U tom slučaju obavezno se treba obratiti doktoru.

Kako ukloniti hiperpigmentaciju?

Terapija hiperpigmentacije dugo traje. Posvjetljivanje tamnih mjesta može trajati i do 6 mjeseci. Uglavnom podrazumijeva lokalnu upotrebu hidrohinona, kojične kiseline, glikolne kiseline, vitamina C, retinoida ili niacinamida. Terapija drugog izbora su hemijski piling ili upotreba lasera u dermatološkim ordinacijama. Ove metode mogu iritirati kožu i izazvati crvenilo, svrab, suhoću.

Kako spriječiti hiperpigmentaciju?

UV zraci izazivaju tamnjenje hiperpigmentacijskih fleka. U posljednje dvije decenije dokazana je i veza između vidljive svjetlosti i pojave tamnih mrlja na koži. Najbolja metoda za sprečavanje hiperpigmentacije je zaštita kože od sunčevih zraka. Ovo podrazumijeva izbjegavanje solarijuma i nošenje SPF preparata prilikom boravka na otvorenom. Takođe je važno nošenje odjeće i šešira kada je UV indeks visok. Sunčeva svjetlost, pa tako i UV zraci, prisutni su i kada je vrijeme oblačno. Snijeg reflektuje sunčeve zrake, pa je koža i zimi izložena štetnom dejstvu UV zraka. Zato je SPF zaštita važna tokom cijele godine, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci.

Najbolji izbor su preparati koji nude visok stepen zaštite od sunca. Ovo podrazumijeva zaštitu od UVA, UVB zraka, ali i vidljive sunčeve svjetlosti. To su SPF 30+ proizvodi koji štite od UVB zračenja, uz dodate UVA filtere i filtere koji blokiraju vidljivu svjetlost.

Hemijski filteri sunčeve svjetlosti iz preparata sa zaštitnim faktorom prodiru u kožu. Pogodniji su za masnu kožu koja nije sklona iritaciji. Oni apsorbuju UV zrake što može povećati temperaturu kože. Zato se za prevenciju hiperpigmentacije preporučuju mineralni filteri. To su najčešće titanijum dioksid i cink oksid. Oni ostaju na površini kože i odbijaju UV zrake. Pogodniji su za suhu kožu sklonu iritaciji. Osobe sa posebno osjetljivom kožom takođe treba da izbjegavaju preparate koji sadrže parfeme.
Mineralni filteri na bazi oksida gvožđa efikasni su i u blokiranju vidljive svjetlosti. Njihov dodatak preparatima sa UVA i UVB filterima pruža visok stepen zaštite od melazme.
Na tržištu su dostupni i mješoviti SPF proizvodi. Oni sadrže kombinaciju mineralnih i hemijskih filtera i mogu omogućiti veći stepen zaštite.

Kako bi se koža zaštitila od hiperpigmentacije, ali i iritacije, opekotina i melanoma, preporučuje se svakodnevna upotreba preparata sa faktorom zaštite od sunca. Neophodno je sačekati 15-30 minuta kako bi se proizvod upio u kožu i obezbijedio zaštitno dejstvo. Preporučljivo je ponovno nanošenje zaštitnog faktora svakih 2h boravka na otvorenom, pogotovo ako plivate ili se intenzivno znojite.

Nanošenje zaštite od sunca ne znači mogućnost neograničenog boravka na otvorenom. Uz sve metode zaštite i dalje treba ograničiti vrijeme izlaganja sunčevom zračenju kada je ono najjače. Sunce je tipično najjače između 10 sati ujutro i 3 sata poslije podne.

mr ph. Tamara Devetak