Sunce je neophodno za život i njegova svjetlost je korisna – svakodnevno izlaganje u trajanju od 15 minuta omogućava stvaranje dovoljne količine vitamina D3 u koži. Međutim duže izlaganje UVA i UVB zracima izaziva preplanulost i oštećuje DNK ćelija što povećava šanse za razvoj karcinoma.
UVB zraci takođe izazivaju opekotine, dok ih pretjerana izloženost UVA zracima ne izaziva pa se ne treba oslanjati na osjećaj toplote na koži kao znak prekomjerne izloženosti suncu. Preplanulost i tamnjenje su odbrambeni faktor organizma od štetnih UV zraka i znak su da je DNK ćelija kože oštećen. Preplanuli ten nije zaštita od sunca – preplanulost svijetle kože jednaka je zaštitnom faktoru 4.
Karcinom kože se obično javlja na mjestima koja su najizloženija suncu i najčešći je kod osoba starijih od 50 godina, ali može se javiti i kod mlađih. Posljednjih godina njegova učestalost je u porastu. Faktori rizika su često i dugotrajno izlaganje suncu, prisustvo mnogo atipičnih mladeža, opekotine od sunca, nezaštićenost kože od sunca u mladosti i korištenje solarijuma.
Postoje tri najzastupljenije vrste nemelanomskog raka kože i melanom kao najopasniji:
Melanom je nekad teško razlikovati od mladeža – može biti u nivou kože ili uzdignut, veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Najčešće se javlja na trupu i nogama, a svrab ili krvarenje lezije na koži mogu biti znaci malignih melanoma.
Ako atipični mladež ispunjava 4 kriterijuma obavezno se treba obratiti dermatologu:
Prevencija oštećenja i karcinoma kože
UV index je jedinica ultravioletnog zračenja sunca. Što je viši to je veći rizik od oštećenja kože.
Osobe svijetle puti, prirodno plave ili crvene kose, zelenih ili plavih očiju, čija koža pri izlaganju suncu ne tamni već crveni zahtijevaju posebno jaku zaštitu od sunca. Nema smisla pokušati potamniti sa ovim tipom kože jer će samo doći do opekotina i povećanog rizika od nemalignih ali i malignih lezija. Ostali tipovi kože takođe zahtijevaju zaštitu, ali imaju mogućnost tamnjenja.
Opasnost od razvoja karcinoma kože razvija se u mladosti i zato mladi trebaju koristiti preparate sa SPF većim od 30, nositi šešire i zaštiti oči sunčanim naočalama – poželjno je da i one pružaju UV protekciju. Ako to nije moguće, djecu treba voditi na sunce samo u ranim jutarnjim i kasnim posljepodnevnim satima kada je ono najslabije. Tamnija odjeća pruža veći stepen zaštite. Preparati za kožu trebaju imati najveći mogući faktor zaštite od UVA i UVB zraka. Većini treba oko 30 minuta da počnu da djeluju i zaštita traje 1-3 sata.
Provođenje vremena u hladovini kada je sunčano i dalje nosi rizik od oštećenja usljed reflektovanih UV zraka ako se ne koriste adekvatne mjere zaštite, a s obzirom da UV zraci prolaze kroz oblake i ne možemo ih vidjeti, oblačno vrijeme ne znači da ne postoji potreba za zaštitom.
Pojedini lijekovi i kozmetička sredstva povećavaju osjetljivost kože na sunčeve zrake pa treba obratiti pažnju i na ovaj faktor.
Samopregled je od izuzetnog značaja kod prevencije i rane detekcije karcinoma kože. Poželjno je barem jednom mjesečno pregledati sopstvenu kožu. Posebno obratiti pažnju na mjesta na koži koja su promijenila boju, veličinu, drugačija su na dodir, krvare, svrbe ili ispunjavaju neki od ABCDE kriterijuma.
Na sljedećem linku možete vidjeti termine besplatnih dermatoloških pregleda u cilju prevencije i ranog otkrivanja raka kože u gradovima širom BiH za 2024. godinu: Euromelanoma
mr ph. Tamara Devetak
