Alergijski rinitis je upalni poremećaj disajnog trakta koji pogađa oko 30% odraslih i 40% djece. Okidači su alergeni – prašina, plijesan, polen, koji aktiviraju imuni sistem na produkciju antitijela IgE čijim posredstvom dolazi do otpuštanja medijatora inflamacije poput histamina i leukotrijena.

Oni dalje izazivaju širenje malih krvnih sudova i povećavaju njihovu propustljivost, zatim curenje iz nosa, svrab i povećano stvaranje sluzi u disajnom traktu.
U narednih 4-8 sati medijatori inflamacije izazivaju nastavak simptoma koji traju duži vremenski period – uglavnom začepljenost nosa.

Ključni lijekovi kod alergija jesu kortikosteroidi, lokalni vazokonstriktori i antihistaminici. Oni imaju svoja ograničenja u pogledu dužine primjene i kontraindikacija, ali su isto tako značajni zbog efikasnosti u uklanjanju simptoma alergije. Kao i svi drugi lijekovi, antihistaminici kod pojedinih osoba mogu izazvati neželjene efekte. Kvercetin im može predstavljati alternativu s obzirom da je prirodno prisutan u hrani i ne nosi rizik od nuspojava.

Kvercetin je flavonoid biljnog porijekla sa antioksidativnim, antiinflamatornim i antivirotičkim dejstvom.

Prirodni izvori su crveni luk, šljive, jabuke, paradajz, kupus.
Studije su pokazale da smanjuje proizvodnju IgE antitijela kao i oslobađanje histamina i drugih proinflamatornih medijatora, a smanjuje i upalu izazvanu eozinofilima. Iz ovih razloga pokazao se kao potencijalno koristan kod astme, atopijskog dermatitisa, ali i tokom COVID-19 infekcije.

Suplementacija sa 500-1000mg kvercetina dnevno može umanjiti simptome alergije. S obzirom da je u pitanju nestabilna supstanca, bitno je odabrati preparat u kojem je kvercetin ugrađen u lipidne nanočestice ili lipozome kako bi mu se povećala bioraspoloživost – doza koja je na raspolaganju organizmu.

mr ph. Tamara Devetak