- Obzirom na konstantan rast u potražnji kokosovog ulja, proces proizvodnje se stalno usavršava. Fizičko-hemijska svojstva izdvajaju kokosovo ulje od ostalih biljnih ulja, budući da se sastoji najvećim dijelom iz zasićenih masnih kiselina, prije svega laurinske i miristinske. Karakteriše ga, prije svega, značajan antiradikalni potencijal koji potiče od visokog sadržaja fenolnih jedinjenja. Hladno cijeđeno, nerafinisano kokosovo ulje pokazuje veću antioksidavnu moć u odnosu na rafinisano. Masnokiselinski profil kokosovog ulja, najvećim dijelom čine zasićene masne kiseline (oko 90%), te se njegovo konzumiranje dovodilo u vezu sa kardiovaskularnim oboljenjima.
- Međutim, suprotno tom vjerovanju kokosovo ulje sadrži trigliceride srednje dužine lanaca-MCT (Medium Chan Triglicerid) koji se mnogo brže apsorbuju u organizmu i pozitivno utiču na lipidni status plazme, regulaciju holesterola u krvi, te preveniraju nastanak tromboze. Kokosovo ulje se široko koristiti u konditorskoj industriji i kao dijetetski suplement. Pokazuje, takođe, i jako antimikrobno dejstvo, kao i pozitivan efekat u procesu liječenja zuba.
Konzistenciju kokosovog ulja uslovljava jedino temperatura, te može biti tečna, polutečna ili čvrsta. Pri sobnoj temperaturi kokosovo ulje je u čvrstom stanju i bijele boje, dok je u tropskom području ili na višim temperaturama tečno, obzirom da mu je tačka očvršćavanja između 18-25oC. - Hladno cijeđeno nerafinisano kokosovo ulje je skoro bezbojno, ima slabo kiselkastu; orašastu; slatkastu ili mliječnu aromu; budući da se dobija prirodnim putem, bez dodavanja hemijskih sredstava, te su ove osobine ključne za razlikovanje hladno cijeđenog od rafinisanog kokosovog ulja.
- Kokosovo ulje ima veoma specifičan sastav masnih kiselina, sa udjelom od preko 90% zasićenih masnih kiselina. Biljna mast sa ovakvim udjelom zasićenih masnih kiselina, odnosno masti sa trans masnim kiselinama su čvrste na sobnoj temperaturi sa tačkom topljenja iznad 60°C. Međutim, kokosovo ulje je na sobnoj temperaturi od 27°C tečno i upravo to je razlika između kokosovog ulja i masti sa zasićenim masnim kiselinama dugih lanaca ili hidrogenovane masti.
Svakodnevno konzumiranje hrane bogate fenolnim jedinjenjima (fenolima) može pozitivno uticati na zdravlje ljudi. Određivanje sadržaja fenola u kokosovom ulju je bio predmet mnogih istraživanja, te je dokazano da je sadržaj fenola značajno viši kod nerafinisanog nego kod rafinisanog kokosovog ulja. Razlog tome je negativan uticaj procesa rafinacije na fenolne komponente, u smislu njihove značajne degradacije. - Klinička istrazivanja dovode visok sadržaj holesterola u krvi u vezu sa prekomjernim unosom zasićenih masnih kiselina. Kako kokosovo ulje, najvećim dijelom čine zasićene masne kiseline (90%), ne čudi činjenica da ga prati loša reputacija. Međutim, novija istraživanja su otkrila pozitivne strane konzumiranja kokosovog ulja (Shakar i sar., 2013). Najvažnija masna kiselina kokos masti, laurinska kiselina (C12:0) se ranije, zbog posebnih svojstava, koristila u kozmetičkoj industriji, u prvom redu za proizvodnju sapuna. Međutim, počev od 1990-ih godina, shvatio se značaj njene primjene kao namjernice, zahvaljujući, prije svega, antiviralnim i baktericidnim, kao i svojstvima protiv protozoa. Kokosovo ulje uvršteno u jelovnik može da reguliše tjelesne masnoće, štiti jetru od štetnog dejstva alkohola i pojačava antiupalnu aktivnost imunog sistema organizma.
Pakovanje: 240ml
Način primjene: Oralna primjena: uzimati tri puta dnevno jednu malu kašiku, pola sata prije jela. Vanjska primjena: koža: ravnomjerno nanijeti na kožu, lagano umasirati i ostaviti da ga koža upije. Kosa: nanijeti na cijelu dužinu kose, ostaviti da djeluje najmanje dva sata, a nakon toga kosu oprati na uobičajen način. Zubi: nanijeti na četkicu za zube, te oprati zube na uobičajen način. Nakon toga usta isprati vodom. Napomena: Kokosovo ulje se na temperaturi od 18-25°C nalazi u čvrstom stanju.
Proizvođač: PortaNaturae
Recenzije
Još nema recenzija.