Skoro trećina odrasle populacije ima povišen krvni pritisak.
Hipertenziju karakteriše sistolni krvni pritisak trajno viši od 140 mmHg i dijastolni krvni pritisak trajno preko 90 mmHg.
Mnoge osobe koje pate od poremećaja krvnog pritiska (povišen ili nizak), imaju potrebu za tlakomjerom za ličnu upotrebu radi lakšeg uspostavljanja dijagnoze, te praćenja i kontrolisanja terapije.
Kako odabrati odgovarajući tlakomjer za vlastitu upotrebu?
Prije svega, tlakomjer treba da bude jednostavan za rukovanje u kućnoj upotrebi.
Postoji nekoliko vrsta tlakomjera, pa su često pacijenti u nedoumici koji odabrati i kolika je njihova tačnost.
Mehanički tlakomjeri zahtijevaju upotrebu stetoskopa prilikom mjerenja pritiska, te ga ne bi trebali koristiti pacijenti sa slušnim poteškoćama. Takođe, procedura mjerenja je teža ukoliko osoba mora sama sebi mjeriti pritisak i ukoliko ne znaju pravilnu proceduru. Ovaj tip tlakomjera najčešće susrećemo u ljekarskim ordinacijama.
Postupak mjerenja mehaničkim tlakomjerom:
- Manžetnu postaviti oko nadlaktice, ne stegnuti previše.
- Stetoskop staviti u uši, a membranu stetoskopa na unutrašnju stranu lakta.
- Brzo napuhati manžetnu pomoću pumpice iznad posljednje izmjerene vrijednosti pritiska.
- Polako otpuštati ventil i osluškivati otkucaje srca. Prvi otkucaj koji se pojavi, očitajte i on predstavlja vrijednost sistolnog pritiska.
- Nastavite polako otpuštati ventil, posljednji zvučni otkucaj koji se pojavi predstavlja vrijednost dijastolnog pritiska.
Digitalni tlakomjeri su jednostavni za rukovanje i praktični, te precizni.
Digitalni tlakomjeri koji se postavljaju na ručni zglob prilikom mjerenja su najjednostavniji za upotrebu, međutim ta vrsta ne treba da bude prvi izbor prilikom kupovine. Preporučuju se pacijentima koji često putuju jer su praktični za transport. Takođe, ne bi trebalo da budu prvi izbor za pacijente preko 50 godina starosti zbog svoje smanjene preciznosti i mogu pokazivati manje vrijednosti pritiska od stvarnih.
Digitalni tlakomjer kod kojeg se manžetna postavlja na nadlakticu je najprecizniji oblik mjerenja.
Manžetna se jednostavno postavlja oko nadlaktice i pokrene mjerenje. Manžetna se automatski puše i postepeno opušta i popušta pritisak, nakon čega na ekranu tlakomjera se ispišu vrijednosti.
Prilikom uzastopnog mjerenja pritiska, potrebno je napraviti pauzu od 2-3 minute između mjerenja.
Vrijednosti izmjerenog pritiska zabilježite kako bi mogli uporediti sa prethodnim mjerenjima.
Neki tlakomjeri imaju mogućnost memorije mjerenja, što je dodatna olakšica.
Savremeni tlakomjeri posjeduju i signal na ekranu koji će vam ukazati na pogrešno postavljenu manžetnu. U tom slučaju mjerenje se ponavlja uz pravilno postavljanje manžetne.
Određeni tlakomjeri imaju i AFIB funkciju – atrijalna fibrilacija.
Atrijalna fibrilacija je trepereći ili nepravilan srčani ritam (aritmija) koji može biti uzrok krvnih ugrušaka, moždanog udara, zatajenja srca i ostalih komplikacija povezanih sa srcem. Epizode atrijalne fibrilacije mogu se pojavljivati i prolaziti.
Dijagnoza atrijalne fibrilacije može se potvrditi samo elektrokardiogramom (EKG). Ako se pojavi simbol Afib na tlakomjeru, posavjetujte se sa svojim ljekarom.
Tlakomjeri sa AFIB funkcijom imaju mogućnost mjerenja 3 puta uzastopno. Tlakomjer automatski pravi pauzu i ponavlja mjerenje te se izbacuje srednja vrijednost, koja predstavlja najtačniju vrijednost izmjerenog pritiska, te su takvi tlakomjeri samim tim i najprecizniji.
Većina digitanih tlakomjera ima mogućnost upotrebe baterija i/ili adaptera za struju prilikom mjerenja.
Mr.ph Rubina Huseinbašić