Vrste glavobolja – kako reagovati

Glavobolja se često javlja kao simptom koji otežava ili onesposobljava bolesnika. Uglavnom je bezazlena ali postoji i povezanost glavobolja sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Može biti primarni poremećaj kada je uzrok vaskularni kao npr. migrena ili može biti sekundarni pokazatelj nekih drugih bolesti: intrakranijske infekcije ili tumori, povrede glave, teška hipertenzija, bolest vratne kičme, očiju, nosa, ždrijela, zuba, ušiju, cerebralna hipoksija.

Glavobolja može biti i nepoznatog uzroka.

Sinusne glavobolje

Sinusne glavobolje osjećaju se kao tupa pulsirajuća bol u prednjem dijelu glave i licu. Može se osjetiti i pritisak oko očiju, obraza i čela. Često se pogorša ako se krećete ili naginjete prema naprijed. Sinusne glavobolje uzrokuje kongestija i upala sinusa, zrakom ispunjenih šupljina oko nosa, očiju i obraza. Upotreba kapi i sprejeva za nos, smanjuju otečenost sluznice, te će pomoći kod smanjenja intenziteta boli.

Migrena

Glavne karakteristike migrene su ponavljajućeglavobolje umjerene do jake boli koju prate mučnina i/ili povraćanje, te preosjetljivost na svjetlo i/ili zvukove i/ili mirise.Bol može biti pulsirajuća ili tupa, zahvatati pola glave, cijelu glavu ili samo dio glave. Takva bol obično traje između 4 i 72 sata.

Cluster

Klaster ili cluster glavobolje predstavljaju niz relativno kratkih ali izuzetno bolnih glavobolja koje se javljaju iza oka. Kod osoba koje pate od ovih glavobolja, one se zbog svoje sezonske prirode javljaju u isto vrijeme svake godine.

Tenziona glavobolja je najrasprostranjenija i može biti izazvana premorom, nedostatkom kiseonika, niskom fizičkom aktivnošću i nerviranjem. Tenziona glavobolja češće se javlja kod žena ali je bol koja se javlja uglavnom blaga i kratko traje.

Liječenje/prognoza

Glavobolje kratkog trajanja ne zahtijevaju specifično liječenje, osim primjene srednje jakih analgetika i mirovanja u odgovarajućim uslovima. Terapija se počinje nakon uspostavljanja dijagnoze i temelji se na učestalosti i težini glavobolje, te stepenu onesposobljenosti pacijenta koji uzrokuje. Liječenje može biti usmjereno na ublažavanje ili uklanjanje napada ili na profilaksu, dakle spriječavanje izbijanja ukoliko se radi o učestalim, jakim glavoboljama.

Akutni napad migrene može se liječiti samim ergotaminom ili u kombinaciji s kafetinom ili analgeticima, kao što su acetilsalicilna kiselina, acetaminofen, ibuprofen.

Riboflavin (vitamin B2)

Ovaj vitamin je ključan za rast, te proizvodnju crvenih krvnih stanica i proizvodnju energije u tijelu a njegov manjak može uzrokovati migrene. Riboflavin dokazano smanjuje učestalost i intenzitet glavobolja.

Ako iz hrane ne možete unijeti dovoljno vitamina B2, posegnite za suplementom: preporučena dnevna doza je 400 mg.

Magnezijum

Uzmite multivitaminski suplement koji sadrži i magnezijum. Taj mineral pomaže u smirivanju živaca a oni tokom napada migrene postaju izuzetno napeti. Neka su istraživanja pokazala da osobe koje pate od migrena često imaju manjak magnezijuma u organizmu.

Koenzim Q10

Istraživanje je pokazalo da je koenzim Q10 superiorniji u spriječavanju napada migrene nego placebo, a još dva istraživanja nakon toga dokazala su da Q10 zaista smanjuje učestalost i intenzitet migrena. Preporučena doza u tu svrhu je 100 mg, 3 puta dnevno.

Tekst je pripremila magistra Rubina Huseinbašić, B Pharm apoteka br. 54, Brčko